Digitalna transformacija podrazumijeva proces reforme procesa rada i usluga javne uprave uz pomoć korišćenja novih informacionih tehnologija, na način koji ide dalje od uobičajenog koncepta tzv. elektronske uprave, koji podrazumijeva „online“ pristup uobičajenim administrativnim uslugama. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) pod konceptom „digitalnog upravljanja“ podrazumijeva donošenje strateških odluka i korišćenje digitalnih tehnologija i podataka za ponovno promišljanje načina na koji su politike i javne usluge dizajnirane i isporučene kako bi zadovoljile promenljive potrebe i očekivanja građana. Dakle, da bi se govorilo o digitalnoj transformaciji nije dovoljno da digitalizujemo postojeće usluge, koje nužno ne moraju biti korisnički orijentisane, već da ih prilagodimo novim tehnologijama sa ciljem postizanja što boljeg korisničkog iskustva.
Analiza pruža osvrt na dosadašnja dostignuća u procesu digitalne transformacije, izazove i predstojeće zadatke koje Crna Gora treba da ispuni. Digitalna transformacija javne uprave i društva u Crnoj Gori je cilj proklamovan nizom strateških dokumenata, u prvom redu, Strategijom reforme javne uprave i Strategijom digitalne transformacije, koje su usvojene krajem 2021. godine. Cilj kojim se naročito teži jeste dalja digitalizacija usluga javne uprave, koji bi trebalo da se mjeri pokazateljima koji se odnosi na broj digitalizovanih usluga na jedinstvenom portalu, broj međusobno povezanih elektronskih registara koji su u posjedu institucija, kao i na povezivanje svih lokalnih samouprava na jedinstveni sistem za elektronsku razmjenu podataka (JSERP).
Zemlje Zapadnog Balkana godinama teže članstvu u Evropskoj uniji i ovaj put se u više navrata pokazivao izazovnijim nego ikada. Oblast reforme javne uprave, kao dio cjelokupnog paketa uslova koje zemlje treba ispune prije učlanjenja, bila je i ostala jedna od ključnih oblasti koja i dalje pokazuje nedovoljan napredak. Iz tog razloga, Evropska komisija, ali i organizacije civilnog društva Zapadnog Balkana, stavljaju poseban fokus na reformu javne uprave. Očekivano je da će takav spoljni pritisak približiti ove zemlje Evropskoj uniji, kako bi javna uprava bila usmjerena ka građanima, olakšavajući im svakodnevni život i suočavanje sa birokratijom.
Od 2015. godine, WeBER prati napredak reforme javne uprave u zemljama Zapadnog Balkana, čime se otvorio prostor za intenzivniji dijalog o potrebi za administrativnim aparatom koji će biti usmjereniji ka građanima. Pored toga, monitoring je doveo do sve većeg učešća građana kroz njihove direktne utiske o iskustvima u komunikaciji sa državnim organima i ostalim pružaocima usluga.
Revidirana metodologija proširenja iz 2020. godine ima cilj da unese novu dinamiku u proces pristupanja zemalja Zapadnog Balkana, ali i da obnovi kredibilitet tog procesa. Između ostalog, metodologija se obavezala na povećano učvršćivanje indikatora trećih strana u ocjenama Evropske komisije, što je obećanje koje do danas nije ispunjeno. Jedan od takvih subjekata je civilno društvo zemalja Zapadnog Balkana koje je tokom proteklih godina razvilo i sprovelo više nezavisnih inicijativa za praćenje reformi. Pomenute inicijative, bazirane na osnovu konkretnih nalaza u zemljama, pružaju obilje podataka koje Evropska komisija može koristiti i navoditi u sopstvenim izvještajima. Na sastanku zatvorenog tipa predstavljen je papir koji ukazuje na potrebu korišćenja analiza nastalih iz ovih inicijativa, budući da mogu značajno doprinijeti kvalitetu izvještaja Evropske komisije i ojačati uticaj civilnog društva u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Miloš Đinđić, Julijana Karai i Alban Dafa predstavili su rezultate monitoringa iz oblasti odgovornosti i upravljanja javnim finansijama.
Predstavljene su prakse koje se odnose na transaprentnost i dostupnost budžetskih podataka u zemalja Zapadnog Balkana, ističući dobre aspekte i određene nedostatke. Pojedinačni rezultati na nacionalnom nivou ostaju isti, sa izuzetkom Sjeverne Makedonije, koja je nazadovala u poređenju sa poslednjim ciklusom praćenja. Ipak, nije zabilježen napredak ni u jednoj zemlji kada je ova oblasti u pitanju. Učesnici su diskutovali o uzrocima stagnacije i raznim podsticajima koji bi mogli natjerati vlade da poboljšaju svoju transparentnost
Komunikacija revizorskih institucija i pristup javnosti i drugim zainteresovanim stranama oblast su sa najvišim ocjenama u oblasti upravljanja javnim finansijama, zaključujući da se njihova praksa poboljšava tokom godina, s obzirom da su rezultati u zemljama na visokom nivou. U određenim državama Zapadnog Balkana, ove institucije sarađuju sa organizacijama civilnog društva (OCD) i slušaju njihove sugestije po pitanju unapređenja rada.
