Presjek rada sedam inspekcija u Crnoj Gori i mehanizmi koordinacije inspekcija u Hrvatskoj i Srbiji su bili tema drugog sastanka koji smo održali u okviru projekta Inspekcije bez protekcije: Saveznici u borbi protiv korupcije.
Institut alternativa je 27. marta organizovao drugi sastanak predstavnika inspekcijskih organa, civilnog društva, pravosuđa i drugih institucija zaduženih za sprečavanje korupcije.
Na sastanku smo predstavili analizu rada sedam inspekcijskih organa čiji rad pratimo u okviru projekta. Analiza rada obuhvata inspekcije koje djeluju u okviru Uprave za inspekcijske poslove – Inspekcija rada, Inspekcija za javne nabavke i Zdravstveno-sanitarna inspekcija, i inspekcije koje su u sastavu ministarstava (Upravna inspekcija, Budžetska inspekcija, Direkcija za inspekcijski nadzor nad državnom imovinom, Urbanističko-građevinska inspekcija).
Tokom drugog dijela sastanka eksperti iz Hrvatske i Srbije su predstavili različite modele djelovanja i koordinacije inspekcijskih organa, a posebno s aspekta jačanja integriteta i antikoruptivnih mehanizama.
Cilj sastanka je bio da produbimo diskusiju o trenutnom stanju, budućem pravcu regulisanja inspekcijskog nadzora i prilagođavanja pravnog okvira učinkovitijoj ulozi inspekcija u borbi protiv korupcije.
Sastanak je organizovan u okviru projekta “Inspekcije bez protekcije: Saveznici u borbi protiv korupcije”, koji je podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Biro Stejt dipartmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona (INL).
Na lokalnom nivou se broj zaposlenih za deset godina povećao za više od jedne trećine, iako nije bilo nikakvih novih nadležnosti koje su opštine dobile. Što bi se tek desilo sa ovom brojkom da krenemo putem decentralizacije, kojim se Ministarstvo javne uprave, uprkos očiglednim problemima u radu opština, zaputilo sigurnim korakom?
Od 15 869 zaposlenih, više od polovine ih je u lokalnim javnim preduzećima, što je brojka koju Ministarstvo javne uprave ne objavljuje u svojoj listi zaposlenih u javnom sektoru.
O tome kako se baza zaposlenih na lokalnom nivou ne ažurira i kako rijetko koga interesuju ti podaci, možete pročitati ovdje.
U Crnoj Gori postoji konsenzus da zapošljavanje u javnom sektoru obiluje neprimjerenim uticajima, te da kriterijumi političke i druge podobnosti odnose prevagu nad zaslugama i radnom iskustvu. Godinama unazad apelujemo na donosioce odluka da aktivno sudjeluju i izmijene pravni okvir; uz apele, upućivali smo i jasne smjernice i preporuke koje je potrebno implementirati, a koje su sumirane i publikovane u Deklaraciji o borbi protiv korupcije i političkog klijentelizma prilikom zapošljavanja u javnom sektoru.
Preuzmite publikaciju
Međutim, važeći zakonski propisi nisu garancija meritokratije, jer su oni toliko loši i neodređeni da dozvoljavaju sprovođenje javnih konkursa u roku od tri dana, bez detaljno regulisanog načina testiranja, za najveći dio javnog sektora. Zbog toga ne želimo da pristanemo na to da i ovaj talas obećanja ostane na nivou načela, koje će pod plaštom „striktnog pridržavanja zakonskih propisa” omogućiti kandidatima i kandidatkinjama da, bez odgovarajućeg stručnog znanja i vještina, obavljaju najodgovornije poslove u javnom sektoru.
Dovoljno je da posjetite našu posebnu veb stranicu https://mapa-rizika.me i uvjerite se da znamo o čemu govorimo: pogledajte odgovore i njihova obrazloženja da li su ispunjeni elementarni uslovi da se korupcija i neprimjereni uticaji prilikom zapošljavanja u javnom sektoru spriječe.
