Objavljeno

O radu inspekcija i mehanizmima koordinacije inspekcija u zemljama regiona

Presjek rada sedam inspekcija u Crnoj Gori i mehanizmi koordinacije inspekcija u Hrvatskoj i Srbiji su bili tema drugog sastanka koji smo održali u okviru projekta Inspekcije bez protekcije: Saveznici u borbi protiv korupcije.

Institut alternativa je 27. marta organizovao drugi sastanak predstavnika inspekcijskih organa, civilnog društva, pravosuđa i drugih institucija zaduženih za sprečavanje korupcije.

Na sastanku smo predstavili analizu rada sedam inspekcijskih organa čiji rad pratimo u okviru projekta. Analiza rada obuhvata inspekcije koje djeluju u okviru Uprave za inspekcijske poslove – Inspekcija rada, Inspekcija za javne nabavke i Zdravstveno-sanitarna inspekcija, i inspekcije koje su u sastavu ministarstava (Upravna inspekcija, Budžetska inspekcija, Direkcija za inspekcijski nadzor nad državnom imovinom, Urbanističko-građevinska inspekcija).

Tokom drugog dijela sastanka eksperti iz Hrvatske i Srbije su predstavili različite modele djelovanja i koordinacije inspekcijskih organa, a posebno s aspekta jačanja integriteta i antikoruptivnih mehanizama.

Cilj sastanka je bio da produbimo diskusiju o trenutnom stanju, budućem pravcu regulisanja inspekcijskog nadzora i prilagođavanja pravnog okvira učinkovitijoj ulozi inspekcija u borbi protiv korupcije.

Sastanak je organizovan u okviru projekta “Inspekcije bez protekcije: Saveznici u borbi protiv korupcije”, koji je podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Biro Stejt dipartmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona (INL).

Objavljeno

Preko hiljadu novih zaposlenih u opštinama za godinu dana

Preko hiljadu novih zaposlenih u opštinama za godinu dana – pokazuju podaci Ministarstva finansija.

Na lokalnom nivou se broj zaposlenih za deset godina povećao za više od jedne trećine, iako nije bilo nikakvih novih nadležnosti koje su opštine dobile. Što bi se tek desilo sa ovom brojkom da krenemo putem decentralizacije, kojim se Ministarstvo javne uprave, uprkos očiglednim problemima u radu opština, zaputilo sigurnim korakom?

Od 15 869 zaposlenih, više od polovine ih je u lokalnim javnim preduzećima, što je brojka koju Ministarstvo javne uprave ne objavljuje u svojoj listi zaposlenih u javnom sektoru.

O tome kako se baza zaposlenih na lokalnom nivou ne ažurira i kako rijetko koga interesuju ti podaci, možete pročitati ovdje.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavljeno

Poziv na poštovanje obećanja o raskidu sa partitokratijom

Institut alternativa uputio je Poziv poslanicima i poslanicama 28. saziva Skupštine, predsjedniku, potpredsjedniku i članovima i članicama Vlade Crne Gore, da se obavežu na poštovanje obećanja o raskidu sa partitokratijom, a što je ujedno promovisano i kao jedan od principa za sastav 44. Vlade.

U Crnoj Gori postoji konsenzus da zapošljavanje u javnom sektoru obiluje neprimjerenim uticajima, te da kriterijumi političke i druge podobnosti odnose prevagu nad zaslugama i radnom iskustvu. Godinama unazad apelujemo na donosioce odluka da aktivno sudjeluju i izmijene pravni okvir; uz apele, upućivali smo i jasne smjernice i preporuke koje je potrebno implementirati, a koje su sumirane i publikovane u Deklaraciji o borbi protiv korupcije i političkog klijentelizma prilikom zapošljavanja u javnom sektoru.

