Javne nabavke predstavljaju oblast koja je visoko rizična za korupciju u Crnoj Gori. Na javne nabavke se tokom četvorogodišnjeg perioda (trajanje mandata skupštinskog saziva) potroši preko 2 milijarde eura, dok njihovo učešće u ukupnom BDP-u Crne Gore prosječno iznosi od 10% do 15%. Ovi podaci ukazuju na potrebu pojačane parlamentarne kontrole sistema javnih nabavki, koja, ipak, izostaje.
Uloga Skupštine Crne Gore u kontroli javnih nabavki je ograničena. Ovakva praksa je velikim dijelom uslovljena normativnim rješenjima koja nisu prepoznala značaj parlamentarnog razmatranja izvještaja svih ključnih institucija koje imaju u nadležnosti upravljanje i kontrolu postupaka javnih nabavki, osim razmatranje izvještaja Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki. Godišnji Izvještaj o javnim nabavkama Ministarstva finansija razmatra i usvaja Vlada, a isto je i za izvještajem o inspekcijskom nadzoru javnih nabavki. Međutim, iako su nadležnosti koje Skupštini trenutno stoje na raspolaganju u određenoj mjeri ograničene, Parlament bi i na osnovu njih, ali i kontrolnih mehanizama koji su definisani Ustavom i Poslovnikom Skupštine, mogao da vrši bolju kontrolu javnih nabavki. Dakle, iako skupštinsko razmatranje pojedinih relevantnih izvještaja iz oblasti javnih nabavki nije propisano kao obaveza, ne postoji ni zabrana, a kroz mehanizam kontrolnih i konsultativnih saslušanja Skupština – konkretno Odbor za ekonomiju, finansije i budžet u prvom redu, bi mogao uvrstiti ovu praksu u svoj rad. Ipak, nadzor nad javnim nabavkama ne treba prepustiti samo Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, budući da se ovom oblašću mogu baviti i drugi odbori iz ugla njihove nadležnosti. Praćenje javnih nabavki od strane poslanika dodatno je olakšano novom bazom podataka koju je izradio Institut alternativa, koja omogućuje jednostavno pretraživanje svih zaključenih ugovora od uspostavljanja elektronskog sistema javnih nabavki.
Javne nabavke u Crnoj Gori nisu efikasne, a izazovi u ovoj oblasti su višestruki. I pored toga što Crna Gora zadovoljava sve ono što Evropska unija traži i što su evropski strandardi, javne nabavke kao dio sistema moramo posmatrati u crnogorskom kontekstu. Fokus na ovoj oblasti, posebno s aspekta visokog rizika za korupciju, moramo imati i nakon najavljenog zatvaranja poglavlja.
Ovo su neki od glavnih zaključaka sa završne konferencije projekta „Javne nabavke pod lupom – čuvari da čuvaju!“, koji realizuje Institut alternativa uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije.
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA) Stevo Muk je saopštio da je postojala potreba da se tema javnih nabavki stavi u fokus, te da je glavni cilj projekta bio da osnaži i motiviše čuvare budžeta da se bore protiv korupcije i neprikladnih uticaja u javnim nabavkama.
„Tamo gdje je najviše novca, izazov korupcije jeste najveći. U javnim nabavkama se sukobljavaju dva principa, princip zakonitosti – što uključuje procedure, transparentnost, zaštitu prava, pa samim tim i vrijeme kao faktor i posljedicu. S druge strane, princip efikasnosti – da roba, usluge i radovi budu izvršeni na vrijeme, da stignu do građana onda kad su neophodni (u kvalitetu i broju kako su planirani i obećani)“, rekao je Muk.
Muk je naglasio da „ako bi zaključivali po zvaničnim podacima o prijavljenom sukobu interesa, prijavljenim sumnjama na korupciju, poništenim ugovorima, optužnicama i presudama – nema nezakonitosti, nema korupcije. Teško je vjerovati da u zemlji u kojoj je korupcija široko rasprostranjena, gotovo tradicionalno utemeljena, nema korupcije u postupcima u kojima se raspodjeljuje najveći dio budžetskih sredstava, godišnje preko 600 miliona eura“.
„Potrebno je obezbijediti proaktivnu saradnju svih nezavisnih nadzornih institucija, te najviši stepen garancija i nagrade za izvore informacija iz sistema“, zaključio je Muk.
Prvi sekretar Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori Corwin van Strien istakao je da je pitanje korupcije u javnim nabavkama značajna tema.
„Vladavina prava je jedan od glavnih prioriteta Holandije i to je razlog zašto mi pružamo podršku u realizaciji ovog projekta. Imamo ozbiljne projekte kako bismo iskorijenili korupciju u javnim nabavkama. Ljudi ćute na korupciju, a ćutanje znači odobravanje. Podsjećam da otkrivanje korupcije pomaže postizanju vladavine prava kako bi društvo počelo da vjeruje u institucije“ – kazao je van Strien.
Učesnicima konferencije je predstavljena i nova baza podatka o javnim nabavkama dostupna na portalu Mojnovac.me. Baza daje pregled svih ugovora o javnim nabavkama sklopljenih od 2021. godine, a moguće je vršiti pretragu po ponuđačima i naručiocima.
Tokom panela „Na putu ka zatvaranju poglavlja 5 (javne nabavke) – šta u sistemu treba mijenjati?“, ekspert u oblasti javnih nabavki Danijel Ivarson saopštio je da je posljednjiih 10 godina napravljen pomak u zakonodavnom i institucionalnom smislu u ovoj oblasti.
„Treba voditi računa o predmetu nabavke, kao i da postoji mogućnost prevare i korupcije, zbog čega je izuzetno bitno da budete transparentni i da vodite evidencije o svim odlukama u ranoj fazi. Odgovornost je na rukovodstvu da osigura i preduzme korake kako bi se donijela prava odluka u postupku nabavke“, podvukao je Ivarson.
Prema njegovim riječima, javne nabavke treba da se dese na konkurentskom tržištu. „Ono čim se posebno treba pozabaviti jeste da li zaista postoji konkurentski pristup u pogledu konkurentne ponude, uslova i kvaliteta, ili se ipak radi o takmičenju privilegovanih ponuđača koji su u kontaktu sa donosiocima odluka“, istakao je Ivarson.
Predsjedavajući Senatom Državne revizorske institucije (DRI) Nikola Kovačević saopštio je da je DRI, na prijedlog Instituta alternativa kontrolisala sprovođenje jednostavnih nabavki u 14 državnih i lokalnih institucija.