Proaktivna transparentnost je bila fokus studije slučaja sedam centralnih administracija u svakoj zemlji Zapadnog Balkana, kojoj se pristupilo na osnovu određenih kriterijuma. Zaključak ovog ciklusa monitoringa je, da čak i kada administracije objavljuju potpune i lako pristupne informacije, one su i dalje birokratske i neprilagođene građanima. Kritična oblast kada je u pitanju proaktivna transparentnost jesu izvještaji o budžetu i budžetskim aktivnostima, gdje su rezultati veoma niski, a što predstavlja hronični problem zemalja ZB još od 2018. godine.
Programska direktorica CEP-a i tim liderka WeBER 2.0 projekta, Milena Lazarević prezentovala je papir koji je fokusiran na različite alate koje su organizacije civilnog društva razvile, a koje se mogu koristiti za praćenje reformi u procesu pristupanja. Analiza je istakla određene probleme u pristupu izvještavanja Evropske komisije, kao što su manjak citata i citiranja indikatora trećih strana, što direktno ugrožava transparentnost izvještaja. Organizacije civilnog društva su sarađivale sa Evropskom komisijom u procesu izrade nacionalnih izvještaja i uprkos davanju direktnih inputa za paket proširenja, njihov doprinos nije uvršten u izvještaj EK.
U papiru su predstavljeni dobri primjeri regionalnih i nacionalnih incijativa koje su pokrenule organizacije civilnog društva, koje imaju veliki potencijal za dalje širenje. Pomenute inicijative sadrže konkretne indikatore koji omogućavaju monitoring u raznim oblastima, a koje mogu biti korisne Evropskoj komisiji. Takođe, predočene su i preporuke kako bi se riješili postojeći problemi kada je u pitanju pristup Evropske komisije procesu izvještavanja.
Sandra Laquelle, Chloe Berger i Florian Hauser iz DG NEAR razgovarali su o nalazima papira.
Istraživači javnih politika u Institutu alternativa (IA) Marko Sošić i Milena Muk su nacionalni autori ovogodišnjeg Freedom house izvještaja “Države u tranziciji 2023”. Crna Gora je dobila ocjenu 3,79, odnosno 46% mogućih bodova, što je najgori rezultat od 2013. godine.
Sošić je gostujući na Jutarnjem programu Radio i televizije Crne Gore (RTCG) poručio da Crnoj Gori treba dosta napretka u raznim oblastima poput demokratskog upravljanja, izbornog procesa, pravosuđa i korupcije. Ovom ocjenom Crna Gora spada u red hibridnih režima.
“Cijeli region se smatra na sredini nečeg što je vrlo autoritarno i onog što je konsolidovana demokratija. Od 2013. godine Crna Gora je u konstantnom padu, kada je ocjena bila 53% i imamo najgori izvještaj u protekloj deceniji. Ipak, to ne znači da su svi parametri padali. U prošlogodišnjem izvještaju je pravosuđe palo, ali je poraslo sveukupno nacionalno demokratsko upravljanje i izjednačavanjem tih parametra smo stagnirali. Ove godine smo pali u oblasti nacionalnog demokratskog upravljanja što je odraz političke turbulencije”, poručio je Sošić na Javnom servisu.
Najbolju ocjenu u iznosu 5, kako navodi, ima civilno društvo. Iz hibridnog režima Crna Gora će izaći kada bude imala preko 50 bodova, čime bi zavrijedila status polukonsolidovane demokratije, koji je imala 2013. godine.
Komentarišući izjave političkih aktera, Sošić je kazao da je izvještaj došao u periodu izborne kampanje i da vlasti na kritike u posljednje vrijeme odgovaraju agresivno.
“Donosioci odluka bi prije komentarisanja trebalo makar da pročitaju izvještaj kako bi se površno upoznali sa nalazima i pričali potkrijepljeno. Kampanja i govor protiv medija i NVO je zabrinjavajuća po pitanju toga od koga dolazi – od premijera i njegovih ministara”, zaključuje Sošić.
Zalaganje za meritokratiju rezervisano je za političke partije samo kada su u opoziciji, za medije i nevladin sektor. Neprimjereni politički uticaji su ozakonjeni jer nema garancije da će biti izabrani najbolji kandidati i kandidatkinje.
Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa (IA) Milena Muk poručila je gostujući u emisiji Naglas na Radio i Televiziji Crne Gore (RTCG) da je zakon dao veću mogućnost partijskog upliva kada je u pitanju imenovanje članova odbora direktora javnih preduzeća, s obzirom na to da Zakon o privrednim društvima kao krovni iz ove oblasti nije definisao nikakve bliže uslove koji članovi odbora treba da ispunjavaju.
Muk u emisiji Naglas na RTCG
“To je kontinuitet i primjećujemo da političke partije i političari kritikuju određena kadriranja samo kad su u opoziciji. Naravno opozicija ima pravo da kritikuje, ali činjenica je da je zalaganje za meritokratiju rezervisano za političke partije samo kada su u opoziciji, medije i nevladin sektor. Kad su u pitanju imenovanja u Podgorici, moramo da razgraničimo da su to svojevrsni angažmani koji ne predstavljaju zapošljavanje u pravnom smislu, s obzirom na to da zapošljavanje u javnom sektoru je drugačije regulisano, daleko od savršenog ali bolje uređeno”, poručila je Muk.