Preuzmite publikaciju
Preuzmite publikaciju

Međutim, važeći zakonski propisi nisu garancija meritokratije, jer su oni toliko loši i neodređeni da dozvoljavaju sprovođenje javnih konkursa u roku od tri dana, bez detaljno regulisanog načina testiranja, za najveći dio javnog sektora. Zbog toga ne želimo da pristanemo na to da i ovaj talas obećanja ostane na nivou načela, koje će pod plaštom „striktnog pridržavanja zakonskih propisa” omogućiti kandidatima i kandidatkinjama da, bez odgovarajućeg stručnog znanja i vještina, obavljaju najodgovornije poslove u javnom sektoru.

Dovoljno je da posjetite našu posebnu veb stranicu https://mapa-rizika.me i uvjerite se da znamo o čemu govorimo: pogledajte odgovore i njihova obrazloženja da li su ispunjeni elementarni uslovi da se korupcija i neprimjereni uticaji prilikom zapošljavanja u javnom sektoru spriječe.

Stoga, Poziv na poštovanje obećanja o raskidu sa partitokratijom predstavlja opomenu i test posvećenosti članova Vlade, poslanika i poslanica zapošljavanju na osnovu zasluga, koje su zagovarali, naročito dok su bili opozicija. Institut alternativa će pravovremeno povratno informisati javnost o odgovoru na našu inicijativu i stepenu realizacija preporuka.

Javnost ćemo pravovremeno povratno informisati o odgovorima na našu inicijativu i o stepenu realizacije preporuka – da li su prihvaćene ili odbijene.

 

Objavljeno

Vlada jednim zakonom mijenja najmanje 85 zakona: Politička odluka donijeta, rasprava samo formalnost

Vlada i Ministarstvo javne uprave da pristupe reformi inspekcijskog nadzora tek nakon što odrade analizu stanja i rezultata rada i Uprave za inspekcijske poslove i inspekcija koje djeluju u okviru ministarstava.

Da je proces decentralizacije inspekcija politička odluka, dobili smo potvrdu od ministra javne uprave, Marasha Dukaja, odgovarajući na naše pitanje zbog čega se pristupilo ovom procesu iako to nije predviđeno strateškim okvirom reforme javne uprave. Ministar je, na okruglom stolu o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama zakona kojima su propisane odredbe o inspekcijskom nadzoru, kazao da Ministarstvo javne uprave samo realizuje zaključke koje, kao kolektivni organ, donosi Vlada.

Podsjećamo, Vlada je u januaru 2024. godine usvojila informaciju u oblasti inspekcijskog nadzora sa zaključcima o potrebi reforme postojećeg i uspostavljanja decentralizovanog modela. Informacijom su postavljeni kratki rokovi, na osnovu neadekvatne analize stanja, budući da su u obzir uzeti zaključci iz Analize efikasnosti djelovanja Uprave za inspekcijske poslove iz 2021.godine, a nije cijenjen rad inspekcija koje djeluju u okviru ministarstava. U međuvremenu, Vlada je objavila Nacrt zakona kojim se mijenaju zakoni koji sadrže odredbe o inspekcijskom nadzoru.

Iako Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona kojima su propisane odredbe o inspekcijskom nadzoru predviđa izmjene čak 85 zakona, iz Ministarstva javne uprave tvrde da se radi o terminološkom usklađivanju a ne suštinski decentralizaciji inspekcija, te da se pristupilo ovom rješenju koje može da se uklopi u sve modele inspekcijskog nadzora.

Na okruglom stolu o ovom Nacrtu, koji je u petak održan u prostorijama ReSPA centra u Danilovgradu, čuli smo stav Ministarstva javne uprave da za ovaj zakon nije potrebno sprovesti javnu raspravu, niti je potrebno raditi analizu uticaja propisa (RIA) jer se radi o izmjenama koje ne mijenjaju suštinu zakona.

Na okruglom stolu se čulo i da Nacrt ne sadrži sve odredbe koje treba mijenjati, budući da su Radnoj grupi koja je radila na Nacrtu, nakon objavljivanja Nacrta, od strane ministarstava dostavljene dopune odredbi, što dosta govori o tome koliko se sa ovim procesom žuri.

