Objavljeno

Skrivanje broja zaposlenih u lokalnim samoupravama

Baza podataka koja je omogućavala da Vlada i javnost znaju broj zaposlenih u lokalnim samoupravama nije u funkciji od januara 2023. godine.

Krajem decembra 2022. godine, putem zahtjeva za SPI smo tražili podatak o broju zaposlenih na nivou lokalnih samouprava. Tražena informacija je dostupna putem softvera za interoperabilnost sa Poreskom upravom, razvrstanim po jedinicima lokalne samouprave.

Aplikacija za pregled broja zaposlenih na lokalnom nivou je rađena za potrebe Ministarstva javne uprave, a zasnovana na podacima Uprave prihoda i carina o osiguranicima iz registra poreskih obaveznika (CROO).

Izrada aplikacije je finansirana od strane Evropske unije u okviru projekta Podrška uspostavljanju transparentne i efikasne javne uprave na usluzi građana, a Ministarstvo javne uprave i UNDP su sprovodili projekat koji je završen u oktobru 2021. Krajem septembra 2023. godine smo tražili podatak o broju zaposlenih na nivou lokalnih samouprava iz ove baze, a Ministarstvo javne uprave je odgovorilo da aplikacija nije u funkciji.  Rješenje koje nam je dostavilo Ministarstvo javne uprave dostupno je ovdje.

IA je više puta tražio ovaj podatak od Ministarstva i objavljivao brojke. Posljednji put kada nam je Ministarstvo dostavilo informaciju, u lokalnim samoupravama (organi lokalne uprave, lokalnih preduzeća i uprava) je na 28. decembar 2022. godine bilo 15 001 zaposlenih.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Važno je pratiti broj zaposlenih na lokalnom nivou, pogotovo u kontekstu održanih predsjedničkih i parlamentarnih izbora u toku 2023. godine i sumnji na zloupotrebe i partijsko zapošljavanje. Precizna informacija o kretanju broja zaposlenih na lokalnom nivou je neophodno i zbog aktivnosti Radne grupe za izradu Analize funkcinisanja sistema lokalne samouprave, koju je formiralo Ministarstvo javne uprave, radi razmatranja opcija decentralizacije. Iako su podaci iz ove baze neprecizni jer ne daju podatke o osnovama zaposlenja, ista je bila jedini objektivan pokazatelj broja zaposlenih u lokalnim samoupravama – alternativa je oslanjanje na prebrojavanje putem upitnika, koje zavisi od dobre volje opština da ovaj podatak daju objektivno kao i da ga uopšte dostave.

Objavljeno

Deblokirajući mehanizmi za izbor sudija Ustavnog suda

Iako je izbor sudija tropetinskom većinom u drugom glasanju, koji je predložila Venecijanska komisija, predviđen kao deblokirajući mehanizam, on u trenutnoj političkoj klimi ne funkcioniše. O tome govori i činjenica da je Ustavni sud bio u blokadi gotovo šest mjeseci usljed nemogućnosti poslanika i poslanica da postignu dogovor o predloženim kandidatima i kandidatkinjama. Posljedice te blokade ogledale su se u nemogućnosti Ustavnog suda da odlučuje u brojnim predmetima iz svoje nadležnosti.

U nedostatku mehanizama koji bi poslanike i poslanice „primorali“ da izaberu nedostajuće sudije, rad suda je nakon šest pokušaja odblokiran konačnim postizanjem konsenzusa, a usljed najave Evropske unije o mogućoj suspenziji pristupnih pregovora. Imenovanja u pravosuđu prepoznata kao jedan od ključnih izazova za ispunjavanje privremenih mjerila u okviru poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) u pregovaračkom procesu Crne Gore i Evropske unije.

Imajući u vidu da postoji opasnost od potencijalne ponovne blokade Ustavnog suda, cilj ove analize je ispitivanje potencijalnih deblokirajućih mehanizama za izbor sudija Ustavnog suda u Crnoj Gori putem komparativne analize modela za izbor sudija ustavnih sudova u regionu i državama članicama Evropske unije, kao i davanje preporuka u cilju smanjivanja mogućnosti za blokadu.

Objavljeno

Duga lista zadataka za bolju kontrolu sektora bezbjednosti

Odbor za bezbjednost i odbranu ne crpi sve svoje zakonske nadležnosti za vršenje parlamentarnog nadzora, i neophodna je proaktivnija uloga, naročito u kontroli primjene mjera tajnog nadzora, razmatranja posebnih izvještaja i potrošnje u sektoru.