Ona je dodala da su procedure često fasadne, te da ni u jednom sektoru ne postoji zakonska obaveza, čak i kada postoji obaveza prethodnog javnog oglašavanja radnih mjesta, da se izabere najbolji kandidat ili kandidatkinja.
Ističući kompleksnost tematike, Muk je kazala da termin “zapošljavanje po dubini” stvara maglu, jer različite funkcije i radna mjesta stavlja pod isti koš iako podliježu različitim pravnim osnovama. Mapa rizika od neprimjerenih uticaja i korupcije prilikom zapošljavanja u javnom sektoru je, kako dodaje, pokazala da ni državni organi ne stoje dobro u smislu “zelenih svjetala”, odnosno dobrih rješenja koje garantuju minimalnu konkurentnost i sprečavanje neprimjerenih uticaja politike, jer ne postoje garancije da komisije za testiranje kandidata neće biti sastavljene od politički eksponiranih ličnosti.
Ona je istakla da političari ne treba da obećavaju javne konkurse, jer je to simptom da je sistem zapošljavanja u javnom sektoru duboko truo, ali i da je zajednički imenitelj svih političkih partija da pokušavaju da skrenu fokus sa ove važne teme.
U emisiji su učestvovali i Dragan Koprivica, Alija Košuta i Milan Radović. Cijelu emisiju možete pogledati na sljedećem linku.
U prvom kvartalu ove godine potrošeno je 10,8 miliona ili tek 5% ukupnog kapitalnog budžeta za 2023. godinu, a započet rad na tek 51 od ukupno 374 planirana projekta.
Na osnovu kvartalnih izvještaja Uprave za saobraćaj i Uprave za kapitalne projekte kojima smo ostvarili pristup, u prvom kvartalu 2023. godine započet je rad na 51 projektu od ukupno 374 koliko je planirano za ovu godinu.
Za ovu namjenu planirano je 202,7 miliona eura u 2023. godini (66,2 miliona za Upravu za saobraćaj, 136,5 miliona za Upravu za kapitalne projekte), od čega je u prvom kvartalu potrošeno tek 10,8 miliona ili 5%.
Iako je potrošnja u prvom kvartalu uvijek najmanja u odnosu na ostatak godine, nizak procenat izvršenja i mali broj projekata koji su započeti svjedoči o problemima koji su izazvani ogromnim brojem projekata kojim je budžet opterećen u posljednje dvije godine.
Izvještaj MMF-a o kapitalnom budžetu (PIMA izvještaj) pokazao je da Crna Gora nema metodologiju za procjenu predloženih projekata, da se projekti odobravaju bez ispunjavanja kriterijuma, da se ne rade studije izvodljivosti ni analize rizika, da je praćenje projekata ograničeno, a da izvještavanje nije adekvatno.
Ni trenutna ni prethodna vlada nisu uradile ništa da se sistem predlaganja, odabira, sprovođenja i praćenja kapitalnih projekata koji je već bio loš unaprijedi, već su ga dodatno ugrozile uvođenjem mnoštva novih, nezrelih projekata.
Pregled kapitalnog budžeta za 2023. godinu
U nastavku pogledajte na kojim projektima su potrošena sredstva (odnosno započeti radovi) u prvom kvartalu 2023. godine:
Započeti projekti Uprave za kapitalne projekte (41 od ukupno 290)
Klinika za mentalno zdravlje u Podgorici
749.272,47
Izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata za potrebe pravosuđa
343.450,80
Podrška implementaciji upravljanja vodama
239.040,49
Rekonstrukcija šetališta u Igalu od Galeba do Titove vile
226.914,46
Radovi na uređenju prostora MZ Grudska mahala, opština Nikšić
207.000,00
Unapređenje gradskih, lokalnih i nekategorisanih puteva
206.170,14
Izgradnja fudbalskog stadiona u prijestonici Cetinje
193.249,26
Izgradnja i rekonstrukcija gradskih saobraćajnica Cetinje
179.173,27
Izvodjenje radova na izgradnji trafostanice sa uklapanjem u VN infrastrukturu za potrebe kompleksa objekata SAJ Zlatica
172.055,22
Izgradnja lokalne infrastrukture u Tuzima
129.986,68
Radovi na rekonstrukciji, adaptaciji i opremanju mikrobioloških laboratorija
119.147,98
Izgradnja i rekonstrukcija objekata Crnogorske akademije nauka i umjetnosti u Podgorici
115.316,63
Sanacija puta Danilovgrad – Manastit Ostrog
108.268,11
Radovi na rekonstrukciji lokalnog radio – televizijskog centra, Nikšić
99.998,26
Tehnička podrška za pripremu investicionih projekata u sektorusaobraćaju
85.847,66
Kupovina nekretnina i učešće u izgradnji objekata za potrebe socijalnog stanovanja
76.866,96
Nabavka opreme za unapređenje rada javnih službi Prijestonice
69.855,07
Izvođenje radova na rekonstrukciji lokalnog puta L1 Gubavač – Bistrica, sa izgradnjom mosta preko rijeke Bistrice u Opštini Bijelo Polje
57.860,52
Izvođenje radova na sanaciji područnog odjeljenja u Sutorini, OŠ Dašo Pavičić, Herceg Novi
46.703,34