Na okruglom stolu nismo čuli adekvatne argumente zbog čega Vlada insistira na ovoj brzopletoj reformi, prije nego sprovede sve adekvatne analize i na osnovu tih zaključaka pristupi reformisanju inspekcijskog nadzora u Crnoj Gori. Okruglom stolu nisu prisustvovali predstavnici medija, niti drugi predstavnici nevladinog sektora.

Promjene modela funkcionisanja državnih organa su opravdana, ali one se moraju sprovoditi na osnovu analiza, moraju se strateški planirati i biti u skladu sa onim što su već postavljeni strateški ciljevi u oblasti reforme javne uprave. Zbog toga pozivamo Vladu i Ministarstvo javne uprave da reformi inspekcijskog nadzora pristupi tek nakon što odradi analizu stanja i rezultata rada i Uprave za inspekcijske poslove i inspekcija koje djeluju u okviru ministarstava, pa da u odnosu na to planira dalje aktivnosti.

Dragana Jaćimović
istraživačica javnih politika

Objavljeno

Osnivanje javnih preduzeća: između politike i potreba

Javna preduzeća u Crnoj Gori se osnivaju u skladu sa opštim Zakonom o privrednim društvima koji propisuje postupak, uslove i način osnivanja, nezavisno od toga da li je osnivanje preduzeća predviđeno posebnim zakonom ili drugim propisom, dok se kao subjekti osnivanja javnih preduzeća mogu javiti država, opštine, javna preduzeća i javne ustanove.

Osnivanje javnih preduzeća može pratiti višegodišnje planiranje i pripremanje terena za njihovo uspješno uspostavljanje, u kojem se sagledavaju pozitivne i negativne finansijske implikacije i unaprijed se zna koliko će sredstava biti utrošeno, ali osnivanje može biti i reaktivno na osnovu proizvoljnih informacija i analiza, a država to najčešće opravdava povoljnim momentom za napredak društva.

Na osnovu dosadašnje prakse u Crnoj Gori, može se zaključiti da su razlozi osnivanja javnih preduzeća prevashodno ekonomske prirode, dok se u nekim situacijama pojavljuju i politički i socijalni razlozi. Takođe, javne politike mogu igrati važnu ulogu u cilju poboljšanja privrede i kreiranja boljih radnih mjesta ukoliko su dobro isplanirane. Međutim, zabrinjavaju podaci da se u nekim slučajevima ne posvjećuje previše pažnje analizama i procedurama prije osnivanja javnih preduzeća, što vodi do loših odluka u kojima država, odnosno građani, mogu izgubiti značajna sredstva, a koje se može izraziti padom standarda. Na kraju, proces osnivanja javnih preduzeća bi trebao biti transparentan i inkluzivan za javnost, jer se na taj način mogu smanjiti greške donosilaca odluka, a i štetne posljedice po građane.

Sektor energetike kao pokretač nacionalne ekonomije

Crna Gora, obavezana sprovođenjem Zelene agende u procesu pristupanja Evropskoj uniji, koja uključuje Pariški sporazum, Sporazum sa Evropskom zajednicom i Deklaraciju iz Sofije o Zelenoj agendi za zapadni Balkan, je u punom zamahu sprovođenja energetske tranzicije, koja se jednim dijelom odnosi na smanjenje proizvodnje električne energije dobijene iz uglja. Iako bez jasnog plana, Crna Gora je već načinila odgovarajuće korake ka dekarbonizaciji i povećanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, a oni se odražavaju kroz osnivanje javnih preduzeća u sektoru energetike.

U prvom redu, u 2021. godini osnovana je DOO EPCG-Solar-gradnja (Solar gradnja), a nakon nje i DOO EPCG-Željezara (Željezara) u 2023. godini. Subjekat osnivanja ovih preduzeća je AD Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), koja je ujedno i sama javno preduzeće. Takođe, u procesu osnivanja (preuzimanja) od strane EPCG je i DOO Green Gvozd, koja će upravljati vjetroelektranom Gvozd u Nikšiću. Sva pomenuta preduzeća ubrajaju se u projekte koje doprinose energetskoj tranziciji, odnosno smanjenju emisije štetnih gasova i povećanja korišćenja obnovljivih izvora energije.