Stoga, Poziv na poštovanje obećanja o raskidu sa partitokratijom predstavlja opomenu i test posvećenosti članova Vlade, poslanika i poslanica zapošljavanju na osnovu zasluga, koje su zagovarali, naročito dok su bili opozicija. Institut alternativa će pravovremeno povratno informisati javnost o odgovoru na našu inicijativu i stepenu realizacija preporuka.
Javnost ćemo pravovremeno povratno informisati o odgovorima na našu inicijativu i o stepenu realizacije preporuka– da li su prihvaćene ili odbijene.
Vlada i Ministarstvo javne uprave da pristupe reformi inspekcijskog nadzora tek nakon što odrade analizu stanja i rezultata rada i Uprave za inspekcijske poslove i inspekcija koje djeluju u okviru ministarstava.
Da je proces decentralizacije inspekcija politička odluka, dobili smo potvrdu od ministra javne uprave, Marasha Dukaja, odgovarajući na naše pitanje zbog čega se pristupilo ovom procesu iako to nije predviđeno strateškim okvirom reforme javne uprave. Ministar je, na okruglom stolu o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama zakona kojima su propisane odredbe o inspekcijskom nadzoru, kazao da Ministarstvo javne uprave samo realizuje zaključke koje, kao kolektivni organ, donosi Vlada.
Podsjećamo, Vlada je u januaru 2024. godine usvojila informaciju u oblasti inspekcijskog nadzora sa zaključcima o potrebi reforme postojećeg i uspostavljanja decentralizovanog modela. Informacijom su postavljeni kratki rokovi, na osnovu neadekvatne analize stanja, budući da su u obzir uzeti zaključci iz Analize efikasnosti djelovanja Uprave za inspekcijske poslove iz 2021.godine, a nije cijenjen rad inspekcija koje djeluju u okviru ministarstava. U međuvremenu, Vlada je objavila Nacrt zakona kojim se mijenaju zakoni koji sadrže odredbe o inspekcijskom nadzoru.
Iako Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona kojima su propisane odredbe o inspekcijskom nadzoru predviđa izmjene čak 85 zakona, iz Ministarstva javne uprave tvrde da se radi o terminološkom usklađivanju a ne suštinski decentralizaciji inspekcija, te da se pristupilo ovom rješenju koje može da se uklopi u sve modele inspekcijskog nadzora.
Na okruglom stolu o ovom Nacrtu, koji je u petak održan u prostorijama ReSPA centra u Danilovgradu, čuli smo stav Ministarstva javne uprave da za ovaj zakon nije potrebno sprovesti javnu raspravu, niti je potrebno raditi analizu uticaja propisa (RIA) jer se radi o izmjenama koje ne mijenjaju suštinu zakona.
Na okruglom stolu se čulo i da Nacrt ne sadrži sve odredbe koje treba mijenjati, budući da su Radnoj grupi koja je radila na Nacrtu, nakon objavljivanja Nacrta, od strane ministarstava dostavljene dopune odredbi, što dosta govori o tome koliko se sa ovim procesom žuri.
Na okruglom stolu nismo čuli adekvatne argumente zbog čega Vlada insistira na ovoj brzopletoj reformi, prije nego sprovede sve adekvatne analize i na osnovu tih zaključaka pristupi reformisanju inspekcijskog nadzora u Crnoj Gori. Okruglom stolu nisu prisustvovali predstavnici medija, niti drugi predstavnici nevladinog sektora.
Promjene modela funkcionisanja državnih organa su opravdana, ali one se moraju sprovoditi na osnovu analiza, moraju se strateški planirati i biti u skladu sa onim što su već postavljeni strateški ciljevi u oblasti reforme javne uprave. Zbog toga pozivamo Vladu i Ministarstvo javne uprave da reformi inspekcijskog nadzora pristupi tek nakon što odradi analizu stanja i rezultata rada i Uprave za inspekcijske poslove i inspekcija koje djeluju u okviru ministarstava, pa da u odnosu na to planira dalje aktivnosti.