Radovi na izgradnji transfer stanice i reciklažnog dvorišta u opštini Mojkovac
45.255,15
Izrada tehničke dokumentacije za uređenje gradskih ulica, naselja i nedostajuće infrastrukture grada
44.047,15
Radovi na postavljanju javne rasvjete duž dijela lokalnog puta Gubavač – Bistrica, opština Bijelo Polje
43.872,66
PPOV, kanalizaciona mreža i uređenje vodosnadbijevanja u Beranama
33.776,99
Izgradnja Osnovne i muzičke škole “Dušan Korać” u Bijelom Polju
30.759,17
Unapređenje turističke ponude grada
24.575,10
Izgradnja, rekonstrukcija lokalnih objekata od opšteg interesa
23.000,88
Izgradnja lokalne infrastrukture u Tuzima
18.000,00
Biljni sistem za prečišćavanje komunalnih voda Petnjice
11.227,72
Ski centar na lokalitetu “Hajla” Rožaje
8.939,29
Izvođenje radova na izgradnji Doma starih u Nikšiću II faza -stručni nadzor
6.790,28
Nadzor interne klinike za mentalno zdravlje u Podgorici
6.388,80
Prilagođavanje objekta u javnoj upotrebi za pristup kretanje i upotrebu licima sa invaliditetom i smanjenom pokretljivosti za zgradu drz organa u Mojkovcu
3.630,00
Izgradnja fudbalskog stadiona u prijestonici Cetinje – nadzor
3.411,14
Vršenje stručnog nadzora u toku izvođenja radova na postavljanju javne rasvjete duž dijela lokalnog puta L1 Gubavač-Bistrica, potezi Gubavač, Lozna luka i Mirojevići-Bistrica, opština Bijalo Polje
2.447,73
Izvodjenje radova na objektu u javnoj upotrebi za pristup kretanje i upotrebu lica smanjene pokretljivosti Uprava Carina Podgorica
2.420,00
Radovina izgradnji kompleksa smještajnih objekata SAJ i PJP na Zlaticiu Podgorici
2.220,74
Revizija glavnog projekta i nadzor nad izvođenjem radova biljnog sistema za prečišćavanje komulanih otpadnih voda u Opštini Petnjica
2.100,00
Izvodjenje radova na prilagodjavanju objekta zgrade Drzavnih organa u Mojkovcu
609,84
Putni pravac Monte Rose
484,00
Pristupni put za žičaru Kotor-Lovćen
145,20
Izgradnja parkinga sa komunalnim opremanjem za potrebe žičare Kotor-Lovćen
84,70
Započeti projekti Uprave za saobraćaj (10 od ukupno 84)
Rekonstrukcija puta Cetinje-Čevo-Nikšić, dionica Cetinje-Čevo
3.771.860,60
Rekonstrukcija puta Podgorica-Tuzi, dionica od kružnog toka Plantaže do stočne pjace
2.038.051,22
Rekonstrukcija magistralnog puta Rožaje-Špiljani sa sancijom tunela i mostova
830.204,10
Izgradnja bulevara Vilija Branta
235.788,77
Investiciono održavanje magistralnih i regionalnih puteva
132.175,24
Sanacija klizišta Plužine III i Plužine IV na magistralnonm putu Plužine-Nikšić
36.069,42
Rekonstrukcija regionalnog puta Cetinje-Njeguši
31.012,93
Sanacija klizišta Topla na magistralnom putu Herceg Novi-Kotor
25.740,57
Rekonstrukcija magistralnog puta Danilovgrad-Podgorica
5.545,00
Rekonstrukcija puta Nikšić-Vilusi, dionica Nikšić-Kuside
Poslovanju preduzeća čiji su osnivači i vlasnici lokalne samouprave nastojali smo da pristupimo kroz Zakon o slobodnom pristupu informacijama. Naime, javnim preduzećima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave poslali smo 125 zahtjeva za slobodan pristup informacijama. Kroz zahtjev smo tražili slijedeće informacije:
1. Ugovor o radu između privrednog društva i izvršnog direktora, sa svim aneksima;
2. Odluke koje je organ upravljanja privrednog društva usvojio u toku 2022. i 2021. godine;
3. Zapisnici sa sjednica organa upravljanja društva u toku 2022. i 2021. godine;
4. Odluku o raspodjeli dobiti u toku 2022. i 2021. godine;
5. Prečišćeni tekst akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Društva;
6. Odluke o isplati sredstava za sponzorstva, donacije i pomoći u toku 2022. i 2021. godine;
7. Pravilnik ili drugi akt preduzeća kojim je regulisan način odlučivanja i isplate sredstava za svrhe sponzorstava, donacija i pomoći pravnim i fizičkim licima;
8. Pravilnik ili drugi akt preduzeća kojim je regulisano korišćenje sredstava reprezentacije;
9. Pravilnik ili drugi akt preduzeća kojim je regulisano korišćenje službenih vozila;
10. Pravilnik ili drugi akt preduzeća kojim je regulisan način i procedure utvrđivanja, označavanja i čuvanja poslovne tajne društva i drugih povezanih pitanja;
11. Kopije zaključenih sporazuma sa zaposlenima iz rukovodnog kadra o prestanku radnog odnosa uz isplatu otpremnine u toku 2022. i 2021. godine.
Na naše zahtjeve dobili smo 73 odgovora, odnosno 58% preduzeća je donijelo rješenje po osnovu zahtjeva koji smo im uputili. Od toga 66 javnih preduzeća u vlasništvu jedinica lokalne samouprave nam je dostavilo tražene informacije.
