Budžetske inspekcije – Crna Gora i iskustva iz regiona

Upotreba javnih finansija i transparentnost u njihovom upravljanju predstavljaju ključne faktore za ekonomski razvoj i održivost društava. Budžetske inspekcije imaju značajnu ulogu u osiguravanju integriteta i efikasnosti ovog procesa. Ovaj istraživački rad posvećen je analizi uloge budžetske inspekcije u Crnoj Gori i upoređivanju sa iskustvima iz regiona.

Cilj ovog istraživanja je razumijevanje kako se Crna Gora nosi sa izazovima u vezi sa upravljanjem javnim finansijama i šta može naučiti iz praksi drugih zemalja u regionu. Kroz analizu ovih iskustava, istraživački rad teži da pruži relevantne preporuke i sugestije za unapređenje rada budžetske inspekcije u Crnoj Gori, kao i da doprinese širem razumijevanju uloge ovih institucija u promociji transparentnog i odgovornog upravljanja javnim sredstvima. Tokom analize rada budžetskih inspekcija, pažljivo su istraženi različiti aspekti, uključujući pravni okvir i konkretne dokaze iz prakse.

Zemlje koje su obuhvaćene ovom analizom su: Srbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Slovenija. Analizirajući pravni okvir i iskustva rada budžetskih inspekcija u regionu, postaje očigledno da se Crna Gora nalazi u nedovoljno zadovoljavajućem položaju u ovoj oblasti. Uporedno sa nekim drugim zemljama u regionu, primjetno je da su one dale znatno veći značaj i resurse razvoju i funkcionisanju budžetskih inspekcija. Ova činjenica zahtjeva temeljnu analizu i pažljivo razmatranje, kako bi se identifikovali ključni izazovi i usvojile najbolje prakse iz regiona. Učenje iz iskustava ovih zemalja i primjena najboljih praksi može biti korak ka postizanju veće efikasnosti i transparentnosti u upravljanju budžetom, čime se doprinosi boljem razvoju društva i ekonomije.

Vozni park sve veći: Milionske nabavke u planu

Iako još uvijek nema jedinstvene evidencije o vozilima u državnom vlasništvu, prema raspoloživim podacima, vozni park države premašio 4,6 hiljada vozila.

Iako je još 2013. godine Vlada Crne Gore na čelu sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem, najavila smanjenje voznog parka u svojini države na 2.159 prevoznih sredstava (sa tadašnjih 3.718 registrovanih vozila), 11 godina kasnije Crna Gora je i dalje daleko od toga.  U svojini države trenutno je najmanje 4.658 vozila, odnosno 2.499 više od prije deceniju zacrtanog cilja.

Broj registrovanih vozila u MUP-u trenutno je najreprezentativniji podatak o brojnosti voznog parka u svojini države. Evidentne su i razlike u broju subjekata koji prema podacima Uprave za državnu imovinu imaju vozila u svom posjedu (126), u odnosu na broj organa koja su u registrovala vozila koja koriste (460), što ukazuje da evidencija državne imovine još ne funkcioniše na zadovoljavajući način.

Registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022, odnosno za 85 prevoznih sredstava više nego 2020. godine.

Podaci koje nam je dostavio MUP pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima upravo MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

10 državnih organa sa najbrojnijim voznim parkom:  
Naziv Broj vozila
Ministarstvo unutrašnjih poslova 550
Pošta Crne Gore 345
Uprava policije Crne Gore 181
Glavni grad Podgorica 169
Agencija za nacionalnu bezbjednost 119
Uprava za inspekcijske poslove 90
Uprava prihoda i carina 77
D.o.o. Čistoća 74
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 74
Monte put d.o.o. 72

Kompletnu evidenciju MUP-a o registrovanim službenim vozilima možete pronaći ovdje.

Prema ovoj evidenciji, najviše vozila od ministarstava, poslije MUP-a, ima resor poljoprivrede i ruralnog razvoja – 74. Ministarstvo odbrane u svom posjedu ima 68 vozila, resor prostornog planiranja i državne imovine 21, a Ministarstvo kapitalnih investicija – 19.