Crna Gora je jedna od država koja dobija visok nivo električne energije eksploatacijom uglja, a s obzirom na to da je najavila ukidanje njegovog korišćenja do 2035. godine, osnivanjem ovih preduzeća teži se zaštiti životne sredine, ali i pospješivanju ekonomije. Naime, gašenjem Termoelektrane u Pljevljima, potrebne su značajne investicije u energetskom sektoru da bi se nadomijestili njeni proizvodni kapaciteti, posebno ako se uzme u vidu da TE Pljevlja proizvodi oko 50% električne energije u Crnoj Gori. Njen značaj najbolje opisuje to da je električna energija najviše zastupljen proizvod u strukturi izvoza Crne Gore za 2023. godinu. Prema podacima Monstata, ukupan izvoz Crne Gore u 2023. godini vrijedio je više od 674 miliona eura, dok je izvoz električne iznosio više od 206 miliona eura, što znači da je udio električne energije iznosio više od 30% u odnosu na ukupan izvoz Crne Gore.

Ekspanzija solarne energije

Učešće solarnih elektrana u elektroenergetskom miksu u 2022. godini je činilo samo 0,49%, što je ukazivalo na neiskorišćenost solarne energije, s obzirom na to da broj časova insolacije iznosi od 2.000 do preko 2.500 sati godišnje za teritoriju Crne Gore, dok se broj sunčanih dana u godini kreće između 235-250 . Pokretanjem projekta Solari od strane EPCG koji podrazumijeva postavljanje solarnih panela na krovove individalnih domaćinstava i poslovnih objekata, otvorila se mogućnost za proširenje kapaciteta solarne energije, a za sprovođenje projekta osnovano je i javno preduzeće Solar gradnja.

Ciljevi projekta su bili usmjereni prema domaćinstvima i privrednim subjektima kako bi, ugradnjom solarnih panela, smanjili mjesečne izdatke za električnu energiju, kao i prema očuvanju životne sredine. Ugradnjom solarnih panela kod domaćinstava rješavaju se tri problema. Prvi se odnosi na smanjenje potrošnje električne energije, jer je u 2022. godini potrošnja električne energije u sektoru domaćinstava iznosila 48,9% u odnosu na ukupnu potrošnju, tako da se ona može preusmjeriti za druge namjene. Drugi problem je vezan za životnu sredinu, a on se rješava tako što ugradnjom solarnih panela na krovovima se izbjegava devastacija zemljišta, kao i tako što se povećava proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora. Treći problem je ekonomske prirode, jer se ugradnjom solarnih panela na već postojećim objektima izbjegava plaćanje naknada zbog eksprorijacije.

Dodatno, osnivanjem Solar gradnje planirano kreiranje 500 novih radnih mjesta, dajući doprinos nacionalnoj ekonomiji smanjenjem broja nezaposlenih lica u državi. S obzirom na to da projekat Solari ima svoja ponavljanja (Prvi je bio Solari 3000+ i 500+, drugi je bio 5000+, a najavljen je i Solari 10000+), može se naći i opravdanje da se za sprovođenje projekta, umjesto unajmljivanja radne snage, zaposli i obučava sopstveni kadar.

Solarna Željezara

Početkom rata u Ukrajini 2022. godine i naglim skokom cijena na tržištu električne energije, izvjesno je bilo gašenje proizvodnje u Željezari, koja je i prije toga imala poteškoća da nastavi poslovanje, budući da je akumulirani gubitak te kompanije iznosio više od 61 miliona eura. Međutim, usljed neminovnog gašenja Željezare, radnici te kompanije su počeli sa štrajkom zahtijevajući da država preuzme Željezaru.