Drugim riječima, skoro polovina preduzeća u vlasništvu jedinica lokalne samouprave nije odgovorila na naše zahtjeve.
Dostavljanje traženih informacija razlikuje se od opštine do opštine po pitanju preduzeća, tj. koja opština je u većem procentu odgovorila na zahtjeve, kao i u broju traženih tačaka koje su dostavljene. Razlika u broju dostavljenih tačaka se ogleda u samom neposjedovanju tražene informacije, odnosno ne dostavljanju iste označavajući je tajnom dokumentacijom.
Kako je jasno predviđeno Članom 9 Zakona o SPI, ovaj zakon treba da poštuje svako privredno društvo i drugo pravno lice čiji je osnivač, suosnivač ili većinski vlasnik država ili lokalna samouprava, pravno lice čiji se rad većim dijelom finansira iz javnih prihoda, kao i fizičko lice, preduzetnik ili pravno lice koje vrši javno ovlašćenje ili upravlja javnim fondom.
Presjek stanja po opštinama
Andrijevica – Od ukupno 5 preduzeća kojima je poslat zahtjev za slobodan pristup informacijama, dobili smo dostavljanje dokumentacije od 4 preduzeća, dok jedno preduzeće nije odgovorilo na naš zahtjev. (DOO “Komunalno”, DOO “Vodovod i kanalizacija”, DOO “Park prirode Komovi”, DOO “Regionalni edukativni centar za održivi razvoj i poljoprivredu za sjevernu regiju Crne Gore sa sjedištem u Andrijevici” / Lokalni javni emiter Radio Andrijevica DOO)
Bar – Od ukupno 6 preduzeća kojima je poslat zahtjev za slobodan pristup informacijama, dobili smo dostavljanje dokumentacije od 4 preduzeća, dok 2 preduzeća nisu odgovorila na naš zahtjev. (DOO “Vodovod i kanalizacija”, DOO “Sportsko-rekreativni centar”, DOO “Možura”, Lokalni javni emiter “Radio Bar” DOO / DOO “Komunalne djelatnosti”, DOO “Lovstvo”)
Berane – Od ukupno 8 preduzeća kojima je poslat zahtjev za slobodan pristup informacijama, dobili smo dostavljanje dokumentacije od 7 preduzeća, dok jedno preduzeće nije odgovorilo na naš zahtjev. (DOO “Sportski centar”, DOO “Vodovod i kanalizacija”, DOO “Komunalno”, DOO “Agencija za izgradnju i razvoj”, DOO “Benergo”, DOO “Parking servis”, DOO “Regionalni biznis centar” / “Lokalni javni emiter Radio Berane” DOO)
Bijelo Polje – Od ukupno 4 preduzeća kojima je poslat zahtjev za slobodan pristup informacijama, dobili smo dostavljanje dokumentacije od 2 preduzeća, dok 2 preduzeća nisu odgovorila na naš zahtjev. (DOO “Komunalno – Lim”, Lokalni javni radio-difuzni servis “Radio Bijelo Polje” / DOO Vodovod “Bistrica”, DOO “Parking servis”)
Budva – Od ukupno 11 preduzeća kojima je poslat zahtjev za slobodan pristup informacijama, dobili smo odgovor od 4 preduzeća, sva 4 preduzeća su donijela rješenje o odbijanju našeg zahtjeva za slobodan pristup informacijama, dok 7 preduzeća nisu ni odgovorila na naš zahtjev. Nakon upućenih žalbi preduzećima koja su nas odbila, dobili smo odgovor od strane jednog preduzeća i dostavljanje tražene dokumentacije. (DOO “Mediteranski sportski centar” / Aquapark DOO, DOO “Parking servis Budva”, DOO “Mediteran reklame”, DOO “Sportsko rekreativni centar Budva”, DOO “Pogrebne usluge”, “Akademija znanja” DOO, DOO “Vodovod i kanalizacija”, DOO “Komunalno”, DOO Lokalni javni emiter “Radio televizija Budva”, Otpadne vode DOO)
Cetinje – Od ukupno 5 preduzeća kojima je poslat zahtjev za slobodan pristup informacijama, dobili smo dostavljanje dokumentacije od 3 preduzeća, dok 2 preduzeća nisu odgovorila na naš zahtjev. (DOO “Sportski centar Cetinje”, DOO “Vodovod i kanalizacija – Cetinje”, Agencija za razvoj i podršku poslovanju DOO / DOO “Komunalno”, DOO Lokalni javni emiter “Radio i televizija Cetinje”)
Danilovgrad – Od ukupno 4 preduzeća kojima je poslat zahtjev za slobodan pristup informacijama, dobili smo dostavljanje dokumentacije od 2 preduzeća, dok 2 preduzeća nisu odgovorila na naš zahtjev. (DOO “Vodovod i kanalizacija”, DOO “Komunalno” / Lokalni javni emiter Radio Danilovgrad DOO, DOO za uzgoj, zaštitu, lov divljači i riba – Danilovgrad)
Gusinje – Jedno preduzeće kojem je poslat zahtjev za slobodan pristup informacijama je odgovorilo i dostavilo traženu dokumentaciju. (DOO “Komunalne djelatnosti” – Gusinje)