Proces sprovođenja intervjua na javnim konkursima mora biti adekvatan i transparentniji, neophodno je sačinjavati zapisnike, detaljnije obrazlagati ocjene, ukinuti naknadne razgovore sa kandidatima, kao sporno i nedovoljno regulisano rješenje, a sve u cilju izbora najboljih i sprečavanja zloupotreba.
To je saopšteno na panel diskusiji „Zapošljavanje u javnom sektoru: Izazovi i prakse”, a u okviru projekta “Snaženjem zahtjeva građana i građanki do meritokratije”, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.
Saradnica na projektima u Institutu alternativa, Bojana Pravilović, kazala je da je zaključak Analize, koju su predstavili, da proces sprovođenja intervjua, kao dio provjere sposobnosti, i dalje nije dovoljno transparentan i adekvatno sproveden i kao takav ne garantuje da će se na javnim konkursima izabrati najbolji kandidati.
“Jedan od glavnih problema i ograničavajućih faktora jeste činjenica da se ne sačinjavaju zapisnici sa sprovođenja intervjua što otežava vršenje nadzora postupka zapošljavanja i sprečavanje zloupotreba”, jasna je Pravilović.
Istakla je da nesačinjavanje zapisnika, nedostatak obrazloženja ocjena pokazuje da ocjene zavise od subjektivnog doživljaja i ne omogućavaju zaštitu kandidata i kandidatkinja koji se prijavljuju na javne konkurse.
“U prilog ovome ide i činjenica da imamo i primjere javnih konkursa gdje se dešava da se bira onaj kandidat koji nije prvorangirani. Najveći paradoks u čitavoj proceduri sprovođenja javnih konkursa jesu naknadni razgovori sa kandidatima i kandidatkinjama sa Liste za izbor kandidata. Međutim, ono što je možda još veći paradoks jeste činjenica da se za ove razgovore sačinjava zapisnik, za razliku od usmenih intervjua”, istakla je Pravilović.
Prema njenim riječima, glavna preporuka je da je potrebno propisati zakonsku obavezu Upravi za ljudske resurse da sačinjava zapisnike sa intervjua kako bi se postigla veća transparentnost.
“Dodatno, propisati obavezu da članovi i članice komisije daju obrazloženje ocjene za svaku od kompetencija čime bi se dodatno zaštitili kandidati i smanjila šansa za subjektivnost i nejednak tretman. Potrebno je ukinuti i institut „naknadnih razgovora“ kao sporno i nedovoljno regulisano rješenje koje često ima isti fokus kao i sami usmeni intervju”, jasna je Pravilović.
Savjetnik potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, Hermin Šabotić, kazao je da će jedan od ciljeva Strategije za borbu protiv korupcije biti izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, a “svjesni smo da se puno teže zaposliti kao namještenik ili viši savjetnik nego kao visokorukovodni kadar”.
“Planiramo da Strategija bude usvojena do kraja aprila. Rokovi su veoma kratki i vidjećemo u razgovoru s Evropskom komisijom. Nije praksa po Vladinoj metodologiji da se donosi Stretegija bez Akcionog plana. Sagledaćemo tu mogućnost kako bi dobili što kvalitetniju Strategiju i da ona bude usvojena od Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije kao Vladinog tijela, gdje bi poslali poruku Evropskoj komisij da je Vlada donijela kvalitetan tekst. Uključićemo kolege iz Delegacije Evropske unije i Savjeta Evrope”, rekao je Šabitić.
Sutkinja Ustavnog suda, Ana Perović Vojinović, kazala je da posljednjih godina primjećuje vrlo čestu promjenu ljudskog personala u organima koji se bave pitanjem zapošljavanja u javnom sektoru.