Poslije Glavnog grada, najbrojniji vozni park od jedinica lokalnih samouprava imaju opštine Tivat – 43, potom Bar – 32, Herceg Novi i Kotor po 31. Skupština Crne Gore ima znatno manje vozila (33) nego Skupština Opštine (SO) Budva, čiji vozni park broji 61 automobil. Brojniji vozni park od državnog parlamenta ima i SO Pljevlja – 38. Po nekoliko desetina vozila imaju i lokalna preduzeća više crnogorskih opština.

Međutim, čak ni taj podatak nije cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem, s obzirom da u taj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ, što su nam potvrdili iz Uprave za inspekcijske poslove i MUP-a. Uprava za inspekcijske poslove je u februaru koristila 40 vozila uzetih putem lizinga, a Uprava policije 130. Ta vozila, u oba slučaja, registrovana su na davaoce lizinga (Auto Čačak i Erste Bank lizing).

Vozni park države vrijedi minimum 20 miliona

Vrijednost prevoznih sredstava za koja su nam dostavljeni podaci od direktnih i indirektnih budžetskih organa (njih 126) je 19.854.655,29 eura, saopšteno nam je iz Uprave za državnu imovinu. Međutim, s obzirom da Upravi ogroman broj direktnih i indirektnih budžetskih korisnika nije dostavio podatke o pokretnim stvarima, a ima i onih koji su dostavili nepotpune podatke, evidentno je da ta procjena nije konačna i da je znatno veća.

Na to ukazuje i broj subjekata koji u svom posjedu imaju službena vozila, prema podacima o registrovanim prevoznim sredstvima u svojini države, koji je znatno veći od broja subjekata koji su Upravi za državnu imovinu dostavili podatke o voznom parku. Vozila registrovana u filijalama MUP-a koristi 460 organa.

Vrijednost voznog parka, prema uporednim podacima iz 2020. godine, danas je veća za 13.303.313,24 eura. Vozila u državnoj svojini, za koje je prije tri godine tadašnja Uprava za imovinu imala računovodstvene vrijednosti, u tom trenutku su vrijedila 6.551.342,05 eura. Iz Uprave za državnu imovinu kazali su da je prosječna starost vozila u državnoj svojini, za koja su im dostavljeni podaci, iznosi 15 godina.

Na pitanje o broju vozila za koja imaju evidenciju, iz Uprave su ranije kazali da je u toku izrada evidencije vozila, te da će o tome javnost biti blagovremeno obaviještena, a podaci će, po prvi put, biti javno dostupni na sajtu Uprave za državnu imovinu.

Uprkos preglomaznom voznom parku u svojini države, budžetski korisnici su prilikom planirana bužeta za 2024. godinu, iskazali zahtjeve za kupovinu preko 500 novih službenih vozila

Nepoznato hoće li biti optimizacije voznog parka

Vlada na čijem je čelu bio Dritan Abazović usvojila je pred istek mandata Informaciju o uspostavljanju međuresorske radne grupe s ciljem optimizacije upravljanja voznim parkom. U tom dokumentu je konstatovano da je evidentno da ne postoji jedinstvena politika nabavke i korišćenja službeenih vozila, nejasno definisana prioritizacija nabavke ove vrste, kao i značajno i neefikasno izdvajanje budžetskih sredstava za ove namjene, te je jasna namjera da se upravljanje postojećim službenim vozilima u vlasništvu države optimizuje, unaprijedi i učini efikasnim, zbog čega je predloženo formiranje radne grupe.

Zaključcima usvojenim na sjednici Vlade, Ministarstvo finansija je zaduženo da formira navedeno tijelo i da u njen sastav, pored prestavnika tog resora, uključi i predstavnike MUP-a, Generalnog sekretarijata Vlade, Uprave za katastar i državnu imovinu, te predstavnike relevantnih institucija. Zaključcima je Ministarstvo finansija obavezano da Vladu informiše o aktivnostima te međuresorske grupe.