Panel sa fokusom na parlamentarni nadzor sektora bezbjednosti i odbrane održan je u okviru konferencije Instituta alternativa „Povratak osnovama: Evropske integracije izvan akcionih planova“.

Dragana Jaćimović iz Instituta alternativa predstavila je nalaze o korišćenju i efikasnosti trenutnih mehanizama parlamentarne kontrole bezbjednosnog sektora, uz preporuke za unapređenje.

„Ono što je naša analiza pokazala jeste da Odbor ne crpi sve svoje zakonske nadležnosti za nadzor, niti sprovodi one aktivnosti koje sam sebi isplanira za godinu“, naglasila je Jaćimović. Ona je posebno istakla da Odbor za bezbjednost i odbranu nije iskoristio svoja ovlašćenja da traži i razmatra polugodišnje izvještaje o izvršenju budžeta u sektoru bezbjednosti i odbrane, što bi doprinijelo boljoj kontroli trošenja sredstava.

„To koliko Odbor ne ide dalje od onoga što je striktno zapisano u Zakonu, pokazuje da Odbor nije analizirao nijedan strateški dokument od 2020. godine. Na primjer, nije se bavio strategijom razvoja Uprave policije“, dodala je Jaćimović. Ona je naglasila da ovo radno tijelo nije ni razmatralo izvještaje Evropske komisije o poglavljima 23 i 24, u dijelu koji se tiče institucija iz nadležnosti ovog Odbora.

Odbor nije kontrolisao ni primjenu mjera tajnih nadzora, a ono što naročito ukazuje na neizvršavanje nadležnosti jesu višestruki propusti da razmatra polugodišnje izvještaje direktora policije o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Ovaj izvještaj je posebno važan, budući da može biti osnov za pokretanje smjene direktora policije zbog nedovoljnih rezultata u ovoj oblasti“, objasnila je Jaćimović, ukazujući na to da je nerazmatranje ovih izvještaja imalo ulogu i u razrješenju bivšeg direktora Uprave policije, koje je Upravni sud ocijenio nezakonitim.

Dragan Krapović, poslanik Demokrata u Skupštini, kazao je da su političke promjene iz 2020. godine pokazale sve falinke državnog sistema, pa i parlamentarnog nadzora sektora bebjednosti.

„Nas sada dijeli samo par dana od izbora nove vlade, ali i preko godinu i nekoliko mjeseci, kako je aktuelna vlada u tehničkom mandatu. Mjesecima unazad nemamo ministra odbrane, čelne pozicije u Upravi policije i Agenciji za nacionalnu bezbjednost su u v.d. stanju. Odbor, kao ni Skupština, nisu bili u prilici da daju mišljenja na ta rješenja“, kazao je on.

On je podsjetio da nekoliko mjeseci od afere „Tunel“ nije bilo jednog pojedinca koji bi podnio ili makar ponudio ostavku.

Krapović je ukazao da su u preporukama, koje je predstavio Institut alternativa, prepoznati dominantno postojeći mehanizmi koji se nisu koristili iz određenog broja razloga: „Jedino demokratija i izbori to mogu korigovati, ali i emancipacija društva. Ishodište svih liberalnih demokratija su slobodni izbori, a mi do toga nažalost nismo došli, i zato i imamo ovakav rad u parlamentu, iako mislim da sama Skupština transparentnije radi. Mi koji ćemo biti u bezbjednosnom sektoru ćemo se truditi da damo impuls parlamentu i vladi u smislu uvažavanja principa profesionalizma i odgovornosti“.

Sergej Sekulović, savjetnik predsjednika Vlade i bivši ministar unutrašnjih poslova, kazao je da se on kao ministar odazivao na svaki poziv Odbora za bezbjednost i odbranu. „Poslanik treba da ima visoku dozu autonomije i kritički da nastupa prema izvršnoj vlasti i koju je sam podržao. Odbor je imao 9 kontrolnih saslušanja 2021. godine i na većinu sam i ja bio pozvan. Mogu reći da su bile uglavnom ozbiljne teme“, podsjetio je on.

Sekulović je predložio formiranje posebnog pododbora u okviru Odbora za bezbjednost i odbranu, koji bi se bavio javnim nabavkama, kadrovskom politikom i budžetskom planiranjem, zbog kompleksnosti ovih tema.

