Jednostavne nabavke su izuzete iz primjene Zakona o javnim nabavkama, a pravilnik koji reguliše ovu vrstu nabavki dodatno je izuzeo direktne nabavke, pa nisu predviđene sankcije za nezakonitosti koje se odnose na sukob interesa ili druge nepravilnosti, kao što je dijeljenje predmeta nabavke.
Odgovori na inicijative za inspekcijski nadzor Instituta alternativa upućuju na pravne praznine koje ometaju efikasnost inpsekcijskog nadzora u odnosu na potencijalni sukob interesa i druge nepravilnosti kod direktnih javnih nabavki. Samim tim, nema ni prostora za kažnjavanje od strane inspekcijskih organa.
Direktne nabavke su poseban vid nabavki do 8.000 eura, koje omogućavaju direktno zaključivanje faktura/ugovora, što je najmanje transparentan postupak, jer omogućava da se posao sklopi sa kim god naručilac želi.
Iz godine u godinu potrošnja na direktan način raste, pa je u 2023. godini iznosila blizu 65 miliona eura.
Institut alternativa je analizirao potrošnju putem direktnih nabavki za prethodne godine, što je ukazalo na brojne nepravilnosti pri upotrebi ovog mehanizma. Neke od njih su da pojedinačne nabavke prelaze propisani prag na godišnjem nivou, da dolazi do dijeljenja predmeta javnih nabavki, ali i konflikta interesa.
Iz Ministarstva finansija kažu da su jednostavne nabavke dio sistema javnih nabavki kojem su posvetili posebnu pažnju u prethodnom periodu, a pogotovo zaštiti prava učesnika u postupcima preko zahtjeva za monitoring. „Inspekcijska kontrola ima ingerencije da djeluje u skladu sa Pravilnikom i da preduzme određene mjere po inspekcijskom nadzoru“, kaže Jelena Jovetić generalna direktorica Direktorata za politiku javnih nabavki.
Iz Inspekcije za javne nabavke navode da imamo porast utvrđenih nepravilnosti koje se odnose na jednostavne nabavke, ali da je izmjenama Zakona o javnim nabavkama izbrisana odredba na osnovu koje su mogli pokrenuti prekršajni postupak i izdati prekršajni nalog za utvrđene nepravilnosti.
Utvrđuju sukob interesa samo preko 8.000 eura
Prema važećem zakonodavstvu, predstavnik naručioca i ponuđači su izjavu o nepostajanju sukoba interesa dužni pripremiti za sve nabavke koje se sprovode putem elektronskog sistema javnih nabavki, osim za direktne nabavke gdje sami birate od koga ćete nešto nabaviti i po kojoj cijeni. Iako se naizgled radi o „malim iznosima”, budući da postoji ograničenje da ove nabavke mogu biti u vrijednosti do samo 8,000 na godišnjem nivou, problematično je što većina naručilaca pogrešno tumači zakon, pa ovaj prag posmatraju za samo jednu nabavku ne mareći za ukupan iznos na godišnjem nivou.
Istraživanja koja je radio IA na uzorku ministarstva, opština i pojedinih javnih preduzeća su pokazala da su pojedini naručioci za isti predmet nabavke na godišnjem nivou izdvajali i preko 40.000eura. Prekoračenje iznosa za direktne nabavke kao čestu nepravilnost potvrdila je i nedavno završena revizija pravilnosti ovih nabavki sprovedena od strane Državne revizorske institucije.
Institut alternativa, analizirajući potrošnju za 2022. godinu upotrebom neposrednog sporazuma, utvrdio je da je Opština Andrijevica na ovaj način vršila nabavke od firme čiji je vlasnik predsjednik Opštine Željko Ćulafić.
U trenutku kada su se mediji zainteresovali za ovu priču. Ćulafić nije želio da komentariše te navode, dok su iz opštinskog sekretarijata za javne nabavke, kazali “da se ne radi o konfliktu interesa, nego o čistom, lokalpatriotizmu”.
Zbog svega toga, Institut alternativa je krajem decembra prošle godine, uputio inicijativu Upravi za inspekcijske poslove, tražeći da obavi inspekcijski nadzor u Opštini Andrijevica, i utvrdi eventualno postojanje sukoba interesa. U odgovoru inspekcije za javne nabavke navodi se da je utvrđeno da su tokom 2022. i 2023. godine od ovog dobavljača direktno prihvaćene fakture, i to u iznosu od 9,5 hiljada eura bez PDV-a.
Iako su navodi iz inicijative potvrđeni, u odgovoru Uprave za inspekcijske poslove se navodi da nepravilnosti nisu utvrđene jer su odredbe o nepostojanju sukoba interesa propisane samo za nabavke preko 8.000 eura.
U Ministarstvu finansija svjesni su nekih zakonskih ograničenja, kako kažu, vjeruju da uvijek imamo određene primjere gdje možemo govoriti o zloupotrebama sistema i onome što nije dovoljno precizno regulisano određenim aktima. Uvažavajući da podzakonski akt pruža određenu širinu čak i djelovanje onda kada prime određenu sugestiju, može im omogućiti da istovremeno i pristupe izmjenama zakona.
“Međutim, kada govorimo o sukobu interesa, to nije samo predmet regulative u dijelu javnih nabavki. To je jedan širi koncept koji podrazumijeva sukob interesa za javne naručioce i za uopšte javni sektor. Tako da je to jedno sistemski šire pitanje, ali u onom dijelu koji se odnosi na politiku javnih nabavki je sasvim izvjesno da će Ministarstvo finansija uvijek kada postoji prostor i određene sugestije da će tome i pristupiti”, istakla je Jovetić.