U priču oko preuzimanja Željezare uključila se i EPCG, koja je dobila zeleno svijetlo od Vlade za pregovaranje. U toku pregovora je zaključeno da Željezara posjeduje preduslove za proizvodnju električne energije s obzirom na to da se njena imovina prostire na više od 500.000 kvadratnih metara, a takođe u okviru kompleksa postoji i priključak snage 60 MW, čime se pretpostavilo da bi Željezara mogla svoje kapacitete staviti u funkciji proizvodnje električne energije ugradnjom solarnih panela, što ukazuje na ekonomske razloge za kupovinu Željezare.

Pregovori su zaključeni tako što je kupljena imovina Željezare za 20 miliona eura, a sredstva za kupovinu su obezbjeđena iz budžeta države kupovinom akcija EPCG i iz sopstvenih prihoda EPCG. Način na koji je imovina Željezare kupljena ukazuje na prevashodno političke razloge, odnosno politički dogovor, a to se može potkrijepiti činjenicom da je 42. Vlada prvobitno odbila predlog EPCG za kupovinu akcija, dok je 43. Vlada promijenila mišljenje i rebalansom budžeta obezbijedila 15 miliona za kupovinu akcija. Uz to je posebno problematično bilo i ponašanje predstavnika 43. Vlade na Skupštini akcionara EPCG, nastupajući sa stavom da Vlada nema stav i ne može da se izjasni po tom pitanju, iako je dala novac građana za kupovinu Željezare, i pri tom ostavila Odboru direktora EPCG mogućnost da donese odluku. Neopredijeljenost Vlade povodom realizovanja ovog posla ukazuje na izbjegavanje odgovornosti. S obzirom na to da Odbor direktora EPCG ima operativnu nezavisnost da donosi odluke o raspolaganju imovinom do 10% vrijednosti osnovnog kapitala društva, EPCG je pristupila zaključivanju ugovora o kupovini i osnivanju nove kompanije. Na političke razloge se mogu nadovezati i socijalni razlozi budući da je prekidom štrajka izbjegnuta situacija da 190 radnika ostane bez posla, te je time vladajuća koalicija ubrala značajne političke poene. Takođe, sve ovo je urađeno samo na osnovu biznis plana, koji je još uvijek nedostupan javnosti. Nedostatak podrobnijih analiza može naškoditi kompaniji dugoročno, a to se može potkrijepiti time da je već pokrenut postupak za utvrđivanje potencijalne državne pomoći od strane Agencija za zaštitu konkurencije, koji bi mogao da negativno utiče na Željezaru.

Jačanje privrede sprovođenjem inovacione politike

Počeci planiranja uspostavljanja naučno-istraživačkih i inovacionih javnih preduzeća sežu još od 2008. godine usvajanjem Strategije naučno-istraživačke djelatnosti Crne Gore, koja je jednom od preporuka predvidjela i osnivanje tehnoloških parkova i biznis inkubatora kako bi podržavali privredu Crne Gore “prateći svjetske trendove tehnologije i inovacija”. Uspostavljanje ovih preduzeća pratile su i detaljne prethodne analize, a u prvom redu je sačinjena Studija izvodljivosti za uspostavljanje Naučno-tehnološkog parka u Crnoj Gori iz 2011. godine, koja je analizirala cjelokupnu privredu i resurse Crne Gore, kao i strateške prioritete i viziju budućeg razvoja Crne Gore. Nakon studije, izrađen je i Strateški plan uspostavljanja NTP u Crnoj Gori, na osnovu Međunarodnog konkursa za izradu biznis plana za uspostavljanje NTP u Crnoj Gori. Strateški plan je predviđao da je poslovni model NTP-a održiv samo uz neophodnu finansijsku podršku, tako da se unaprijed moralo razmišljati o izdvajanju sredstava za njegovo pokretanje. Strateškim planom je utvrđeno i da se NTP u Crnoj Gori koncipira kao umrežena struktura koja će imati svoje sjedište u Podgorici i tri decentralizovane jedinice – impulsna centra, i to u: Nikšiću, Baru i Pljevljima.