Da li je Vladi na čijem je čelu Milojko Spajić prihvatljiva ova inicijativa, da li je, od promjene izvršne vlasti došlo do formiranja međuresorskog tima koji bi se bavio optimizacijom voznog parka, nismo dobili odgovor iz nove izvršne vlasti. Pitanja o tome uputili smo Generalnom sekretarijatu Vlade 14. februara, odakle su ih proslijedili Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne uprave. Odgovor nismo dobili ni na taj upit.

Milionske nabavke u planu za ovu godinu

Više državnih institucija i organa u ovoj godini planira proširenje voznog paka, a to će, prema iskazanim planovima javnih nabavki, poreske obveznike koštati najmanje četiri miliona eura. Početkom februara Skupština je pokrenula procedure za nabavku pet novih putničkih vozila, ukupne vrijednosti 103.305 eura. Kupovinu novih vozila planiraju i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), Monteput, Regionalni vodovod, Centralna banka Crne Gore (CBCG), opštine.

Vlada je na decembru 2023. godine usvojila inicijativu Eko-fonda o uvođenju električnih i hibridnih automobila za potrebe javnog sektora, kojom se nude subvencije od 7.500 eura za električna, odnosno 4.000 eura za hibridna vozila. U zaključcima usvojenim na toj sjednici zadužila sva ministarstava i organe uprave i preporučila jedinicama lokalne samouprave da prilikom nabavke automobila i zamjene starih vozila za nova, počev od 1. januara 2024. godine, u okviru postupaka javnih nabavki predvide električna i hibridna vozila.

Pregled javnih nabavki vozila u prethodne tri godine

U periodu 2021 – 2023. državni organi potrošili su najmanje pet miliona eura za nabavku vozila. To pokazuju podaci sa portala Crnogorskih elektronskih javnih nabavki (CEJN) koje smo analizirali, koji se odnose isključivo za nabavku vozila po potrebe državnih organa, a u analizu nisu uključene nabavke specijalizovanih i teretnih vozila, vozila koje koriste gradske službe, zdravstvene ustanove za prevoz pacijenata i dr. U ovom periodu, kao i ranije, nastavljeno je sa nabavkom vozila putem finansijskog lizinga s obavezom povraćaja vozila nakon ugovorom određenog perioda.

U tabelama u nastavku dati su primjeri pojedinih nabavki službenih vozila tokom 2021, 2022. i 2023. godine

2021. Broj kupljenih vozila Vrsta vozila (novo/polovno/električno) Kupovina na lizing Vrijednost

(eur)

Uprava za imovinu (za potrebe UP)

130

Polovna Kupovina na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon 12 mjeseci

714.745

Uprava za imovinu (za potrebe Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma)

8

Nova /

129.400

RTCG

4

2 nova električna, 2 polovna /

84.408

Sekretarijat Sudskog savjeta (za potrebe sudova)

2

Nova /

55.902

Agencija za elektronske komunikacije

1

Novo /

29.724

Institut za standardizaciju

1

Novo /

16.488

Podaci sa Crnogorskog portala javnih nabavki (CEJN) o kupovini vozila tokom 2021. godine

 

2022. Broj vozila Vrsta vozila (novo/polovno/električno) Kupovina na lizing Vrijednost
Ministarstvo odbrane

3

Nova /

73.507

Skupština

2

Nova /

53.180

RTCG

5

3 električna, 1 novo, 1 korišćeno /

132.721

Pošta CG

3

Nova /

112.402

Monteput

1

Novo /

41.950

Radio-difuzni centar

1

Novo /

20.489

Podaci sa Crnogorskog portala javnih nabavki (CEJN) o kupovini vozila tokom 2022. godine

 

2023. godina Broj vozila Vrsta vozila (novo/polovno/električno) Kupovina na lizing Vrijednost
Uprava za državnu imovinu za potrebe Uprave carina