Revizija pravilnosti sprovođenja jednostavnih nabavki u javnom sektoru za 2023. godinu je pokazala da se one ne sprovode u skladu za zakonom. Od 14 posmatranih, 12 subjekata nadzora nije iskazalo preko milion i po eura utrošenih kroz jednostavne nabavke. DRI jedino kod Uprave za željeznice i Ministarstva zdravlja nisu uočili nepravilnosti.
DRI je, kako se navodi u izvještaju, poseban fokus stavila na način sprovođenja jednostavnih nabavki roba, usloga i radova čija vrijednost na godišnjem nivou ne prelazi osam hiljada eura. Revizija je pokazala da većina subjekata nije u izvještaju navela sve nabavke, da su im planovi nabavki bili nerealni i da su često mijenjani, veliki broj nabavki nije sproveden, predmeti nabavke su dijeljeni, a veliki broj subjekata je direktnim nabavkama trošio preko 8.000 eura, bez sprovođenja postupka kroz elektronski sistem.
Revizori su utvrdili i da je za pojedine nabavke plaćano više od ugovorenog, a bilo je roba i usluga koje nijesu ni bile predviđene ugovorom. Nije bilo ni ugovora za pojedine nabavke čija je vrijednost bila između četiri i osam hiljada eura, dok se rokovi za isporuku robe, pružanje usluga ili izvođenje radova nijesu poštovali. Osim toga, komisije za javne nabavke su ocjenjivale ponude ponuđača ispravnim, iako nijesu ispunjavali sve uslove, a kasnili su sa dostavljanjem obavještenja o ishodu nabavke.
Kovačević je sugerisao da treba poraditi na izmjeni zakona, te da su preporuke objavljene u okviru izvještaja o reviziji.
Članica Komisije za zaštitu prava u procesu javnih nabavki Melida Suljević istakla je da je primjetan značajno veći broj uloženih žalbi u odnosu na prethodne godine. Dodala je da je Komisija o svim žalbama odlučivala blagovremeno, u zakonskom roku.
Suljević je kazala da je mali broj žalbi izjavljen na procesni postupak javne nabavke, što ukazuje da je Crnogorski elektronski sistem javnih nabavki (CEJN) olakašao naručiocima da sprovode postupak sa što manje grešaka. Dodala je da se žalbe uglavnom odnose na pogrešno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnih propisa.
„Dodatno unapređenje CEJN-a, kroz uvođenje automatskog određivanja krajnjeg roka za žalbe, i automatskog odbijanja neblagovremenih žalbi, značajno bi doprinijelo efikasnosti rada Komisije. Dodatno, od posebnog značaja bi bilo efikasnije postupanje Upravnog suda u našim predmetima“, poručila je ona.
Generalni inspektor za javne nabavke Ivan Milićević saopštio je da su izazovi u oblasti javnih nabavki višeslojni, naprije što se tiče legislative, kao i način na koji se nabavke sprovode direktnim prihvatanjem fakture.
„Iz ugla inspekcije, najveći problem je to što je iz Zakona izbrisana prekršajna odredba za nepostupanje po Pravilniku za sprovođenje jednostavnih nabavki. U vezi sa dijelom nalaza DRI o neprijavljivanju troškova za nabavke, mi tu nemamo prekršajnu odredbu za evidenciju o jednostavnim nabavkama. Tako i da otkrijemo nepravilnosti, mi ni za to ne možemo prekršajno da sankcionišemo prekršioce“, istakao je Milićević.
Govoreći o nabavkama radova, podsjetio je da je imao uvid u dokument iz 2020. godine kada je tadašnji direktor Uprave za javne radove uputio Ministarstvu održivog razvoja listu ponuđača koji su loše izvodili radove na kapitalnim projektima, sa predlogom za oduzimanje licence. „Vidimo da se istim tim ponuđačima sa spiska dodjeljuju ugovori i dan danas“, zaključio je on.
Generalna direktorica Direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija Jelena Jovetić istakla je da je shodno posljednjim izvještajima Evropske komisije, jedno od najispunjenijih poglavlja upravo poglavlje broj 5 (Javne nabavke), i da očekujemo do kraja godine zatvaranje istog.
Dodala je da su u pogledu zatvaranja poglavlja 5 svi zahtjevi EK realizovani, uključujući i posljednji iz aprila, a kojim su ograničili potrošnju nabavki direktnim putem na godišnjem nivou do 100.000 eura.
„Sistem javnih nabavki u Crnoj Gori treba da bude efikasniji. Javna nabavka traje u prosjeku 77 dana i ona nije efikasna. Nabavka radova traje u prosjeku 86 dana. S aspekta javnog sektora, to je trošenje javnog novca, administrativnih kapaciteta uprave i privrednih subjekata“, kazala je Jovetić.
„Za unapređenje sistema javnih nabavki, ključno je da imamo suštinske žalbene postupke sa ozbiljnim navodima. Nažalost, mi se trenutno konstantno bavimo tehničkim detaljima, a ne suštinskim stvarima. Treba da budemo dio EU i da sistem javnih nabavki odgovori na ono što EU očekuje od nas“, zaključila je Jovetić.
Tokom događaja predstavljena je i UNCAC Rezolucija o promovisanju transparentnosti i integriteta u javnim nabavkama u cilju podrške ciljevima održivog razvoja, koju je Konferencija država potpisnica Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije usvojila u decembru 2023. godine.
Zbog kašnjenja u realizaciji radova, Uprava za saobraćaj izrekla je penale izvođaču samo u dva slučaja, dok Uprava za kapitalne projekte to nije uradila niti jednom. Istovremeno, obje državne uprave su putem potpisivanja aneksa omogućile povećanje dogovorene cijene radova za po jedan projekat, čime je vrijednost ugovora zbirno uvećana za 1,3 miliona eura, pokazuje analiza Instituta alternativa.
Podaci proističu iz analize dvadeset projekata koje finansiraju uprave za saobraćaj i kapitalne projekte, a za šta novac dobijaju iz državnog kapitalnog budžeta.
Realizaciju najvećih infrastrukturnih projekata, kojima rukovodi Uprava za saobraćaj, pratili su uglavnom aneksi osnovnih ugovora, čime je rok za izvođenje radova često produžavan, a koji su potpisivani najčešće posljednjih dana pred prvobitno definisani rok za završetak radova.