Do sad su osnovani DOO Inovaciono-preduzetnički centar Tehnopolis u Nikšiću i DOO Naučno-tehnološki park u Podgorici, koji pružaju podršku u stvaranju i rastu kompanija baziranih na inovativnosti kroz proces inkubacije, pružajući im pomoć i infrastrukturu kako bi njihove ideje pretočili u opipljive rezultate. Takođe, država stvara podsticajno okruženje za naučnoistraživačku djelatnost s obzirom na to da ona pomaže u kreiranju boljih radnih mjesta za građane, pa je i tu djelatnost proglasila kao djelatnost od javnog interesa. Radi efikasnog sprovođenja inovacione politike osnovan je i DOO Fond za inovacije sa ciljem obezbjeđivanja i usmjeravanja finansijskih sredstava ka razvoju inovacija i podsticanja saradnje između naučnog i privrednog sektora. Takođe, ekspanziji javnih preduzeća u naučno-istraživačkoj i inovacionoj djelatnosti doprinosi i javna ustanova, Univerzitet Crne Gore, koji ima pravo da osniva ova preduzeća na osnovu Zakona o visokom obrazovanju, pa je u toj svrsi osnovan i DOO Unispektrum.

Avanturizam u osnivanju javnog preduzeća za nadzor

Nadzor javnih preduzeća je jedan od glavnih problema u Crnoj Gori s obzirom na to da nema uspostavljen centralizovani organ za monitoring javnih preduzeća. Osnivanjem DOO Montenegro Works, 42. Vlade Crne Gore je pokušala da doprinese rješavanju ovog problema. Montenegro Works je trebalo da služi za nadzor, praćenje i analiziranje finansijskog stanja u javnim preduzećima, kao i podrške u sprovođenju reformi u cilju efikasnijeg upravljanja istim. Međutim, proces osnivanja Montenegro Works-a je protekao veoma brzo i odrađen je bez podrobnih analiza, kao i bez uključivanja javnosti, uz neformalne planove da će Montenegro Works postati holding kompanija  koja će upravljati ostalim javnim preduzećima.

Rad ovog preduzeća obilježile su samo dvije analize, koje su sačinjene na osnovu javno dostupnih podataka, a budući da osnivački ulog iznosio 490.000 eura, trošak njegovog osnivanja je nesrazmjerno visok u odnosu na ono što je to preduzeće moglo da pruži. Padom 42. Vlade, Montenegro Works nije naišao na naklonost naredne Vlade, pa je jedna od prvih odluka bila likvidacija ovog preduzeća. Likvidacija je uslijedila nakon analize Ministarstva finansija, koja je pokazala da status preduzeća Montenegro Works nije održiv i da bi trebalo dvije do tri godine da se ono uvede u zakonodavni okvir Crne Gore. Montenegro Works je za manje od godinu prošlo postupak osnivanja i postupak gašenje preduzeća, ne ostavljajući bilo kakav doprinos u poboljšanju nadzora javnih preduzeća.

Zadovoljenje potreba lokalnog stanovništva

Javna preduzeća se u opštinama osnivaju, po pravilu, radi pružanja javnih usluga na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi. To su preduzeća koja obavljaju komunalnu i stambenu djelatnost, bez kojih lokalnom stanovništvu nije moguće obezbijediti kvalitetne uslove života i rada. Međutim, i opštine mogu osnivati tip preduzeća koji su svojstveni državi i privatnim investitorima, a jedan od primjera je DOO Benergo, koje upravlja malom hidroelektranom izgrađenom na cijevima vodovoda u Beranama i primarno se bavi proizvodnjom električne energije. Iako su opštine ograničene da osnivaju javna preduzeća samo radi obezbjeđivanja vršenja poslova iz svoje nadležnosti, ovo je jedan od rijetkih primjera u kojima i one mogu valorizovati svoje objekte za druge namjene.

Tekst je nastao u okviru projekta “Civilno društvo za zdrava, djelotvorna, održiva i transparentna javna preduzeća (BEST SOEs)”, koji je finansijski podržan od strane Evropske unije, uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Instituta alternativa, i nužno ne odražava stavove Evropske unije i/ili Ministarstva javne uprave.