6

Nova /

146.057

Uprava za državnu imovinu za potrebe MUP-a

33

Polovna Lizing na 12 mjeseci

218.983

Uprava za državnu imovinu za potrebe MJU

2

Polovna /

31.999

Uprava za imovinu za potrebe UIP

40

Polovna Lizing na 2 mjeseca

29.800

Rektorat

1

Novo /

36.880

MUP

97

Polovna Lizing sa obavezom povraćaja vozila

633.890

Skupština

10

Nova /

263.411

RTCG

8

5 električnih, 3 nova /

319.984

ANB

2

Nova /

69.099

Monteput

1

Novo /

49.400

Fond za obeštećenje

1

Novo /

26.446

Podaci sa Crnogorskog portala javnih nabavki (CEJN) o kupovini vozila tokom 2023. godine

Preporuke u odnosu na službena vozila redovne u izvještajima DRI

Da evidencije državne imovine nisu adekvatne i potpune, pokazuju nalazi DRI, koji su u više navrata utvrdili da sama Uprava za državnu imovinu dosledno ne primjenjuje propise kojima se uređuje ova oblast.

U periodu 2020 – 2023, Državna revizorska institucija dala je više preporuka državnim organima za korišćenje službenih vozila na način uređen Uredbom o uslovima i načinu korišćenja prevoznih sredstava u svojini Crne Gore. U Registru preporuka DRI, korišćenjem filtera prema ključnim riječima: “službena”, vozilo”, “automobil”, “Uredba o uslovima i načinu korišćenja prevoznih sredstava u svojini Crne Gore”, nalazi se desetine preporuka za revizije urađene za 2020, 2021. i 2022. godinu.

Iako Uredba o uslovima i načinu korišćenja prevoznih sredstava u svojini Crne Gore jasno definiše kome to pravo pripada, rukovodioci institucija internim pravilnicima propišu sebi ili najbližim saradnicima pravo na 24 – časovnu upotrebu službenog vozila. Međutim, nalazi Državne revizorske institucije (DRI) pokazuju da ni interni pravilnici državnih organa, kojima se uređuje način korišćenja službenih vozila, često nisu usklađeni sa uredbom i propisima.

Ovaj istraživački tekst nastao je u okviru projekta “Javne nabavke pod lupom – Čuvari da čuvaju!“, koji sprovodimo uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori, kroz MATRA program podrške. Projekat ima za cilj da osnaži i motiviše čuvare budžeta da se bore protiv korupcije i neprikladnih uticaja u javnim nabavkama.

O radu inspekcija i mehanizmima koordinacije inspekcija u zemljama regiona: Zaključci i preporuke sa IA sastanka

Presjek rada sedam inspekcija u Crnoj Gori i mehanizmi koordinacije inspekcija u Hrvatskoj i Srbiji su bili tema drugog sastanka o radu inspekcijskih organa. U nastavku su zaključci i preporuke sa drugog sastanka koji je IA organizovao između inspekcija i drugih organizacija i institucija od značaja za borbu protiv korupcije.

Cilj sastanka je bio da produbimo diskusiju o trenutnom stanju, budućem pravcu regulisanja inspekcijskog nadzora i prilagođavanja pravnog okvira učinkovitijoj ulozi inspekcija u borbi protiv korupcije.

Zaključci i preporuke sugerišu potrebu za detaljnim analizama rada inspekcija pre nego što se sprovedu reforme. Reforma treba biti zasnovana na jasno identifikovanim potrebama i dobrim praksama iz regiona, uzimajući u obzir preporuke međunarodnih organizacija.

Sastanak je dio naših napora na jačanju antikorupcijske uloge inspekcija, u sklopu projekta Inspekcije bez protekcije: Saveznici u borbi protiv korupcije, koji sprovodimo uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Biroa Stejt dipartmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona (INL). Sadržaj zaključaka i preporuka je isključiva odgovornost Instituta alternativa, i nužno ne odražava stavove Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

O radu inspekcija i mehanizmima koordinacije inspekcija u zemljama regiona: Zaključci i preporuke sa IA sastanka

Presjek rada sedam inspekcija u Crnoj Gori i mehanizmi koordinacije inspekcija u Hrvatskoj i Srbiji su bili tema drugog sastanka o radu inspekcijskih organa. U nastavku su zaključci i preporuke sa drugog sastanka koji je IA organizovao između inspekcija i drugih organizacija i institucija od značaja za borbu protiv korupcije.