Od deset analiziranih projekata Uprave za saobraćaj, samo njih tri je okončano bez potpisivanja aneksa. Jedan ugovor je raskinut, dok je za preostalih šest projekata potpisano ukupno osam aneksa.
Za četiri projekta je produžen rok za izvođenje radova, od čega je za jedan projekat rok, kroz anekse ugovora, dva puta pomjeren. Za tri projekta aneksi su se odnosili na dodatnu avansnu uplatu, dok se u jednom slučaju aneksom uvećala prvobitna dogovorena cijena radova.
Sa druge strane, Uprava za kapitalne projekte je za deset analiziranih projekata potpisala pet aneksa ugovora. Od toga jedan aneks se odnosio na povećanje ugovorene cijene radova, a svi ostali na produženje roka za završetak radova.
Analiza se odnosila na po deset vrijednosno najvećih tendera koje su ugovorile Uprava sa saobraćaj i Uprava za kapitalne projekte (UKP), a kojima je prema podacima sa sajta za elektronske nabavke, rok za izvođenje radova ugovorom okvirno definisan za kraj prošle ili početak ove godine. Osim tenderske dokumentacije i ugovora, analizirani su aneksi ugovora, podaci o plaćanjima i naplati penala, rokovi za realizaciju projekata, datum uvođenja izvođača u posao, a podaci su dobijeni putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama.
Od naplate penala Upravi za saobraćaj 47 hiljada eura
U ugovorima koje je zaključivala Uprava sa saobraćaj predviđeno je da je izvođač dužan naručiocu platiti 0,1 odsto od ugovorene cijene svih radova za svaki dan prekoračenja, ako svojom krivicom ne završi radove u predviđenom roku.
„Visina ugovorene kazne ne može preći pet odsto od ugovorene cijene radova“, piše u analiziranim ugovorima.
Uprava za saobraćaj naplatu penala izvršila je u slučaju rekonstrukcije Mojkovačke ulice na dijelu puta Cetinje – Njeguši i to u iznosu od 7.235 eura. Penali su uslijedili nakon što je aneksima ugovora iz dva navrata došlo do produžavanja krajnjeg roka završetka radova. Osnovnim ugovorom vrijednim 602 hiljade eura kompanija „Indel inženjering“ se obavezala da radove završi do 13. maja 2022. godine. Međutim, 9. maja, samo četiri dana pred isticanje roka, datum završetka radova se aneksom ugovora pomjera za dodatnih 35 dana, odnosno za 17. jun. Posljednjeg dana za završetak radova sklapa se novi aneks ugovora kojim se rok opet pomjera, ovaj put za 25 dana.
Obrazloženje za produžetak radova u oba slučaja je, kako se navodi u aneksima, ometanje i blokiranje radova od strane mještana zbog neriješenih imovinskih odnosa koji su u nadležnosti Prijestonice Cetinje, te izmjene u projektnoj dokumentaciji i nemogućnost izvođenja radova na pojedinim djelovima.
Radovi su konačno završeni 24. jula, sa 12 dana zakašnjenja, pa je Uprava sa saobraćaj naplatila penale u iznosu 7.235 eura.
Produženje roka odobreno je i za projekat sanacija klizišta Bukovik 2 na magistralnom putu Petrovac-Podgorica. Posao u vrijednosti od 1,31 miliona eura pripao je podgoričkoj firmi „Intermost“.
„Izvođač nam se obratio dopisom sa predlogom produženja roka završetka radova na objektu. Pozivajući se na navedene stavke u dopisu u kojem su pobrojane dosadašnje obustave radova zbog neophodnih izmjena projekta, smatramo da je opravdano produžiti rok završetka radova, s obzirom da kašnjenje završetka prvobitnog roka nije krivica izvođača“, navodi se u mišljenju Nadzorne službe, koja prati i kontroliše izvođenje radova na gradilištu.
Prvobitni rok za realizaciju radova – 17. septembar 2023. godine, produžen je aneksom od septembra do 20. oktobra 2023. godine, po osnovu izmjene projektne dokumentacije.
„Nakon završetka radova i konačnog obračuna, izvođaču radova su obračunati penali u iznosu od 39.526 eura po osnovu kašnjenja“, naveli su iz Uprave za saobraćaj.
Rok je produžen i za projekat radova na sanaciji zidova na magistralnom putu Ribarevine – Dračenovac. Ugovor vrijedan 1,43 miliona eura zaključen je sa kompanijom „Građevinarstvo i savjetovanje“ 26. decembra 2022. godine, a rok za završetak radova je definisan 180 dana od momenta uvođenja izvođača u posao, što je kraj septembra 2023. godine.
Međutim, aneksom koji je Uprava za saobraćaj potpisala tri dana nakon isteka prvobitnog roka, novi rok je definisan za 28. oktobar 2023. godine, a kao osnov su navedene neuobičajene vremenske prilike, te postojanje visokonapojnog energetskog kabla zbog čega su se radovi morali izvesti mašinski umjesto ručno. Kako su naveli iz Uprave, radovi na ovom projektu su završeni.
„Bemaksu“ aneksom odobren dodatni milion
Uprava za saobraćaj zaključila je u novembru 2022. godine sa građevinskom kompanijom „Bemaks“ 6,4 miliona eura (sa PDV-om) vrijedan ugovor za rekonstrukciju regionalnog puta Mataševo-Kolašin, sa rokom izvršenja radova od osam mjeseci uvođenja izvođača u posao, odnosno od predaje građevinske dozvole, tehničke dokumentacije, rješenja o imenovanju Stručnog nadzora. „Bemaks“ je u posao uveden 20. aprila prošle godine što znači da je do 20. decembra morao završiti posao.
Međutim, upravo tog datuma Uprava za saobraćaj sa „Bemaksom“ zaključuje aneks ugovora kojim se ukupna cijena radova povećava na 7,43 miliona, odnosno za milion eura više nego od prvobitno ugovorene cijene. Istovremeno, aneksom se rok za izvođenje radova produžuje do 23. februara ove godine, što je za dva mjeseca više od prvobitno planiranog roka.
U aneksu se navodi da je zbog nepredviđenih okolnosti izazvanih lošim vremenskim uslovima i teškim saobraćajnim opterećenjem došlo do značajnih promjena u stanju kosina i kolovozne konstrukcije u odnosu na projektom očekivano stanje što je uslovilo izmjenu projektne dokumentacije, čime se uvećala vrijednost radova.