Objavljeno

Za unaprijeđeno zapošljavanje na rukovodećim pozicijama: Da nije teže zaposliti namještenika, nego rukovodioca

Proces sprovođenja intervjua na javnim konkursima mora biti adekvatan i transparentniji, neophodno je sačinjavati zapisnike, detaljnije obrazlagati ocjene, ukinuti naknadne razgovore sa kandidatima, kao sporno i nedovoljno regulisano rješenje, a sve u cilju izbora najboljih i sprečavanja zloupotreba.

To je saopšteno na panel diskusiji „Zapošljavanje u javnom sektoru: Izazovi i prakse”, a u okviru projekta “Snaženjem zahtjeva građana i građanki do meritokratije”, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.

Saradnica na projektima u Institutu alternativa, Bojana Pravilović, kazala je da je zaključak Analize, koju su predstavili, da proces sprovođenja intervjua, kao dio provjere sposobnosti, i dalje nije dovoljno transparentan i adekvatno sproveden i kao takav ne garantuje da će se na javnim konkursima izabrati najbolji kandidati.

“Jedan od glavnih problema i ograničavajućih faktora jeste činjenica da se ne sačinjavaju zapisnici sa sprovođenja intervjua što otežava vršenje nadzora postupka zapošljavanja i sprečavanje zloupotreba”, jasna je Pravilović.

Istakla je da nesačinjavanje zapisnika, nedostatak obrazloženja ocjena pokazuje da ocjene zavise od subjektivnog doživljaja i ne omogućavaju zaštitu kandidata i kandidatkinja koji se prijavljuju na javne konkurse.

“U prilog ovome ide i činjenica da imamo i primjere javnih konkursa gdje se dešava da se bira onaj kandidat koji nije prvorangirani. Najveći paradoks u čitavoj proceduri sprovođenja javnih konkursa jesu naknadni razgovori sa kandidatima i kandidatkinjama sa Liste za izbor kandidata. Međutim, ono što je možda još veći paradoks jeste činjenica da se za ove razgovore sačinjava zapisnik, za razliku od usmenih intervjua”, istakla je Pravilović.

Prema njenim riječima, glavna preporuka je da je potrebno propisati zakonsku obavezu Upravi za ljudske resurse da sačinjava zapisnike sa intervjua kako bi se postigla veća transparentnost.

“Dodatno, propisati obavezu da članovi i članice komisije daju obrazloženje ocjene za svaku od kompetencija čime bi se dodatno zaštitili kandidati i smanjila šansa za subjektivnost i nejednak tretman. Potrebno je ukinuti i institut „naknadnih razgovora“ kao sporno i nedovoljno regulisano rješenje koje često ima isti fokus kao i sami usmeni intervju”, jasna je Pravilović.

Savjetnik potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, Hermin Šabotić, kazao je da će jedan od ciljeva Strategije za borbu protiv korupcije biti izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, a “svjesni smo da se puno teže zaposliti kao namještenik ili viši savjetnik nego kao visokorukovodni kadar”.

“Planiramo da Strategija bude usvojena do kraja aprila. Rokovi su veoma kratki i vidjećemo u razgovoru s Evropskom komisijom. Nije praksa po Vladinoj metodologiji da se donosi Stretegija bez Akcionog plana. Sagledaćemo tu mogućnost kako bi dobili što kvalitetniju Strategiju i da ona bude usvojena od Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije kao Vladinog tijela, gdje bi poslali poruku Evropskoj komisij da je Vlada donijela kvalitetan tekst. Uključićemo kolege iz Delegacije Evropske unije i Savjeta Evrope”, rekao je Šabitić.

Sutkinja Ustavnog suda, Ana Perović Vojinović, kazala je da posljednjih godina primjećuje vrlo čestu promjenu ljudskog personala u organima koji se bave pitanjem zapošljavanja u javnom sektoru.