Herceg Novi – Od ukupno 10 preduzeća kojima je poslat zahtjev za slobodan pristup informacijama, dobili smo dostavljanje dokumentacije od 6 preduzeća, dok 4 preduzeća nisu odgovorila na naš zahtjev. (DOO “Vodovod i kanalizacija”, “Komunalno stambeno” DOO, “Parking servis Herceg Novi” DOO, “Agencija za razvoj i zaštitu Orjena”, “Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novi” DOO, Javni radio difuzni servis “Radio televizija Herceg Novi” DOO / DOO “Čistoća” Herceg Novi, “Sportski centar Igalo” DOO, DOO “Društvo za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture u Opštini Herceg Novi”, “Agencija za gazdovanje gradskom lukom Herceg Novi” DOO)
Kolašin – Od ukupno 3 preduzeća kojima je poslat zahtjev za slobodan pristup informacijama, dobili smo dostavljanje dokumentacije od jednog preduzeća, dok 2 preduzeća nisu odgovorila na naš zahtjev. (DOO “Komunalno” / DOO “Vodovod i kanalizacija”, Lokalni javni emiter Radio Televizija Kolašin DOO)
Kotor – Od ukupno 6 preduzeća kojima je poslat zahtjev za slobodan pristup informacijama, dobili smo dostavljanje dokumentacije od 3 preduzeća, dok 3 preduzeća nisu odgovorila na naš zahtjev. (DOO “Komunalno Kotor”, Društvo za upravljanje sanitarnom deponijom “Lovanja” DOO, Lokalni javni emiter “Radio – Kotor” DOO / DOO “Vodovod i kanalizacija Kotor”, “Luka Kotor” AD za usluge u međunarodnom pomorskom saobraćaju, POMORSKO-TURISTIČKA AGENCIJA “KOTOR-MAR” D.O.O.)
Mojkovac – Jedno preduzeće kojem je poslat zahtjev za slobodan pristup informacijama je odgovorilo i dostavilo traženu dokumentaciju. (DOO “Komunalne usluge – Gradac”)
Nikšić – Od ukupno 8 preduzeća kojima je poslat zahtjev za slobodan pristup informacijama, dobili smo dostavljanje dokumentacije od 5 preduzeća, dok 3 preduzeća nisu odgovorila na naš zahtjev. (DOO “Komunalno”, DOO “Vodovod i kanalizacija”, JP Sportski centar, DOO “Parking servis Nikšić”, AD “Tehno baza” / JP “Autobuska stanica”, DOO Lokalni javni emiter “Radio i televizija Nikšić”, JAVNO PREDUZEĆE ZA UZGOJ , ZAŠTITU I LOV DIVLJAČI “DR ZORAN KESLER”)
Petnjica – Jedno preduzeće kojem je poslat zahtjev za slobodan pristup informacijama je odgovorilo tj. donijelo rješenje po osnovu zahtjeva, međutim dokumentacija još uvijek nije dostavljena. (DOO “Komunalna djelatnost”)
Plav – Jedno preduzeće kojem je poslat zahtjev za slobodan pristup informacijama je odgovorilo i dostavilo traženu dokumentaciju. (DOO “Komunalne djelatnosti”)
Plužine – Od ukupno 2 preduzeća kojima je poslat zahtjev za slobodan pristup informacijama, dobili smo dostavljanje dokumentacije od oba preduzeća. (DOO “Komunalno Plužine”, DOO “Park prirode Piva”)
Pljevlja – Od ukupno 7 preduzeća kojima je poslat zahtjev za slobodan pristup informacijama, dobili smo dostavljanje dokumentacije od 4 preduzeća, dok 3 preduzeća nisu odgovorila na naš zahtjev. (DOO “Vodovod”, DOO “Komunalne usluge”, DOO “Centar za sport i rekreaciju”, Lokalni javni emiter Radio televizija Pljevlja DOO / DOO “Čistoća”, DOO “Grijanje”, DOO “Lokalni putevi”).
Podgorica – Od ukupno 16 preduzeća kojima je poslat zahtjev za slobodan pristup informacijama, dobili smo dostavljanje dokumentacije od 5 preduzeća, 2 preduzeća su donijela rješenje o odbijanju zahtjeva za slobodan pristup informacijama, dok 9 preduzeća nisu odgovorila na naš zahtjev. (“Agencija za izgradnju i razvoj” DOO, DOO “Sportski objekti”, AD “Fudbalski klub Budućnost”, Lokalni javni emiter Radio Televizija Podgorica DOO, AGENCIJA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA GLAVNOG GRADA DOO / “Agencija za stanovanje” DOO, “Parking servis Podgorica” DOO, “Putevi” DOO, “Tržnice i pijace” DOO, DOO “Vodovod i kanalizacija”, DOO “Čistoća”, DOO “Komunalne usluge”, DOO “Pogrebne usluge”, DOO “Zelenilo”, “Deponija” DOO, AD “Plodovi Crne Gore”)
OPŠTINA
PREDUZEĆA
Dobijen odgovor
Ćutanje administracije
Andrijevica
5
4
1
Bar
6
4
2
Berane
8
7
1
Bijelo Polje
4
2
2
Budva
11
1
10
Cetinje
5
3
2
Danilovgrad
4
2
2
Gusinje
1
1
/
Herceg Novi
10
6
4
Kolašin
3
1
2
Kotor
6
3
3
Mojkova
1
1
/
Nikšić
8
5
3
Petnjica
1
/
1
Plav
1
1
/
Plužine
2
2
/
Pljevlja
7
4
3
Podgorica
16
5
11
Rožaje
6
2
4
Šavnik
2
2
/
Tuzi
3
2
1
Tivat
6
5
1
Ulcinj
7
2
5
Žabljak
2
1
1
Shodno navedenim podacima, opštine koje su nam u najvećem procentu odgovorila na zahtjev za slobodan pristup informacijama jesu: Andrijevica, Berane, Tuzi, Tivat i Žabljak kod kojih od ukupnog broja preduzeća kojima je poslat zahtjev, jedno preduzeće nije dostavilo tražene informacije, zatim Plužine i Šavnik sa dva preduzeća od kojih su oba dostavila tražene informacije. Takođe, opštine kao što su Gusinje, Mojkovac i Plav gdje imamo po jedno preduzeće, su dostavile dokumentaciju.