Zakonom o javnim nabavkama je definisano da se vrijednost osnovnog ugovora može izmijeniti do 20 odsto, bez sprovođenja novog postupka javne nabavke „kada je potreba za izmjenom ugovora nastala zbog okolnosti koje naručilac u vrijeme zaključivanja ugovora nije mogao da predvidi“.
Rekonstruisani put Mataševo-Kolašin u dužini od 8,5 kilometa zvanično je otvoren 31. januara ove godine.
Iz Uprave za saobraćaj kojom rukovodi Radomir Vuksanović kazali su da se trenutno priprema završni izvještaj stručnog nadzora i tehnički pregled.
„Po završetku tehničkog pregleda ispostaviće se okončana situacija koja se odnosi na zadržana sredstva“, naveli su.
Vlada omogućila uplate dodatnih avansa
Uprava za saobraćaj je sa „Bemaksom“ u vezi ovog projekta potpisala još jedan aneks krajem decembra 2022. godine, koji se odnosi se na odobreno avansno plaćanje u iznosu od 641 hiljadu eura.
Osnovnim ugovorom definisano je da avansno plaćanje iznosi pet odsto od ukupne cijene radova.
Uplatu avansa odobrila je Vlada bivšeg premijera Dritana Abazovića 8. decembra 2022. godine, nakon što su izvođači radova uputili zahtjeve u vezi sa problemima nemogućnosti ispunjavanja ugovorenih obaveza o građenju zbog drastičnog porasta cijena u sektoru građevinarstva.
Na osnovu te odluke, Uprava sa saobraćaj „Bemaksu“ je uplatila i dodatni avans od 650 hiljada eura, za prvu fazu projekta rekonstrukcije magistralnog puta Podgorica-Tuzi, a čija je ukupna vrijednost 5,37 miliona eura. Prethodno je, kako je to definisano ugovorom, avans u istom iznosu već uplaćen.
Takođe, po ovoj odluci Vlade, Uprava za saobraćaj odobrila je avans od 59.678 eura izvođaču radova „Crna Gora Put“ na investicionom presvlačenju asfaltnog kolovoza na magistralnim i regionalnim putevima na teritoriji Podgorice. Ukupna vrijednost ugovora bila je gotovo 600 hiljada eura, a njima nije bila predviđena uplata avansa.
Radovi na ova dva projekta su završeni u ugovorenom roku, naveli su iz Uprave za saobraćaj.
Samo za tri projekta, i to ona vrijednosno najmanja, od analiziranih deset, nije bilo aneksa ugovora. To su projekti za presvlačenje asfalta za Pljevlja i Podgoricu, te izgradnja potpornih zidova na rekonstrukciji puta Dinoša-Cijevna Zatrijebačka. Radovi za ove projekte su završeni u ugovorenim rokovima.
Uprava za kapitalne projekte nije naplaćivala penale
Analiza deset najvećih projekata Uprave za kapitalne projekte, pokazala je da je u jednom slučaju došlo do potpisivanja aneksa, čime se uvećala cijena osnovnog ugovora, dok su se ostalim aneksima produžavali rokovi za završetak radova. Predmet analize za Upravu za kapitalne projekte bili su ugovori koji su potpisani prije 2023. godine, a kojima je rok za izvođenje radova definisan do 12 mjeseci od dana uvođenja izvođača u posao.
Potpisani aneks ugovora, kojim se uvećala cijena osnovnog ugovora, odnosio se na projekat izrade idejnog rješenja, glavnog projekta i izvođenje radova na izgradnji pristupnog platoa na lokaciji polazne stanice žičare Kotor – Lovćen.
Ovaj posao od 2,75 miliona eura (sa PDV-om) dobila je firma „Briv construction“ krajem septembra 2022. godine. Međutim, aneksom ugovora iz avgusta prošle godine Uprava za kapitalne projekte sa izvođačem potpisuje aneks kojim se ugovara „izvođenje nepredviđenih radova“, pa se cijena osnovnog ugovora povećava na 3,06 miliona odnosno za 11 odsto.
Iz Uprave za kapitalne projekte naveli su da je do sada izvođaču isplaćeno 2,83 miliona eura za ovaj projekat, te da su radovi završeni.
Rokove produžavaju zbog loše projektne dokumentacije
Što se tiče ostalih analiziranih ugovora Uprave za kapitalne projekte (UKP), radovi su završeni na još četiri projekta, dok za preostalih pet još uvijek nijesu.
„Briv construction“ je osim platoa, završio radove i na izgradnji puta za potrebe žičare, a vrijednost projekta iznosila je 1,6 miliona eura. U ugovorenom roku okončani su i radovi na sanaciji puta Maočići-Velimlje, Petrovići i puta Kruševice, Vrbanj, Orijen.
Najveći projekat od 7,2 miliona eura je izgradnja Klinike za mentalno zdravlje, koji izvodi „Fidija“. Ugovorom je bilo predviđeno da radovi budu gotovi krajem januara ove godine. Međutim, aneksom od 29. januara rok je pomjeren za 15. jul. Tokom izvođenja radova Ministarstvo zdravlja je kao korisnik, kako su naveli iz UKP, iskazalo potrebu za dodatnim usaglašavanjem projektne dokumentacije u cilju stavljanja u funkciju objekta sa specifičnim potrebama ministarstva.
„Iz navedenih razloga, došlo je prolongiranja roka završetka radova, ne krivicom izvođača radova, a što je potvrđeno i izjašnjenjem stručnog nadzora“, objasnili su iz UKP.
Radovi nisu završeni ni za drugi vrijednosno najveći projekat – rekonstrukcija i izgradnja Arhitektonskog fakulteta. Posao vrijedan 3,4 miliona eura izvodi kompanija „Stambeno“, koja je uvedena u posao prvog marta prošle godine. Rok za završetak radova, ugovorom dostupnim na CEJN-u, definisan je za 1. mart ove godine. Ovaj rok je aneksom od 27. februara pomjeren za 1. septembar, a razlog je ponovo bio u lošoj projektnoj dokumentaciji.
„Imajući u vidu propuste i nedostatke u revidovanoj projektnoj dokumentaciji koja je dostavljena Upravi za kapitalne projekte, a na osnovu koje izvođač izvodi radove, od strane korisnika je kod projektanta inicirana dopuna glavnog projekta, što je dovelo do prolongiranja izvođenja radova. Kako ovo prolongiranje nije nastalo krivicom izvođača, a što je potvrđeno i izjašnjenjem stručnog nadzora, zaključen je aneks ugovora“, kazali su iz UKP.