“Veliki problem po pitanju javnog zapošljavanja je obrazlaganje odluka, obrazlaganje svakog segmenta u procesu zapošljavanja u javnom sektoru. Procedura zapošljavanja mora da se odvija u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Vezano za zapošljavanje u javnom sektoru, moja najtoplija preporuka je da se intenzivno uključe obuke u domenu primjene Zakona o upravnom postupku”, rekla je Perović Vojinović.
Dodala je da je najveći broj ukidanja odluka pred Upravnim sudom zbog formalnih razloga.
Perović Vojinović je kazala da je kadrovsko planiranje predvidljivost, a mnogo bitnije je sprovođenje procesure zapošljavanja.
“Nisam sigurna da u ovim vremenima imamo kapaciteta i dovoljno vremena da se pozabavimo kvalitetnim kadrovskim planiranjem”, primijetila je Perović Vojinović.
Istraživač u Centru za evropske politike, Vladimir Mihajlović, rekao je da je 2018. godine, posljednjim velikim izmjenama Zakona o državnim službencima u Srbiji uveden okvir kompetencija, gdje su jasno uvedene kompetencije za izvršilačka radna mjesta i za najviši rukovodeći kadar.
“Kandidatima je obezbijeđena jednakost šansi. Imamo ponašajne kompetencije koje provjeravaju isljučivo psiholozi. Dakle, potpuno je taj dio konkursnog postupka izmješten iz nadležnosti konkursne komisije, a to je dosta važna stvar”, pojasnio je Mihajlović.
Kod izvršilačkih radnih mjesta je, kako je rekao, mnogo manji manevarski prostor ministrima, ili rukovodiocima organa, jer više nema liste kandidata, već najbolji kandidat kojeg oni faktički moraju da postave.
“Kada je riječ o rukovodećim radnim mjestima tu i dalje postoji mogućnost da ne izabere najboljeg, ili da ne izabere nikoga od kandidata i to je nešto što ostaje kao problem. Ministar čak i predloži najboljeg kandidata Vladi, ali Vlada ga ne postavi”, naveo je Mihajlović.
Ono što je jedan od najvećih problema i dalje u Srbiji je, kako je rekao, institut vršilaca dužnosti i dešava se da su neki službenici po 10 godina u tom statusu.
“Glavne stvari su jačanje kapaciteta službenika, jedinica za upravljanje ljudskim resursima i jačanje svijesti svih aktera, prije svega rukovodilaca koliko je upravljanje ljudskim resursima važno”, kazao je Mihajlović.
Vanredni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zagrebu, Teo Giljević, ukazao je da se neposredno nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju promijenio Zakon i ponovo su se radna mjesta rukovodećih službenika politizovala.
“Međutim, kasnije se dogodilo da su ta rukovodeća radna mjesta ponovo profesionalizovana. I to je napravljeno bez uticaja Evropske unije, jer se uvidjelo da je nužno imati stručnjake na vrhu piramide. Značajan je korak naprijed i što smo konačno uveli centralizovani model zapošljavanja u državnoj službi. Uveden je kompetencijski model u javnu upravu”, rekao je Giljević.
Još jedna promjena koja je uvedena u Hrvatskoj je, kako je dodao, Analiza radne opterećenosti, kako bi se na analitički način odredilo koliko je ljudi potrebno u određenom tijelu i kojih kompetencija manjka.
“Ključna stvar je kapacitet ljudi. Znači ojačati kapacitet Uprave za ljudske potencijale, odnosno kadrovsku službu. Na taj način možemo racionalno planirati zapošljavanje”, kazao je Giljević.
Istakao je da je još jedna novina Zakona da državnim službenicima, koji su osuđeni za korupciju, odmah prestaje državna služba i nedopustivo je imati službenike na nižim nivoima i na rukovodećom pozicijama koji imaju veze sa korupcijom.