“Veliki problem po pitanju javnog zapošljavanja je obrazlaganje odluka, obrazlaganje svakog segmenta u procesu zapošljavanja u javnom sektoru. Procedura zapošljavanja mora da se odvija u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Vezano za zapošljavanje u javnom sektoru, moja najtoplija preporuka je da se intenzivno uključe obuke u domenu primjene Zakona o upravnom postupku”, rekla je Perović Vojinović.

Dodala je da je najveći broj ukidanja odluka pred Upravnim sudom zbog formalnih razloga.

Perović Vojinović je kazala da je kadrovsko planiranje predvidljivost, a mnogo bitnije je sprovođenje procesure zapošljavanja.

“Nisam sigurna da u ovim vremenima imamo kapaciteta i dovoljno vremena da se pozabavimo kvalitetnim kadrovskim planiranjem”, primijetila je Perović Vojinović.

Istraživač u Centru za evropske politike, Vladimir Mihajlović, rekao je da je 2018. godine, posljednjim velikim izmjenama Zakona o državnim službencima u Srbiji uveden okvir kompetencija, gdje su jasno uvedene kompetencije za izvršilačka radna mjesta i za najviši rukovodeći kadar.

“Kandidatima je obezbijeđena jednakost šansi. Imamo ponašajne kompetencije koje provjeravaju isljučivo psiholozi. Dakle, potpuno je taj dio konkursnog postupka izmješten iz nadležnosti konkursne komisije, a to je dosta važna stvar”, pojasnio je Mihajlović.

Kod izvršilačkih radnih mjesta je, kako je rekao, mnogo manji manevarski prostor ministrima, ili rukovodiocima organa, jer više nema liste kandidata, već najbolji kandidat kojeg oni faktički moraju da postave.

“Kada je riječ o rukovodećim radnim mjestima tu i dalje postoji mogućnost da ne izabere najboljeg, ili da ne izabere nikoga od kandidata i to je nešto što ostaje kao problem. Ministar čak i predloži najboljeg kandidata Vladi, ali Vlada ga ne postavi”, naveo je Mihajlović.

Ono što je jedan od najvećih problema i dalje u Srbiji je, kako je rekao, institut vršilaca dužnosti i dešava se da su neki službenici po 10 godina u tom statusu.

“Glavne stvari su jačanje kapaciteta službenika, jedinica za upravljanje ljudskim resursima i jačanje svijesti svih aktera, prije svega rukovodilaca koliko je upravljanje ljudskim resursima važno”, kazao je Mihajlović.

Vanredni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zagrebu, Teo Giljević, ukazao je da se neposredno nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju promijenio Zakon i ponovo su se radna mjesta rukovodećih službenika politizovala.

“Međutim, kasnije se dogodilo da su ta rukovodeća radna mjesta ponovo profesionalizovana. I to je napravljeno bez uticaja Evropske unije, jer se uvidjelo da je nužno imati stručnjake na vrhu piramide. Značajan je korak naprijed i što smo konačno uveli centralizovani model zapošljavanja u državnoj službi. Uveden je kompetencijski model u javnu upravu”, rekao je Giljević.

Još jedna promjena koja je uvedena u Hrvatskoj je, kako je dodao, Analiza radne opterećenosti, kako bi se na analitički način odredilo koliko je ljudi potrebno u određenom tijelu i kojih kompetencija manjka.

“Ključna stvar je kapacitet ljudi. Znači ojačati kapacitet Uprave za ljudske potencijale, odnosno kadrovsku službu. Na taj način možemo racionalno planirati zapošljavanje”, kazao je Giljević.

Istakao je da je još jedna novina Zakona da državnim službenicima, koji su osuđeni za korupciju, odmah prestaje državna služba i nedopustivo je imati službenike na nižim nivoima i na rukovodećom pozicijama koji imaju veze sa korupcijom.

Panel diskusija je organizovana u okviru projekta Snaženjem zahtjeva građana i građanki do meritokratije, koji Institut alternativa realizuje uz finansijsku podršku Britanske ambasade u Podgorici. Stavovi iskazani tokom panel diskusije nužno ne odražavaju stavove donatora.