Takođe je predložio da se umjesto Savjeta za građansku kontrolu rada policije uspostavi Ombudsman policije, koji ne bi bio ad hoc savjet već stalno tijelo, profesionalizovano, koje bi bilo vid spoljne civilne kontrole nad policijskim sistemom.

Miodrag Laković, poslanik Pokreta „Evropa sad“ u Skupštini, naglasio je da Odbor za bezbjednost i odbranu ima dobro koncipirane mehanizme, koji se, između ostalog, sagledavaju u procjeni izvještaja o radu i njihovoj ocjeni.

„Za nevjerovati je da se ti izvještaji nisu razmatrali na Odboru, što znači da je neko imao određena politička ograničenja u smislu pokretanja teme i mehanizama odgovornosti“, dodao je on.

„Odbor bi morao da potencira zakontiost u radu organa bezbjednosti. Oni ne mogu istovremeno sprovoditi i kršiti zakone. Ovdje je prekršen zakon kada je u pitanju smjena direktora policije, ali i imenovanja v.d. postavljenika. Zakonski rok je šest mjeseci, a on se produžavao više puta“, naglasio je Laković.

On je podsjetio na masovnu tragediju na Cetinju, nakon koje su institucije propustile da sprovedu mehanizme utvrđivanja odgovornosti. „Tu se nameće pitanje – ako u odnosu na tako traumatične događaje nemamo odgovor tijela kao što je Odbor za bezbjednost, po kojim pitanjima onda treba da daje mišljenje i preporuke sektoru bezbjednosti?“, kazao je Laković.

Laković je ukazao da je zadatak budućem sazivu parlamenta da povrati integritet Odboru za bezbjednost i odbranu i izađe iz okvira političkog interesa.

Tim IA

Panel je organizovan kao dio konferencije ‘'Povratak osnovama: Evropske integracije izvan akcionih planova” u okviru projekta podržanog od Ambasade Kraljevine Holandije u Beogradu, a koji Institut alternativa sprovodi u saradnji sa Beogradskim centrom za bezbednosnu politiku, Beogradskim centrom za ljudska prava i Biroom za društvena istraživanja. 

Objavljeno

Kvalifikovana većina za Ustavni sud dobro rješenje, raditi na pooštravanju kriterijuma

Važeći model izbora sudija Ustavnog suda kvalifikovanom većinom u Skupštini Crne Gore u osnovi omogućava široki politički legitimitet, ali uporedni modeli iz država članica Evropske unije pružaju smjernice za primjenu deblokirajućih mehanizama u slučajevima u kojima se Ustavni sud Crne Gore nedavno našao.

Ovo je jedan od zaključaka prvog panela konferencije „Povratak osnovama: Evropske integracije izvan akcionih planova“, koju je Institut alternativa organizovao u Podgorici. Fokus ovog panela bio je na deblokirajućim mehanizmima za funkcionisanje Ustavnog suda.

Nikoleta Pavićević iz Instituta alternativa je predstavila analizu uporednih modela, koji se mogu primijeniti u slučajevima kada ovoj važnoj instituciji prijeti blokada. Osim opadajuće parlamentarne većine u sljedećem krugu glasanja, modela koji je primijenjen u Crnoj Gori, mapirana su dodatna četiri modela:

  1. Praksa produžavanja mandata aktuelnim sudijama do izbora njihovih nasljednika, u slučajevima ispunjenja uslova za odlazak u penziju i isteka mandata. Ovaj model primjenjuje se u Sloveniji, Španiji, Letoniji, Hrvatskoj i Albaniji;
  2. Izbor od strane neutralnih tijela: Venecijanska komisija je u svom mišljenju o amandmanima na Ustav u Jermeniji navela da, u državama u kojima politička kultura nije dovoljno razvijena da se postigne kompromis, deblokirajući mehanizam može biti izbor kandidata od strane neutralnih tijela ukoliko se glasanje u parlamentu pokaže neuspješnim;
  3. Kombinacija izbora od strane izvršne, zakonodavne i sudske vlasti: U tom slučaju, nijedan organ koji učestvuje u izboru nema odlučujući uticaj na sastav Suda;
  4. Postojanje rezervnih sudija: Ovaj model je zabilježen u Ustavnom sudu Austrije, koji ima i šest rezervnih sudija, koji se pozivaju u slučaju pristrasnosti redovnih sudija, njihovog privremenog odsustva ili prestanka funkcije.