U najmanjem procentu opštine koje su odgovorile na zahtjev za slobodan pristup informacijama su Budva sa 11 preduzeća, od kojih nas je 4 odbilo, tj. donijelo rješenje u kojem navode da odbijaju dostavljanje informacija i 7 preduzeća koja nisu ni odgovorila na zahtjev. Podgorica sa 16 preduzeća od kojih je samo 5 dostavilo dokumentaciju, dok imamo 7 preduzeća koja nisu odgovorila i 2 preduzeća koja su odbila dostavljanje informacija. Ulcinj sa 7 preduzeća, dostavljene dokumentacije od strane 2 preduzeća i 5 preduzeća koja nisu odgovorila na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Iznoseći navedene podatke, treba se uzeti u obzir i sam broj preduzeća unutar jedne opštine, koji varira od jednog preduzeća po opštini do šesnaest preduzeća po opštini.
Razlike u dostavljanju traženih tačaka ogledaju se u samom odbijanju dostavljanja informacije od strane preduzeća, označavajući navedenu tačku internom ili tajnom dokumentacijom, kao i u neposjedovanju iste. Od ukupnog broja lokalnih preduzeća koja su dostavila dokumentaciju, u najvećem procentu su dostavljene informacije koje se odnose na Ugovor o radu između privrednog društva i izvršnog direktora, Odluke koje je organ upravljanja privrednog društva usvojio u toku 2022. i 2021. godine, Zapisnici sa sjednica organa upravljanja društva u toku 2022. i 2021. godine i Prečišćeni tekst akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Društva.
Tražene informacije koje su označene internom dokumentacijom jesu Zapisnici sa sjednica i Odluke koje su usvojene. Javni radio difuzni servis “Radio televizija Herceg Novi” DOO uvid u informacije koje se odnose na zapisnike sa sjednica organa upravljanja društva odbija iz razloga predviđenih čl. 14, stav 1, alineja 3 Zakona o slobodnom pristupu informacijama, u djelu koji se odnosi na ograničavanje pristupa informacijama vezanih za vršenje službene dužnosti, koje se odnose na rad i odlučivanje kolegijalnih organa, u ovom slučaju Savjeta JRDS RTHN. JP Sportski centar Nikšić navodi da je organ vlasti odlučio da zahtjevu ne udovolji iz razloga što je članom 59 Statuta Javnog preduzeća Sportski centar Nikšić propisano “Zapisnici sa sjednica zborova radnika i zapisnici svih organa preduzeća, donijetih odluka, kao i akti koji služe obavještavanju radnika čuvaju se kao tajni dokumenti”. S’ tim u vezi odbijeno je dostavljanje tačaka II, III i IV. DOO “Vodovod i kanalizacija” Tivat nije dostavio zapisnike sa sjednica Odbora direktora za koje navodi da su prema odredbama Poslovnika o radu Odbora direktora označeni kao interni dokumenti, koji se čuvaju u arhivi Društva za interne potrebe i ne mogu se učiniti dostupnim javnosti. Identičan odgovor po pitanju tačke III – zapisnika sa sjednica organa upravljanja društva uputilo je i preduzeće DOO “Komunalno” Tivat.
DOO “Regionalni biznis centar” – Berane je dostavilo samo jedan zapisnik sa sjednica. Dok “Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novi” DOO navodi da po pitanju zapisnika “Odbija se zahtjev iz razloga vezanih za pravne posljedice donošenja odluke Osnivača o stavljanju van snage Odluke o osnivanju Društva.”