Cilj sastanka je bio da produbimo diskusiju o trenutnom stanju, budućem pravcu regulisanja inspekcijskog nadzora i prilagođavanja pravnog okvira učinkovitijoj ulozi inspekcija u borbi protiv korupcije.

Zaključci i preporuke sugerišu potrebu za detaljnim analizama rada inspekcija pre nego što se sprovedu reforme. Reforma treba biti zasnovana na jasno identifikovanim potrebama i dobrim praksama iz regiona, uzimajući u obzir preporuke međunarodnih organizacija.

Sastanak je dio naših napora na jačanju antikorupcijske uloge inspekcija, u sklopu projekta Inspekcije bez protekcije: Saveznici u borbi protiv korupcije, koji sprovodimo uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Biroa Stejt dipartmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona (INL). Sadržaj zaključaka i preporuka je isključiva odgovornost Instituta alternativa, i nužno ne odražava stavove Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

Kako rade inspekcije? Pregled rada sedam inspekcija u oblastima od rizika za korupciju

Analiza Kako rade inspekcije? Pregled rada sedam inspekcija u oblastima od rizika za korupciju predstavlja prvi pokušaj da se na sistematičan način procijene učinci inspekcijskog nadzora sprovedenog od strane sedam različitih inspekcija, od kojih su neke organizovane pri Upravi za inspekcijske poslove, a neke pri resornim ministarstvima, ali sve djeluju u oblastima od visokog rizika za korupciju – urbanizmu, zdravstvu, radnim odnosima u javnom sektoru, raspodjeli budžetskih sredstava u javnom sektoru, zaštiti državne imovine.

Fokusira se na planiranje inspekcijskog nadzora, njegovo sprovođenje ali i otvara važna pitanja efekata, poput podnesenih krivičnih prijava i podignutih optužnica, u zavisnosti od javno dostupnih informacija.

Na kraju pregleda nudimo i konkretne preporuke za bolje djelovanje inspekcija u oblastima od rizika za korupciju, uključujući neophodne zakonske izmjene, unaprijeđeno kadrovsko planiranje, proaktivnije izvještavanje i obuke usklađene praktičnim potrebama inspekcija.

Publikacija je izrađena u okviru projekta „Inspekcije bez protekcije: Saveznici u borbi protiv korupcije”, koji je podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Biro Stejt dipartmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona (INL). Sadržaj publikacije je isključiva odgovornost Instituta alternativa, i nužno ne odražava stavove Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

Izostaje krivična odgovornost za korupciju u javnim nabavkama

U prethodnom periodu izostala je krivična odgovornost za korupciju u javnim nabavkama. Neophodno jačati kapacitete institucija za otkrivanje i procesuiranje korupcije u ovoj oblasti, potrebna su specijalistička znanja za bavljenje ovom kompleksom temom. Ljudi iz sistema se moraju motivisati da prijavljuju sumnje na korupciju.

Ovo su neki od zaključaka sa naše panel diskusije „Korupcija u javnim nabavkama – Zašto nema krivične odgovornosti?“. Tokom događaja su predstavljeni podaci koje je IA prikupio, koji pokrivaju period od sedam i po godina i odnose se na djelovanje policije, tužilaštva i sudstva.

U periodu od 2016. do jula 2023. godine Uprava policije (UP) postupala je u 31 predmetu u vezi sa javnim nabavkama, dok je tužilaštvu podnijela samo jednu krivičnu prijavu – pokazuju podaci koje je prikupio Institut alternativa. Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa Dragana Jaćimović kazala je da podaci pokazuju da su napori institucija da se procesuira korupcija u javnim nabavkama veoma ograničeni.

„Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) podnijela je pet krivičnih prijava. Tri predmeta su u toku, dok je za dva dostavljeno obavještenje da nema sumnje da je izvršeno krivično djelo“, istakla je Jaćimović.