Simonida Kordić, poslanica koalicije ”Za budućnost Crne Gore” u Skupštini i predsjednica Ustavnog odbora u prošlom sazivu Skupštine, ukazala je, osvrćući se na nalaze analize o nedovoljnoj efikasnosti ovog radnog tijela, da saslušavanje kandidata nije početak procedure izbora sudija Ustavnog suda.

„Saslušavanju kandidata prethode dva poteza. Jedan je provjera kandidature, administrativna provjera, utvrđivanje usklađenosti sa uslovima konkursa i zakonodavnih uslova ponuđenih kandidata, pa onda rasprava o predviđenim kandidatima, usaglašavanje liste kandidata i tek onda saslušanja. Dakle Ustavni odbor je odmah poslije konstituisanja sproveo proceduru i sprovodio je normalnom dinamikom“, objasnila je ona.

Ona je ukazala da je suštinski problem u tome što mi prosto živimo u ambijentu u kojem su institucije kontrolisane od strane centara političke moći. „Kada je došlo do političkih promjena 2020. godine i do drugačijeg odnosa snaga u Parlamentu, to je isplivalo na vidjelo mnogo jasnije. Vi više niste imali apsolutnu moć skoncentrisanu na jednoj političkoj strani koja je mogla apsolutno da je praktikuje. Sa druge strane ste imali novu većinu koja je svjesna ovih političkih intencija i pokušava da spriječi da se perpetuira neposredni politički uticaj u Ustavnom sudu“, dodala je Kordić.

„Treba prepoznati da političke organizacije kroz parlament biraju sudije Ustavnog suda, da opozicija treba da bira toliko i toliko sudija Ustavnog suda, pozicija toliko i toliko. To je ono što se de facto dešava“, zaključila je ona.
Kordić je ocijenila da ideja izbora rezervnih sudija može biti efikasna, jer brojčano proširuje prostor za izbor sudija i daje opciju prevazilaženja problema, ali ne rješava pitanje postizanja adekvatne većine za izbor sudija.

Miodrag Iličković, bivši sudija Ustavnog suda, kazao je da je Crna Gora ima mehanizam koji je izuzetno dobar i zadovoljava sve evropske standarde.

„Deblokirajući mehanizam je predvidjela Venecijanska komisija i mi smo ga prihvatili. Što mi nećemo to da primijenimo, to je naš propust. Mislim da je problem u nečemu drugom. Problem je što moramo jasno odgovoriti na pitanje da li mi želimo Ustavni sud ili želimo vlasti nad Ustavnim sudom. Mislim da mi želimo vlast nad Ustavnim sudom i tu nastaju problemi“, objasnio je on.

„Veliki sam pobornik ovog modela i dogovaranja u parlamentu. To što prvo biranje nije bilo uspješno ne znači da u tome ne treba istrajavati. Ja sam za to da ostane sve ovako kako jeste. Neka se političari dogovore. Ako spustimo kriterijume imaćemo situaciju da će izabrati nekog maturanta, ne smijemo puštati da stvari idu van standarda“, zaključio je Iličković.

Bojan Božović, državni sekretar u Ministarstvu pravde i šef Radne grupe za poglavlje 23, naglasio je da nije za opciju da se smanjuje većina od 49 u Skupštini.

„Ne treba spuštati kriterijume. Mislim da bi bilo dobro razmatranje modela iz analize IA, da prilikom izbora sudija učešće ima i izvršna i zakonodavna vlast, možda i sudska. Taj opseg ne bi bio loš. To zahtijeva vrijeme“, kazao je on.

On je ukazao da treba dodatno precizirati kriterijume za izbor sudija Ustavnog suda.

„Mislim da je bilo dosta kandidata, koji da su strožiji kriterijumi ne bi oduzimali vrijeme. Tu treba biti strožiji. Ne može svako biti sudija ali ni kandidat“, objasnio je Božović.

On je, odgovarajući na pitanje o očekivanjima od narednog izvještaja Evropske komisije, ukazao na to da ne može biti optimista da će biti posebno afirmativan.

Tim IA

Konferenciju ‘'Povratak osnovama: Evropske integracije izvan akcionih planova” organizovali smo u okviru projekta podržanog od Ambasade Kraljevine Holandije u Beogradu, a koji Institut alternativa sprovodi u saradnji sa Beogradskim centrom za bezbednosnu politiku, Beogradskim centrom za ljudska prava i Biroom za društvena istraživanja.