Višemilionski projekti izgradnje hangara na Vojnom aerodromu „Knjaz Danilo“ i u kasarni „13.jul“, a koje izvodi kompanija „Eurozox“, takođe još uvijek nijesu gotovi, iako su ugovori za ova dva projekta potpisani još krajem 2022. godine. Osnovnim ugovorom za izgradnju hangara za smještaj lako oklopnih vozila i radionice za održavanje motornih vozila u kasarni „13.jul“ predviđeno je da radovi na 2,1 milion eura vrijednom projektu budu gotovi još 11. septembra prošle godine. Tek 22. februara ove godine potpisan je aneks sa kompanijom „Eurozox“ čime je rok za izvođenje radova pomjeren za 15. jul ove godine.
Iz Uprave za kapitalne projekte kazali su da je rok produžen jer je sa početkom izvođenja radova utvrđeno postojanje podzemnih elektro-energetskih instalacija na objektu čije izmještanje se sprovodi prema procedurama CEDIS-a, kao i zbog brojnih nedostaka u projektnoj dokumentaciji.
Postojanje podzemnih instalacija koje je bilo potrebno izmjestiti bila je prepreka da se započnu radovi i na projektu izgradnje objekta za prihvat i servisiranje vazduhoplova na Vojnom aerodromu „Knjaz Danilo“ u Golubovcima.
Iz UKP navode da je zbog toga došlo do kašnjenja sa uvođenjem izvođača u posao kojem teče rok za završetak radova tek nakon što se isti uvede u posao, a to je 210 dana.
Kako su naveli iz UKP, veći dio ugovorenih radova je završen u roku, ali je zbog neusaglašenosti projektne dokumentacije i manjih naknadnih zahtjeva korisnika/investitora „koji imaju za cilj punu funkcionalnost izgrađenog objekta i izvođenje novih pozicija radova, rok za završetak radova produžen ne krivicom izvođača, a što je potvrđeno i izjašnjem stručnog nadzora“.
Iako je rok za završetak radova za ovaj projekat produžen, iz UKP nisu naveli da su potpisivali aneks ugovora kojim se to omogućava.
Rok za izvođenje radova aneksom od 20. maja produžen je projekat izgradnje objekta Naučno tehnološkog parka. Ugovor za ovaj projekat potpisan je još na kraju 2021. godine sa kompanijom „Novi Volvox“, ali su se, kako navode iz UKP, radovi prolongirali zbog brojnih propusta i nedostataka u projektnoj dokumentaciji.
„Radovi su u fazi funkcionalnog ispitivanja i planirani rok završetka do kraja maja je produžen, s obzirom na to da korisnik nije obezbijedio priključenje objekta na vodovodnu i elektroenergetsku mrežu, a što je neophodno kako bi se završila funkcionalna ispitivanja instalacija, sistema i oprema“, kazali su iz UKP.
Naučno-tehnološki park svečano je otvoren 11. juna.
„Što se tiče dijela zahtjeva koji se odnosi na plaćanje penala ističemo da nije bilo naplate penala ni za jedan projekat naveden u zahtjevu“, saopštili su iz Uprave za kapitalne projekte.
Uprave za saobraćaj i kapitalne projekte raskinuli su po jedan potpisani ugovor.
Posao rekonstrukcije puta Tuzi-Mataguži dobila je u decembru 2021. godine kompanija „Tehnoput“ a ugovorena vrijednost radova iznosila je 3,36 miliona eura, sa rokom izvršenja od 300 dana od dana uvođenja izvođača u posao.
„Projekat nije započet, ugovor je raskinut, takođe u vezi sa ovim projektom raskinut je sporazum o realizaciji radova između Uprave za saobraćaj i Opštine Tuzi zbog nerješavanja imovinsko pravnih odnosa od strane Opštine Tuzi“, naveli su iz Uprave za saobraćaj, ne precizirajući da li je bilo troškova po tom osnovu.
Uprava za kapitalne projekte raskinula je ugovor sa kompanijom „Krušo“ od 750 hiljada eura u vezi izvođenja radova na izgradnji saobraćajnice za potrebe autobuske stanice u naselju Bare – Igalo.
Iz Uprave su kazali da je u vezi ovog projekta Opština Herceg Novi zaključila ugovor sa izvođačem „Entext inženjering“, a da se projekat realizuje u skladu sa ugovorom koji je ta opština potpisala sa Upravom za kapitalne projekte.
“Izvođač je uveden u posao dana 15. oktobra 2023. godine, dok je očekivani rok završetka radova kraj novembra 2024. godine“, naveli su.
Prvobitnim raskinutim ugovorom potpisanim u junu 2022. godine predviđeno da se radovi realizuju u roku od godinu dana od uvođenja izvođača u posao.
Autor: Ivan Ivanović
Ovaj istraživački tekst nastao je u okviru projekta “Javne nabavke pod lupom – Čuvari da čuvaju!“, koji sprovodimo uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori, kroz MATRA program podrške. Projekat ima za cilj da osnaži i motiviše čuvare budžeta da se bore protiv korupcije i neprikladnih uticaja u javnim nabavkama.
Koliko je teško dobiti posao u javnom sektoru i kada ispunjavate uslove pokazuje priča Hakije Markovića, mašin bravara iz Plava koji se prošle godine prijavio na konkurs za domara i rukovaoca parnim kotlovima u Domu zdravlja Plav.
Dvije komisije, dva različita tumačenja uslova za konkurs i kandidat koji trpi jer zdravstvena ustanova nije definisala sve procedure za popunu radnog mjesta, a nadležna inspekcija tvrdi da nema dovoljno nadležnosti.
Ljekarsko uvjerenje, koje se u ministarstvima traži samo od kandidata koji su već izabrani na osnovu prethodno sprovedenih oglasa, u ovoj javnoj ustanovi se pokazalo kao teško premostiva prepreka na štetu kandidata koji je bio na korak do zaposlenja na ovom radnom mjestu.
Video priče su nastale u okviru projekta “Snaženjem zahtjeva građana i građanki do meritokratije”, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Britanske ambasade u Podgorici. Sadržaj je isključiva odgovornost Instituta alternativa i nužno ne odražava stavove donatora.