Prema podacima Vrhovnog državnog tužilaštva, na osnovu prijava ASK-a formirano je sedam predmeta od kojih su pet u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i po jedan u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Podgorici i Herceg Novom.

Sa druge strane, prema podacima iz medija, SDT-u su podnijete tri krivične prijave po drugim podnosiocima prijave, dok je jedan predmeta SDT formiralo samoinicijativno i to u vezi sa nabavkom trajekta “Prizna”. SDT je odbacilo dvije krivične prijave.

Donijete su dvije oslobađajuće presude u vezi sa javnim nabavkama. Osnovni sud u Podgorici je imao jednu oslobađajuću presudu za nabavku iz 2013. godine – zloupotreba službenog položaja u pokušaju, kao i odbacivanje presude protiv bivšeg predsjednika opštine Nikšić gdje je utvrđeno da nije bilo dokaza o izvršenoj zloupotrebi službenog položaja – pokazuju podaci koje je prikupio Instituta alternativa.

Jaćimović je naglasila da je za navedeni period u Crnoj Gori preko javnih nabavki ugovoreno preko 3,5 milijardi eura.

„Iako su javne nabavke oblast koja je od visokog rizika za korupciju, podaci koje imamo pokazuju da izostaje krivična odgovornost za korupciju u javnim nabavkama“, zaključila je Jaćimović.

Napomenula je da od decembra 2023. godine u crnogorskom zakonodavstvu imamo krivično djelo zloupotreba u vezi sa javnim nabavkama.

„Ipak, od uvođenja novog krivičnog djela, policija je postupala u dva predmeta, ali nije podnosila krivične prijave, dok u evidencijama Vrhovnog državnog tužilaštva nema podataka o krivičnim prijavama u vezi sa novim krivičnim djelom“, kazala je Jaćimović, dodajući da obuke za novo krivično djelo nisu u planu obuka Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu za ovu godinu.

Vučina Keković, glavni policijski inspektor u Sektoru za borbu protiv kriminala iz Uprave policije (UP) rekao je da veliki problem predstavlja nedostatak kadra.

„U Odsjeku za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga sistematizovano je 60 radnih mjesta, od kojih je manje od 50 odsto popunjeno. Veliki problem je što će veliki broj kolega u naredne dvije godine poći u penziju. U proteklom periodu vođena pogrešna kadrovska politika, i trenutno nema kadra za ekonomski kriminalitet. To je stvar koja mora da se riješi. To su osnovni problemi za otkrivanje korupcije, ne samo u javnim nabavkama, već i u svim ostalim sektorima“, obrazložio je Keković.

Keković smatra da je korupcija u javnim nabavkama jako dokazivo djelo ukoliko se istražuje dok se tender ne realizuje. „U dijelu javnih nabavki radio sam u direktno dva predmeta i moram reći da oba predmeta nijesu realizovana. Imamo jasnu sliku da je sve namješteno, ali nismo imali nikakvog mehanizma da dokažemo konkretno krivično djelo. Sa ovim kapacitetima mi smo veoma ograničeni“, dodao je Keković.

„Mi treba da dokažemo koruptivnu radnju i taj dio može biti dokaziv tokom tendera kada bi imali kadrovske kapacitete, kvalitetan broj inspektora. Otvoreni smo za direktnu komunikaciju i ukoliko bilo ko od građana, institucija, NVO sektora i medija ima sazanja treba da prijavi i podijele sa nama informaciju u trenutku saznanja informacija. Ne možemo funkcionisati bez zajedničkog rada sa Poreskom upravom i Upravom prihoda i carina. Bilo bi više rezultata da je ta saradnja jača, posebno u dijelu utaje poreza i javnih nabavki“ – zaključio je je Keković.

Državni tužilac u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) Vukas Radonjić naveo je da je SDT nadležno za krivično gonjenje javnih funkcionera, ili je kada je riječ o organizovanom kriminalu, te da je u svim drugim slučajevima u nadležnosti osnovnih državnih tužilaštava.

