Crnogorski građani ne znaju šta su javne nabavke

Rezultati istraživanja javnog mnjenja pokazali su da se broj građana koji ne znaju šta su javne nabavke udvostručio u odnosu na 2015. godinu. Čak 71% građana tvrdi da ne znaju šta su javne nabavke niti kako bi ih u nekoliko riječi opisali.

Ana Đurnić, istraživačica javnih politika u Institutu alternativa (IA) objasnila je za PR centar da građani ono što svakodnevno vide, poput škola, vrtića, puteva, bolnica, ulične rasvjete i slično ne poistovjećuju sa javnim nabavkama, iako se sve to upravo kroz javne nabavke pribavlja.

„Naš je cilj da kroz projekat „Za svrsishodno trošenje javnog novca!“ osvijetlimo šta su to javne nabavke i da građanima približimo na šta se novac za javne nabavke troši, ali i da pokažemo upravi da će građani mnogo bolje razumjeti javne nabavke kroz ono što svakodnevno vide i sa čim se susreću“, dodala je Đurnić.

Istraživanje je pokazalo i da šest od deset građana (59%) smatra da Vladina politika u oblasti javnih nabavki nije u dovoljnoj mjeri transparentna, niti da adekvatno uključuje građane.

„Ovakvi rezultati ne čude, budući da smo u prethodnih pet godina svjedočili brojnim situacijama koje nisu u duhu transparentnosti“, kazala je Dragana Jaćimović, saradnica na projektima u IA i podsjetila da je dobar primjer netransparentnosti bilo i usvajanje novog Zakona o javnim nabavkama bez organizovanja javne rasprave i učešća javnosti.

Budući da u informisanju javnosti jednu od ključnih uloga igraju mediji, istraživanje je obuhvatilo i pitanje da li su, po mišljenju građana, teme zloupotreba u javnim nabavkama u adekvatnoj mjeri propraćene u medijima.

„Rezultati su pokazali da šest od deset građana smatra da mediji ne posvećuju dovoljno pažnje značaju borbe protiv zloupotreba i malverzacija prilikom sprovođenja javnih nabavki“, rekla je Jaćimović.

Ona je kazala i da polovina građana Crne Gore (51%)  misli da su zloupotrebe i malverzacije česta pojava prilikom sprovođenja javnih nabavki, pri čemu 32% smatra da su uglavnom česte, dok 19% smatra da su veoma česte.

„Na suprotnoj strani, 23% ispitanika smatra da su zloupotrebe i malverzacije u javnim nabavkama uglavnom rijetke, dok samo 8% smatra da su veoma rijetke“, dodala je Jaćimović.

A kada su u pitanju konkretni tipovi zloupotreba, poput sprege između političkih i ekonomskih aktera, odnosno političkih partija i njihovih donatora, istraživanje je pokazalo da se tri tipa zloupotreba prepoznaju kao česti.

Đurnić je objasnila da je prvi tip zloupotrebe – da firme koje pobjeđuju na tenderima iskazuju zahvalnost partijama time što im doniraju novac na sljedećim izborima procijenjen kao najučestaliji.

„Da do ovog vida zloupotrebe dolazi gotovo uvijek, procjenjuje 20% građana, da se događa često 27%, a ponekad 24%. Zbirno posmatrano, procjenu da se ovakve malverzacije dešavaju često ili gotovo uvijek, dijeli gotovo polovina opšte populacije Crne Gore“, dodala je Đurnić.

Drugi tip zloupotrebe – da politički akteri iskazuju zahvalnost svojim donatorima za kampanje ili partiju tako što im dodjeljuju ugovore o javnim nabavkama nakon što pobijede na izborima ili osvoje vlast – građani procjenjuju nešto manje čestim nego prvi.

Zbirno posmatrano, 40% opšte populacije Crne Gore smatra da se ovaj vid zloupotrebe dešava često ili gotovo uvijek.

Đurnić je kazala da dvije petine crnogorske javnosti (39%) smatra čestim ili čak redovnim da se pri promjeni ministra koji rukovodi određenim resorom, mijenjaju i firme sa kojima to ministarstvo sarađuje kroz javne nabavke.

“Međutim, kod ovog tipa zloupotrebe vidljiv je i veći broj neopredijeljenih građana, tj. onih koji ne znaju da odrede učestalost“, pojasnila je Đurnić.

Upitani da li je proces javnih nabavki danas bolji nego prije pet godina, polovina građana odgovara da se postupci i procesi javnih nabavki danas odvijaju isto kao i prije pet godina, dakle ni bolje ni gore.

„Imamo otprilike isti procenat građana koji na jednoj strani smatraju da je stanje u javnim nabavkama bolje (19%) i onih koji smatraju da je gore nego prije pet godina (18%)“, rekla je Đurnić.

Više detalja o rezultatima istraživanja možete pronaći u izvještaju “Stavovi građana o javnim nabavkama“.

Otvorene podatke rezultata istraživanja za 2020. godinu možete preuzeti ovdje, kao i podatke o poređenju rezultata za 2015/17. i 2020. godinu.

Istraživanje javnog mnjenja je za potrebe Instituta alternativa izradio Ipsos Strategic Marketing, a ono je sprovedeno u periodu između 30. januara i 10. februara 2020. godine na uzorku od 1007 ispitanika. Ovo istraživanje je sprovedeno u okviru projekta “Za svrsishodno trošenje javnog novca!”, koji Institut alternativa sprovodi uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori, i ni na koji način ne odražava stavove donatora.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.