U saradnji sa našim partnerima Institut za demokratiju ‘Societas Civilis’ iz Skoplja, organizovali smo međuparlamentarnu konferenciju „Prednosti Berlinskog procesa: poseban fokus na Zajedničko regionalno tržište“.
Konferencija je okupila poslanike iz svih parlamenata regiona, koji su sa predstavnicima civilnog društva razmjenjivali mišljenja i iskustva o trenutnom stanju i budućim izazovima Berlinskog procesa.
Tokom prvog panela pod nazivom „Berlinski proces i njegovo trenutno stanje u Zapadnom Balkanu“, poslanici su razmatrali aktuelno stanje i buduće korake za unapređenje procesa.
Tema druge panel diskusije bila je „Zajedničko regionalno tržište – Šta je funkcionisalo ranije i izazovi za Akcioni plan 2.0? Stav parlamenata Zapadnog Balkana“. Panelisti su naglasili važnost debate o ekonomskim pitanjima koja su od značaja za građane i poslovnu zajednicu u regionu.
Događaj je dio projekta „Parlamentarna diplomatija: Regionalna saradnja kroz pojačan parlamentarni dijalog“, podržanog od strane Savezne vlade Njemačke, koji ima za cilj da predstavi prednosti Berlinskog procesa kroz jačanje parlamentarne diplomatije i korišćenje mehanizama nadzora od strane parlamenata Zapadnog Balkana.
Pored Instituta alternativa, naši projektni partneri u regionu su Institut za demokratiju ‘Societas Civilis’ (IDSCS) iz Skoplja, Centar za istraživanje transparentnosti i odgovornosti (CRTA) iz Beograda, Kosovski demokratski institut (KDI) iz Prištine, Mreža progresivnih inicijativa (NPI) iz Sarajeva i Institut za političke studije (ISP) iz Tirane.
Nedostatak papira i tonera za štampače samo su dio problema koji su, zbog poništenih centralizovanih javnih nabavki, u prošloj godini tištili brojne državne organe. Žalbeni postupci prolongirali pojedine centralizovane nabavke i do osam mjeseci.
Centralizovane javne nabavke sprovodi Uprava za državnu imovinu za kompletnu javnu upravu, a kroz njih institucije nabavljaju kancelarijski namještaj, goriva, vozila i osiguranja.
U 2023. godini ukupno je poništeno devet postupaka centralizovanih javnih nabavki, zbog čega su i neke od uprava, sem papira i tonera mjesecima čekale na nabavku novih i polovnih službenih vozila, računa i reversa. Najveći dio ovih tendera je zatim ponovljen, a kasnije i uspješno okončan, nakon čega su potpisani i ugovori sa ponuđačima, dok su za neke postupke u toku postupci pred Upravnim sudom. Šest od devet tendera se odnosilo na nabavku kancelarijskog namještaja i materijala, dok su tri bila vezana za nabavku novih i polovnih vozila.
Tenderi su poništavani iz više razloga, a među njima i radi žalbi zbog nepravilno sačinjenih izjava, neispravnih i nepodnijetih ponuda, isključenja učesnika tendera, odustajanja. Ipak, izdvaja se to što je Uprava za državnu imovinu, za tendere koji se odnose na nabavku kancelarijskog materijala putem okvirnog sporazuma, u sva četiri postupka zahtijevala da ponuđači dokazuju ispunjenost uslova, a što je bio razlog za poništenje tendera.
Kancelarije bez potrepština, dobavljači „ratuju“ žalbama
Prema podacima iz sistema Crnogorskih elektronskih javnih nabavki (CeJN), četiri od devet tendera su poništena radi uloženih žalbi, a sve prigovore je podnijela kompanija „Kastex“. Ova četiri tendera su raspisana početkom aprila 2023. godine, i to za nabavku papira, tonera za štampače, račune, omote, naloge za državne resore. Vrijednost tendera je iznosila od 32,87 hiljade do 310,22 hiljada eura. Na svakoj od ovih nabavki, prvobitno je kao najpovoljniji ponuđač izabrana kompanija „Stratus“, nakon čega je firma „Kastex“ podnosila žalbe. Ove žalbe je Uprava za državnu imovinu smatrala neosnovanim, ali ih je nadležna Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki usvajala pa su tenderi poništeni. Tako su državni organi nabavku papira čekali punih osam mjeseci, na tonere pet, a na dobijanje naloga, omota i reversa po četiri mjeseca.
Kompanija „Kastex“ je u svakoj od žalbi navela i da je od njih zahtijevano da ponovo dokazuju ispunjenost uslova za nadmetanje, iako sa Upravom imaju potpisan okvirni sporazum. Okvirne sporazume za ove nabavke potpisuje jedan ili više naručilaca sa jednim ili više ponuđača, kojim se utvrđuju uslovi za zaključivanje ugovora o nabavci za određeni period, određenu cijenu i količinu, a zaključuju se najduže na rok od četiri godine.
“Ako je okvirni sporazum zaključen sa više ponuđača, ugovori na osnovu tog sporazuma zaključuju se: 1) prema uslovima okvirnog sporazuma, bez ponovnog nadmetanja, ako su tim sporazumom utvrđeni svi potrebni uslovi za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe i uslovi sposobnosti utvrđenih tenderskom dokumentacijom”, navodi se u članu 69, stav 1, Zakona o javnim nabavkama.
Najveća među aprilskim nabavkama jeste za papir i proizvode od papira, vrijedna 310,22 hiljada eura. Nakon jedne izmjene tenderske dokumentacije, firma „Stratus“ je odabrana radi najpovoljnije ponude, dok je „Kastex“ uložio žalbu. Komisija je žalbu usvojila jer je od potpisnika okvirnog sporazuma, zahtijevano da ponovo ispunjavaju uslove za nadmetanje, pa je postupak poništen 25. jula. Novi tender je raspisan u međuvremenu 19. juna, s tim da se „Kastex“ sada žalio na činjenicu da je „Stratus“ ponudio cijenu koja je više od 30 odsto niža u odnosu na njihovu. Ova primjedba je djelimično usvojena, jer kako se navodi, nije provjerena osnovanost obrazloženja nerealne ponude, zbog čega je postupak ponovljen 29. septembra. Opet je kao najpovoljniji odabran „Stratus“, s tim da je žalba „Kastex-a“ ovaj put odbijena kao neosnovana krajem novembra. Ugovor vrijedan 310,22 hiljada eura je potpisan sa „Stratus-om“ 18. decembra, a kompanija „Kastex“ je zbog ocjene zakonitosti odbijene žalbe, pokrenula postupak pred Upravnim sudom. U ovom slučaju, državni organi su na nabavku papira čekali više od osam mjeseci.