Odluke o isplati sredstava za sponzorstva, donacije i pomoći je dostavio veći procenat preduzeća – 43, u odnosu na one koji navode da ne posjeduju informacije. Pojedina preduzeća su navela u rješenjima da isplata sredstava za sponzorstva, donacije i pomoći nije bilo uslijed gubitka u poslovanju. DOO “Sportski centar Cetinje” navodi da “zbog gubitka u poslovanju obustavlja se svaki vid novčane pomoći, ali će se donacije i sponzorstva pružati na način korišćenja adekvatnog prostora unutar zgrade Sportskog centra”. Isplata sredstava za sponzorstva se uglavnom zasnivala na iznose date određenim sportskim klubovima, pojedincima za učešće na takmičenjima, dok su donacije i pomoći u najvećem procentu dijeljene na potrebe liječenja i smrtne slučajeve. Iznosi koji su izdvojeni od strane preduzeća za ove svrhe se kreću od par hiljada eura do svega par eura. Odluke koje su dostavljene u većini sadrže informacije kao što su: kome je dodjeljena pomoć, vrstu i svrhu pomoći. Dok od pojedinih preduzeća imamo dostavljene informacije o iznosu, uz nedostajanje same svrhe date pomoći ili prikrivanja lica kome je pomoć data. DOO “Vodovod i kanalizacija” Herceg Novi nam je dostavilo “Rekapitulacija – Analitičke kartice” u kojoj imamo podatke o dodjeljivanju 342 vrste pomoći od kojih za samo četrdesetak se navodi svrha date pomoći, uz nedostatak informacije za sve ostale isplate sredstava. DOO “Sportski objekti” – Podgorica je svoja sponzorstva i donacije vršio ustupanjem na korišćenje terena, sportskih sala, dvorana, bazena, a u nešto manjem procentu davanjem novčane pomoći. Lokalni javni emiter “Radio Bar” DOO Bar je u rješenju naveo da jedina pomoć koju je poslodavac učinio tokom 2021. i 2022. godine jeste prenos sredstava sindikalnoj organizaciji društva radi njenog normalnog funkcionisanja, dok sponzorstva eksternim pravnim i fizičkim licima nisu imali, već se njihova podrška sastoji u medijskoj prezentaciji i organizovanju humanitarnih akcija, a ne u materijalnom učešću.
Po pitanju dostavljanja informacija u vezi sa ostalim pravilnicima koji su zahtjevom traženi, većina preduzeća je u rješenjima navodila da ih ne posjeduje. Imamo i dostavljanje odluka o isplati sredstava za sponzorstva, donacije i pomoći, ali ne i pravilnika ili drugog akta preduzeća kojim je regulisan način odlučivanja i isplate sredstava u te svrhe. Od 43 preduzeća koja su dostavila odluke o isplati sredstava za sponzorstva, donacije i pomoći, čak njih 29 nema navedeni pravilnik. DOO “Komunalno i vodovod” Žabljak ističe da u ovom slučaju “postupaju po Granskom kolektivnom ugovoru za stambeno komunalnu djelatnost”. Lokalni javni emiter “Radio Bar” DOO Bar navodi da je pomoć zaposlenima regulisana Kolektivnim ugovorom.
Izuzetak je pravilnik ili drugi akt preduzeća kojim je regulisano korišćenje službenih vozila, koji nam je dostavljen u nešto većem broju. Pojedina preduzeća su nam dostavila Statut u okviru kojeg je definisano pitanje poslovne tajne društva.
Situacija je slična i sa tačkom XI – Kopije zaključenih sporazuma sa zaposlenima iz rukovodnog kadra o prestanku radnog odnosa uz isplatu otpremnine u toku 2022. i 2021. godine, veoma mali broj je dostavilo podatak, svega devet preduzeća, dok većina navodi da informacije ne posjeduje.
Zahtjeve za slobodan pristup informacijama odbilo je 7 preduzeća i to iz vrlo razlitih razloga:
Parking servis Budva navodi da predmetni zahtjev za pristup informaciji ne sadrži naziv informacije ili podatke na osnovu kojih se ona može identifikovati.
Akademija znanja Budva neke od informacija ne posjeduje, dok za one koje posjeduje navodi da podnosilac zahtjeva nije dokazao svoj poseban pravni interes.
Komunalno Budva se pozvalo na odredbu člana 14 stav 1 tačka 4 Zakona o slobodnom pristupu informacijama, odnosno zbog vršenja službene dužnosti, radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na rad i odlučivanje kolegijalnih organa.
Mediteransko sportski centar Budva ističe da u zahtjevu nije navedeno zbog čega su tražene informacije.
Vodovod i kanalizacija Podgorica navodi da tražene informacije predstavljaju internu dokumentaciju Društva.
AD Plodovi Crne GorePodgorica navode da nisu organ vlasti, jer se ne finansiraju iz javnih prihoda.
Agencija za projektovanje i razvoj Rožaje je dostavila odgovor u kojem navodi da je u postupku stečaja.
Povodom rješenja koja su donijela ova preduzeća, do sada smo uputili šest žalbi Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, a koje se tiču Parking servisa Budva, Akademije znanja Budva, Mediteransko sportskog centra Budva, Vodovoda i kanalizacije Podgorica, AD Plodovi Crne Gore i Komunalnog Budva. Nakon upućenih žalbi, jedino preduzeće koje nam je odgovorilo i dostavilo dokumentaciju jeste Mediteransko sportski centar Budva.
Za troškove postupka za slobodan pristup informacijama uplatili smo ukupno 93.77 EUR. Traženi troškovi se kreću od 3 EUR od strane nekih preduzeća, do 35.5 EUR koje je tražilo DOO Komunalno Plužine za fotokopiranje informacija od 71 stranice, navodeći da su stranice u boji i da nisu u mogućnosti da umanje iznos troškova postupka.
Tekst je nastao u okviru projekta “Civilno društvo za zdrava, djelotvorna, održiva i transparentna javna preduzeća (BEST SOEs)”, koji je finansijski podržan od strane Evropske unije, uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Instituta alternativa, i nužno ne odražava stavove Evropske unije i/ili Ministarstva javne uprave.