Panel diskusija je organizovana u okviru projekta Snaženjem zahtjeva građana i građanki do meritokratije, koji Institut alternativa realizuje uz finansijsku podršku Britanske ambasade u Podgorici. Stavovi iskazani tokom panel diskusije nužno ne odražavaju stavove donatora.
Na sastanku održanom prošle sedmice, predstavnice Instituta alternativa, Dragana Jaćimović i Bojana Pravilović, predstavile su prijedloge za unapređenje rada Odbora za bezbjednost i odbranu.
Institut alternativa godinama prati rad Skupštine, i Odbora za bezbjednost i odbranu, pa je ovo bila prilika da predstavimo i neke od naših preporuka, kao što su redovno razmatranje izvještaja o primjeni mjera tajnog nadzora, kontrolno saslušanje na temu funkcionalnosti sistema za bezbjednu automatsku razmjenu podataka u cilju suzbijanja kriminala.
Naglasili smo da je automatska razmjena podataka preporuka Evropske komisije koja se ponavlja iz godine u godinu, ali i da svjedočimo da Specijalno državno tužilaštvo još uvijek nema pristup svim bazama podataka. Ukazali smo da smatramo da je važno da ovo pitanje bude razmatrano na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu u cilju utvrđivanja trenutnog stanja i identifikovanja eventualnih prepreka za automatsku razmjenu podataka između institucija koje su i potpisnice Sporazuma za unapređenje saradnje u oblasti suzbijanja kriminala iz 2021. godine.
Dodatno, naglasili smo da je potrebno da Odbor održi konsultativno saslušanje na temu kadrovske politike u Upravi policije, posebno kada se ima u vidu da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije pripremalo Kadrovski plan za prethodne tri godine, a nisu ni javno dostupne projekcije o broju službenika koji će da ostvare pravo na penziju. Ovo saslušanje je značajno jer i upravljanje kadrovima u Upravi policije je dio i dva zasebna strateška dokumenta „Strategije razvoja Uprave policije za period 2023-2026“, kao i „Strategije upravljanja ljudskih resursima u Upravi policije 2019-2024“. Potrebno je da Odbor razmotri izvještaj o realizaciji aktivnosti iz navedenih strategija za prethodnu godinu, kao i da isprati u kojoj mjeri predložene mjere od strane Vlade odgovaraju onome što su raniji strateški prioriteti.
Tokom sastanka smo podsjetili i na ključne nalaze iz analize „Parlamentarni nadzor bezbjednosnog sektora i proces evrointegracija“, ukazujući na nedovoljno korišćenje mehanizama poput posjeta institucijama, zahtijevanje posebnih izvještaja, kao i razmatranje zakona i strateških dokumenata u oblasti bezbjednosti i odbrane.
Institut alternativa godinama prati rad Skupštine, i Odbora za bezbjednost i odbranu, pa je ovo bila prilika da predstavimo i neke od naših preporuka, kao što su redovno razmatranje izvještaja o primjeni mjera tajnog nadzora, kontrolno saslušanje na temu funkcionalnosti sistema za bezbjednu automatsku razmjenu podataka u cilju suzbijanja kriminala.
Dodatno, naglasili smo da je potrebno da Odbor održi konsultativno saslušanje na temu kadrovske politike u Upravi policije, posebno kada se ima u vidu da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije pripremalo Kadrovski plan za prethodne tri godine, a nisu ni javno dostupne projekcije o broju službenika koji će da ostvare pravo na penziju. Ovo saslušanje je značajno jer i upravljanje kadrovima u Upravi policije je dio i dva zasebna strateška dokumenta „Strategije razvoja Uprave policije za period 2023-2026“, kao i „Strategije upravljanja ljudskih resursima u Upravi policije 2019-2024“. Potrebno je da Odbor razmotri izvještaj o realizaciji aktivnosti iz navedenih strategija za prethodnu godinu, kao i da isprati u kojoj mjeri predložene mjere od strane Vlade odgovaraju onome što su raniji strateški prioriteti.