Osim ovog, među tenderima raspisanim 4. aprila je i onaj vrijedan 210,12 hiljada, za nabavku tonera i kertridža za štampače. Nakon dvije izmjene tenderske dokumentacije, 28. aprila je kao najpovoljnija odabrana ponuda firme „Stratus“, dok je ponuda kompanije „Kastex“ odbijena kao neispravna. „Kastex“ je na tu odluku i izbor drugog ponuđača uložio žalbu 9. maja, istakavši da je postupak nezakonito sproveden i da je njihova ponuda neosnovano i nezakonito odbijena. Naveli su da između ostalog, otvaranje ponuda nije pravilno sprovedeno kao ni zapisnici o tome, da je izabrana nepostojeća ponuda, da odluka nezakonita i da su povrijeđena pravila postupka, kao i da nisu morali da dokazuju ispunjenost uslova zbog okvirnog sporazuma.
Komisija za zaštitu prava je žalbu usvojila nakon mjesec dana i istakla da je postupak nezakonit, jer je od potpisivača okvirnog sporazuma zahtijevano da ponovo dokazuju ispunjenost uslova za nadmetanje, pa je tender poništen 25. jula. U međuvremenu je nakon usvojene žalbe, od 19. juna pokrenut novi postupak iste vrijednosti, koji je prošao više izmjena tenderske dokumentacije i pojašnjenja, da bi krajem avgusta kao najpovoljnija bilo odabrana ponuda firme „Kastex“. Ugovor sa ovom kompanijom vrijedan 210,12 hiljada je potpisan 19. septembra, a naknadno su potpisana i tri aneksa. Po ovom tenderu, javna uprava je u toku prošle godine čekala najmanje pet mjeseci na nabavku osnovne opreme za rad štampača.
Gotovo identičan slučaj je zabilježen u trećem tenderu raspisanom u aprilu, koji se odnosio na tonere za štampače, a nabavka je bila vrijedna 194,66 hiljada eura. Nakon dvije izmjene dokumentacije, kao najpovoljniji ponuđač 28. aprila izabran je „Stratus“, na šta je kompanija „Kastex“ podnijela žalbu, a zatim je tender poništen 25. jula. Novi je raspisan 19. juna, pretrpio je nekoliko izmjena i dopuna, nakon čega je krajem avgusta „Stratus“ opet izabran kao najpovoljniji. „Kastex“ je podnio žalbu u kojoj je tvrdio da „Stratus“ nije dostavio tenderom propisane tonere, što je Uprava za državnu imovinu osporila i naznačila da se oni mogu koristiti na štampačima. Komisija je djelimično usvojila žalbu, jer Uprava u pobijanju žalbe nije potpuno utvrdila činjenično stanje ponude, pa je postupak ponovljen. Sredinom oktobra je „Stratus“ opet odabran za najpovoljniju ponudu ali je „Kastex“ nakon deset dana uložio žalbu, koja se odnosila na usklađenost navedenih imena tonera u ponudi. Komisija je djelimično usvojila žalbu istakavši da Uprava opet nije potpuno utvrdila činjenično stanje, pa je postupak ponovljen. Zatim je krajem novembra za najpovoljniju ponudu odabran „Kastex“, ali je sada „Stratus“ podnio žalbu takođe vezanu za tehničku specifikaciju. Ona je djelimično usvojena a postupak ponovljen. Odabir ponuđača je i u ovom slučaju završio pred Upravim sudom, jer je i „Stratus“ u martu 2024. godine pokrenuo postupak pred tom institucijom, zbog čega ova nabavka traje godinu dana.
Posljednji među aprilskim je tender vrijedan 32,87 hiljada eura, za nabavku naloga, reversa, računa, omota… Nakon jedne izmjene dokumentacije, „Stratus“ je odabran kao najpovoljniji, dok je „Kastex“ početkom maja dostavio žalbu. Opet je sporeno što se od potpisnika okvirnog sporazuma zahtijeva ispunjenje uslova za nadmetanje, što je Komisija usvojila, pa je tender zvanično poništen 25. jula. Novi tender u istom iznosu počeo je od 19. juna, s tim da je najpovoljniju ponudu na njemu dao „Kastex“ krajem avgusta. Ugovor vrijedan 32,87 hiljada, sa tom kompanijom je potpisan 19. septembra, uz dva kasnija aneksa.
Naručioci da se obučavaju
Za potrebe ovog istraživanja, iz Uprave za imovinu su kazali da izjavljivanje žalbe, produženje roka za donošenje odluke, poništenje centralizovane javne nabavke, dovodi do poteškoća u funkcionisanju i redovnom obavljanju poslova državnih organa, kojima ove robe i usluge trebaju. Pojasnili su da ove probleme prevazilaze kroz aktivnu komunikaciju, odnosno sastanke sa javnim naručiocima, unifikaciju tehničkih specifikacija, kao i bolje ispitivanje tržišta. Naglasili su da je potrebno, kako bi se ovi problemi ubuduće zaobišli, da naručioci imaju aktivniju ulogu u obukama za centralizovane javne nabavke, koje organizuje Direktorat za politiku javnih nabavki.
“Slaba komunikacija sa državnim organima prilikom dostavljanja tehničkih specifikacija u roku, dostavljanje tehničkih specifikacija koje sadrže greške u karakteristikama predstavljaju glavni razlog zbog kojih ponuđači izjavljaju žalbe. Planiranje potreba za predmetima centralizovane javne nabavke procijenjene vrijednosti u znatno manjem iznosu od stvarnih potreba za posljedicu ima ponovno pokretanje postupka nabavke za određene državne organe. Neusklađenost tehničkih specifikacija između državnih organa za isti predmet nabavke….”, naveli su kao manjkavosti trenutnog sistema centralizovanih javnih nabavki.
Upitani kakve je probleme izazvalo poništenje nabavki kancelarijskog materijala, iz Uprave su naveli da je većina državnih organa imala poteškoća u radu zbog nedostatka papira i papirnih proizvoda, ali i zbog manjka tonera za štampače. Oni su istakli da su ugovori na kraju potpisani, dok su odluke za dva tendera još uvijek pred Upravnim sudom.