„Krivična djela u vezi sa javnim nabavkama su takva da državni tužilac može teško da ih goni po službenoj dužnosti. Ukoliko organi koji treba da kontrolišu sami postupak (Uprava za inspekcijske poslove, Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki), ako oni sami nama ne otkriju sporne radnje, teško je očekivati da se tužilaštvo uključi u cijeli slučaj, osim kada građani ili mediji ne otkriju koruptivne radnje“, kazao je Radonjić.

„Trebaju nam ljudi koji su upoznati sa postupkom javnih nabavki, koji uključuju i saradnju sa ostalim organima u Crnoj Gori, a i van države. Moramo uspostaviti timove na međunacionalnom i međunarodnom nivou. Mora se postaviti drugačiji standard dokazivanja. Jednostavno kod korupcije moramo da proširimo standard dokazivanja“ – istakao je državni tužilac.

Kada je riječ o oslobađajućim presudama, naveo je da jedan od razloga koji je otežavao potvrđivanje taj što još uvijek jeste teško dokazati korupciju u javnim nabavkama i zbog načina na koji sud cijeni dokaze. „Policija i inspekcijski organi moraju imati veliku ulogu u otkrivanju koruptivnih radnji. Ne možemo očekivati bolje rezultate dok se svijest kod građana ne podigne o ozbiljnosti ovakvih krivičnih djela”, poručio je Radonjić.

Jelena Jovetić, generalna direktorica Direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki, Ministarstvo finansija (MF) saopštila je da za 2023. godinu imamo preko 630 miliona eura javnih nabavki, kao i da se kroz uvođenje evropskih standarda pokušava suziti prostor za korupciju.

„Kompleksni su podaci, pa je teško vršiti i kontrolne mehanizme. Sa aspekta MF, važno je implementirati javnu nabavku. Imate pripremnu fazu, tender, zaključenje ugovora. Nejednako se posvećujemo tim fazama. Ističem da je limitirano ulaganje u kadrove koji se bave javnim nabavkama. Vi imate jednog službenika koji se bavi javnim nabavkama i niz kontrolora“ – naglašava Jovetić.

Dodaje da sa aspekta Ministarstva finansija cijene što je prepoznato novo krivično djelo, zloupotreba u javnim nabavkama. „Krucijalno je da pojasnimo da ako tenderska dokumentacija nije popunjena adekvatno to nije krivično djelo, to je prekršaj podložan žalbenom postupku. Kroz ovo krivično djelo više se orijentišemo ka privrednim subjektima, pa se šalje poruka da može kontrolisati zloupotreba javnih nabavki..“ – napomenula je ona.

Posebno naglašava da je veoma koristan elektronski sistem javnih nabavki gdje su objavljeni svi podaci „Tim podacima mogu pristupiti i policija i tužilaštvo. Važno je da vjerujemo da je javnost najbolji kontrolor. Ako posmatramo javnu nabavku da će proći proceduralno ispravno i bez sumnje u koruptivne radnje, sve nakon toga je zakašnjela reakcija“, zaključila je Jovetić.

Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, ukazao je na to da su potrebna specijalistička znanja za bavljenje ovom kompleksom temom, kao i da se ljudi iz sistema moraju motivisati da prijavljuju sumnje na korupciju.

„Ono što je osim pripremnih radnji kod tendera mnogo važnije, jeste faza izvršenja ugovora u kojoj mi imamo ogromne probleme i gdje se korupcija realizuje na način neizvršenja, djelimičnog izvršenja, izvršenja mimo standarda.U toj fazi bismo morali da imamo sve mogućnosti koje nemamo u prethodnim: a to je dokaz o izvršenju u pisanoj formi, u formi potrebnoj za neku ekonomsku forenziku, a šta treba da potvrdi izvještaj o realizaciji nabavke”, dodao je Muk.

Panel diskusija je organizovana u okviru projekta “Javne nabavke pod lupom – Čuvari da čuvaju!“, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori, kroz MATRA program podrške.