Objavljeno

Za bolji Zakon o Vladi

U septembru 2023. godine, skoro godinu dana nakon završetka javne rasprave o Nacrtu zakona o Vladi, dio civilnog društva imao je priliku isključivo posredno da se upozna sa inoviranom verzijom nacrta ovog akta, kroz ekspertsku misiju Venecijanske komisije, koja treba da dostavi komentare.

Novi Nacrt s kojim smo upoznati sadrži nekoliko važnih izmjena u odnosu na prethodni koji je bio dat na javnu raspravu, a na koji je Institut alternativa dao niz komentara. Tada, naši komentari su većinom odbijeni – šest njih je odbijeno, dva djelimično prihvaćena, a samo jedan prihvaćen.

Očekujući dalji rad 44. Vlade na ovom aktu i raspravu u novom sazivu Skupštine, ukazujemo na potrebu da se preispitaju određena rješenja. Pozdravljamo što su neke od naših ranijih preporuka usvojene.

Još jednom pozivamo Vladu i poslanike, da osiguraju da se Zakonom o Vladi regulišu sljedeća pitanja:

  1. Organizacija Vlade i kriterijumi za osnivanje ministarstava i kancelarija i drugih službi, koje funkcionišu pri Vladi
  2. Nemogućnost da Vlada kojoj je istekao mandat pokrene popunu radnih mimo prethodno donesenog kadrovskog plana
  3. Imenovanja i davanja saglasnosti na imenovanja, koja nisu u skladu sa redovnim procedurama i već započetim postupcima
  4. Rok za predlaganje sastava i programa Vlade u skladu sa Ustavom i usvojenim izmjenama Zakona o predsjedniku, koje nije u međuvremenu osporio Ustavni sud
  5. Transparentnost stalnih i povremenih radnih tijela Vlade
  6. Obavezni elementi Mišljenja Vlade na predloge zakona koje iniciraju poslanici
  7. Antikoruptivne odredbe i provjera integriteta članova Vlade i njihovih savjetnika
  8. Primopredaja dužnosti.

Više o našim nalazima pročitajte u novoj publikaciji.

Objavljeno

Za bolji Zakon o Vladi

Skoro godinu nakon završetka javne rasprave o Nacrtu zakona o Vladi, u septembru 2023. godine, dio civilnog društva imao je priliku da se upozna sa inoviranom verzijom nacrta ovog akta isključivo posredno, kroz ekspertsku misiju Venecijanske komisije, koja treba da dostavi komentare. Novi Nacrt, sa kojim smo upoznati, sadrži nekoliko važnih izmjena u odnosu na prethodni koji je bio dat na javnu raspravu, i na koji je Institut alternativa dao niz komentara, od kojih je većina odbijena (šest predloga je odbijeno, dva su djelimično prihvaćena i jedan je prihvaćen).

Očekujući dalji rad 44. Vlade na ovom aktu i raspravu u novom sazivu Skupštine, ukazujemo na potrebu da se preispitaju određena rješenja. Goruća pitanja, na koja smo ukazali u ovom pregledu, potvrđuju da su dosadašnji napori da se Zakonom o Vladi regulišu sporne situacije iz dosadašnje prakse samo polovični.

Zbog toga, još jednom pozivamo Vladu i poslanike, da osiguraju da se Zakonom o Vladi regulišu pitanja kao što su organizacija Vlade i kriterijumi za osnivanje ministarstava i kancelarija i drugih službi, nemogućnost da Vlada kojoj je istekao mandat pokrene popunu radnih mjesta mimo prethodno donesenog kadrovskog plana, imenovanja i davanja saglasnosti na imenovanja koja nisu u skladu sa redovnim procedurama i već započetim postupcima. Takođe, potrebno je regulisati pitanja roka za predlaganje sastava i programa Vlade u skladu sa Ustavom i usvojenim izmjenama Zakona o predsjedniku, koje nije u međuvremenu osporio Ustavni sud, transparentnosti stalnih i povremenih radnih tijela Vlade, obavezne elemente Mišljenja Vlade na predloge zakona koje iniciraju poslanici, antikoruptivne odredbe i provjeru integriteta članova Vlade i njihovih savjetnika, kao i primopredaju dužnosti.