Osvrćući se na slučaj Andrijevice, glavni inspektor za javne nabavke Ivan Milićević je istakao da Zakon o javnim nabavkama ne propisuje mjere za sprečavanje sukoba interesa kod nabavki koje se vrše direktnim prihvatanjem faktura.
“Ja sam bio član radne grupe za izmjenu zakona. Iskreno nije mi padalo na pamet da se može desiti ovakva situacija. Vjerujem i ostalim članovima radne grupe. Ali vjerujem i da će ministarstvo u narednom periodu propisati neke mjere za sprečavanje ovakvog postupanja” optimističan je Milićević.
Krše zakon, ali osnova za kazne više nema
Neki prekršaji koji su prepoznati zakonom kada je riječ o nepravilnostima pri sprovođenju javnih nabavki putem CEJN-a, ne važe za direktne nabavke, iako se oni dešavaju. Takav prekršaj je podjela predmeta javne nabavke, kako bi se izbjegla primjena zakona.
Ovdje kao primjer navodimo, Opštinu Mojkovac, koja je sa jednom građevinskom kompanijom tokom 2022. godine realizovala adaptaciju kancelarija kroz tri fakture. Iako se radi o hodniku i kancelarijama koje se nalaze u istom objektu, Opština je na osnovu tri fakture realizovala adaptaciju i na taj način direktno izabrala izvođača, umjesto da objavi javni poziv za jednostavnu nabavku koji bi omogućio većem broju zainteresovanih kompanija da se prijavi. Iznos navedenih radova bez PDV-a je 8.980 eura, plaćen kroz tri fakture istoga dana, 28.12.2022. godine.
Inspekcijskim nadzorom su potvrđeni navodi iz inicijative Instituta alternativa, da je Opština Mojkovac prekršila član Pravilnika o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki, koji kaže da se jednostavne nabavke odnosno radovi procijenjene vrijednosti jednake ili veće od 8 hljada eura, pokreće objavljivanjem zahtjeva za dostavljanje ponuda na elektronskom sistemu javnih nabavki (ESJN), što nije urađeno.
Kontrola je pokazala da je tako prekršen Zakon o javnim nabavkama, koji je važio u tom trenutku i propisivao lakši prekršaj ukoliko se jednostavne nabavke ne sprovedu u skladu sa Pravilnikom koji ih reguliše.
Međutim, suština je da se u konkretnom slučaju radilo o podjeli predmeta javne nabavke kako bi se izbjegla odgovarajuća procedura. Zakon za ovaj prekršaj predviđa novčanu kaznu u iznosu od 2.000 eura do 10.000 eura, ako je počinilac pravno lice.
Iako se radi o prekršaju iz Zakona o javnim nabavkama i sam predsjednik Opštine Vesko Delić, priznao da je dodijelio posao istoj građevinskoj kompaniji i tako izbjegao da sprovede postupak putem transparetnih procedura, ne može se kazniti po tom osnovu budući da se Zakon ne primjenjuje na jednostavne nabavke. Zbog izuzeća iz Zakona, jedini osnov za prekršajnu odgovornost zbog nepravilnosti u vezi sa jednostavnim nabavkama bilo je nepostupanje po Pravilniku. Takođe, budući da je u konkretnom slučaju pravno lice opština koje se ne može kazniti, inspekcija je kaznila odgovorno lice u organu lokalne samouprave minimalnom novčanom kaznom u iznosu od 150eura. Zakonom je ranije za ovaj prekršaj za odgovorno lice bila predviđena kazna od 150 do 1000eura. U međuvremenu, iz Zakona je izbrisan prekršaj koji se odnosi na nepostupanje po Pravilniku, čime se izgubio i osnov da inspekcija kažnjava nepravilnosti u vezi sa jednostavnim nabavkama.
Inspektor za javne nabavke Ivan Milićević napominje da se u dijelu kontrole jednostavnih nabavki dešava da se nabavke koje se sprovode direktnim prihvatanjem faktura ne unose u evidenciju koju vode naručioci na elektronskom sistemu javnih nabavki ili se ne unose tačno.
“Ovo nama otežava utvrđivanje drugih nepravilnosti kao što su podjela predmeta javne nabavke ili sprovođenje jednostavnih nabavki putem elektronskog sistema javnih nabavki kada se dostigne onaj iznos od 8000 eura direktnim prihvatanjem faktura i od kada treba sprovoditi nabavke preko elektronskog sistema javnih nabavki” kaže Milićević.
Iz Ministarstva finansija kažu da je njima vrlo važno da osiguraju transparentan sistem javnih nabavki i da javna nabavka bude efikasna, ali da su posvećeni kontroli jednostavnih nabavki koje su trenutno negdje na procentu od oko 10% učešća u ukupnim nabavkama.
“Kada smo uvidjeli da taj procenat jednostavnih nabavki značajno učestvuje u ukupnoj vrijednosti javnih nabavki, uveli smo ograničenje kroz pravilnik o jednostavnim nabavkama, tako da naručioci u jednoj fiskalnoj godini mogu da sprovedu sto hiljada eura vrijednosti ovih nabavki koje se odnose na direktne pogodbe. Tako da bismo osigurali u ovom segmentu da što više privrednih subjekata učestvuju u nabavkama i da direktna, odnosno fakturna nabavka bude svedena na minimum” zaključila je Jovetić.
Video prilog TV Vijesti na ovu temu možete pogledati u prilogu:
Novinarska priča je izrađena u okviru projekta „Inspekcije bez protekcije: Saveznici u borbi protiv korupcije”, koji je podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Biro Stejt dipartmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona (INL). Sadržaj je isključiva odgovornost Instituta alternativa, i nužno ne odražava stavove Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