UIP pola godine čekao vozila
Sredinom maja 2023. godine je raspisan i tender za potrebe Uprave za inspekcijske poslove (UIP) vrijedan 86,19 hiljada eura, radi zakupa 40 polovnih vozila. Početkom jula je kao najpovoljnija odabrana firma “Auto Čačak”, ali je kasnije dostavila dopis da odustaje od tendera radi tehničke greške koju su poslali u ponudi. Ovaj postupak je poništen 6. jula i ponovo raspisan nakon pet dana, ali mu je vrijednost umanjena na 61,57 hiljadu eura. “Auto Čačak” je krajem tog mjeseca dostavio ponudu, ali je isključen iz postupka jer potrebna izjava nije potpisana, pa je postupak poništen 27. jula. Vrijednost je opet smanjena, pa je sada nova nabavka bila u iznosu od 24,62 hiljade eura, a počela je sredinom septembra. Najpovoljniju ponudu je opet krajem oktobra dostavio “Auto Čačak”, a ugovor vrijedan 24,62 hiljade za zakup 40 vozila, potpisan je krajem tog mjeseca.
Iz UIP-a su u komentaru za istraživanje, kazali da se procijenjena vrijednost nabavke svakim novim pokretanjem postupka smanjivala, jer je period zakupa bio do kraja 2023. godine. Istakli su da smatraju da je trenutni sistem ovih nabavki neefikasan zbog nemogućnosti zaključivanja ugovora na duži vremenski period, zbog čega su državni organi onemogućeni da svoje aktivnosti sprovode kvalitetno i planiranom dinamikom.
„U prilog tome govori i činjenica da je prvobitna Uredba o objedinjavanju javnih nabavki robe i usluga krajem 2017. godine podrazumijevala sprovođenje 12 postupaka za nabavku roba i usluga, nakon čega se donijela Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o načinu planiranja i sprovođenja centralizovanih javnih nabavki krajem 2022. godine, koja sada podrazumijeva sprovođenje sedam postupaka za nabavku roba i usluga, odnosno sprovođenje postupaka nabavke kompjuterskih uređaja i opreme, komunikacione opreme, usluge mobilne telefonije, usluge fiksne telefonije, kao i usluge elektronske komunikacije – internet, a koje su ponovo vraćene organizacionim jedinicama“, istakli su iz UIP-a.
Osim za vozila ove Uprave, poništen je i tender raspisan početkom novembra, koji je imao za cilj nabavku po jednog automobila za ministarstva kulture i ljudskih prava, Zavod za hidrometeorologiju i Upravu za zaštitu kulturnih dobara. Riječ je o ponovljenom postupku vrijednom 75,47 hiljada eura a tender je poništen jer nije bilo ponuda, dok je jedna odbijena jer je bila nepravilno sačinjena.
Fale i stolice i četvorotočkaši
Na listi poništenih tendera je i onaj za nabavku 60 kancelarijskih stolica za Ministarstvo vanjskih poslova, raspisan polovinom decembra 2023. godine. Ovaj tender vrijedan 10,74 hiljade eura poništen je nakon nekoliko dana, jer nije stigla nijedna ispravna ponuda. Jedan ponuđač nije dostavio izjavu na potebnom obrazcu, dok drugi nije priložio dokaz da mu je ponuda u skladu sa potrebnim standardima.
Sredinom tog mjeseca raspisan je i tender za nabavku jednog četvorotočkaša za potrebe Ministarstva unutrašnjih poslova, a bio je vrijedan 20,65 hiljada eura. Ova nabavka je pretrpjela jednu izmjenu dokumentacije a poništena je 25. decembra, jer niko nije dostavio ponudu. Ova dva tendera do sredine maja 2024. godine, još nisu ponovljena.
Među vrijednijim tenderima u 2023. godini je i onaj iz sredine juna, raspisan radi nabavke stolova, ormara i stolica, vrijedan 164,23 hiljade eura. On je pretrpio izmjenu dokumentacije, ali je poništen 18. jula, jer izjave ponuđača „Grand design“ i „Was design“ nisu bile pravilno sačinjene, tj. nisu dostavljene na potrebnom obrascu. Novi tender je počeo 31. jula, a sredinom septembra je kao najpovoljnija izabrana ponuda firme „Was design“, sa kojom je ugovor vrijedan 158,87 hiljada eura potpisan krajem oktobra.
U prošloj godini su na prvo raspisivanje, uspješno okončana dva tendera. Prvi, vrijedan 24,99 hiljada eura, odnosio se na nabavku stolova i stolica za Upravu za državnu statistiku Monstat i raspisan je 9. oktobra. Kompanija „Was design“ je sredinom tog mjeseca odabrana radi najpovoljnije ponude, a ugovor vrijedan 23,2 hiljade eura, potpisan je 30. oktobra. Tender je završen za dvadesetak dana. Osim ove, uspješno je okončana i nabavka kancelarijskog namještaja, odnosno tri pulta za Ministarstvo pravde, koja je bila vrijedna 24,99 hiljada eura. Ovaj tender je raspisan 29. novembra, a kasnije je zahtjev i dopunjen. Za najpovoljnijeg ponuđača odabran je „Was design“, s tim da je zatraženo da ta kompanija dostavi original ili kopiju dokaza za učestvovanje. Ova firma je to učinila, a ugovor vrijedan 16,84 hiljade eura je potpisan 29. decembra. Na ovom tenderu su kao neispravne, odbijene dvije ponude pri čemu jedna, jer je ponuđač ponudio 30 odsto nižu cijenu od ostalih i zakasnio da se izjasni u zakonskom roku o tome. Dok je druga odbijena jer su ponuđača činile dvije kompanije, koje nisu dostavile izjavu o ispunjenosti uslova i nepostojanju sukoba interesa.
Ovaj istraživački tekst nastao je u okviru projekta “Javne nabavke pod lupom – Čuvari da čuvaju!“, koji sprovodimo uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori, kroz MATRA program podrške. Projekat ima za cilj da osnaži i motiviše čuvare budžeta da se bore protiv korupcije i neprikladnih uticaja u javnim nabavkama.
Suljević je kazala da je mali broj žalbi izjavljen na procesni postupak javne nabavke, što ukazuje da je Crnogorski elektronski sistem javnih nabavki (CEJN) olakašao naručiocima da sprovode postupak sa što manje grešaka. Dodala je da se žalbe uglavnom odnose na pogrešno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnih propisa.
