Objavljeno

Izmjenama Zakona o javnim nabavkama fali reformskog zamaha

Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama pravi iskorake u pravcu pojednostavljivanja procedura i pojašnjenja zakonskih odredbi koje bi mogle biti i/ili su do sada bile podložne različitim tumačenjima u primjeni. Uz pohvalu za takva proceduralna unapređenja, konstatujemo da ovim izmjenama i dopunama nedostaje reformskog zamaha, za čim smo potrebu takođe uočili u praksi.

Stoga ćemo na samom početku ponoviti ključne probleme koje smo u našim istraživanjima do sad primijetili u oblasti javnih nabavki  i za koje smatramo da treba da budu predmetom reformi (kroz izmjene Zakona i/ili podzakonskih akata), a koja su u velikom mjeri kompatibilna sa SIGMA preporukama i nalazima u ovoj oblasti.

  • Potreba pripreme i usvajanja posebnog Zakona o nabavkama u sektoru bezbjednosti i odbrane, koji bi odgovorio na sve specifičnosti ovih nabavki, u pogledu planiranja, sprovođenja, izvještavanja i nadzora nad sprovođenjem ovih nabavki.
  • Potrebno je utvrditi zahtjevnije obaveze naručilaca u pripremi Plana javnih nabavki. Plan treba da sadrži i analizu potreba naručioca u prethodne tri godine, te objašnjenje ukoliko postoje drastične razlike u planiranim potrebama u odnosu na ranije potrebe za istom nabavkom, kao i posebno obrazloženje novih nabavki. Izmjene i dopune Planova javnih nabavki (tzv. Amandmani na Plan) obavezno treba da sadrže obrazloženje izmjena.
  • Zakonom o javnim nabavkama potrebno je propisati obavezu sprovođenja analize tržišta i proceduru na koji način se sprovodi, kao i obavezu izvještavanja o sprovedenoj analizi tržišta, kako bi se svim zainteresovanim ponuđačima, uključujući i one tržišne aktere koji nisu učestvovali u konsultacijama, a zainteresovani su za učešće u postupku javne nabavke omogućio jednak tretman. Podzakonskim aktom potrebno je propisati obavezan sadržaj obrasca Izvještaja o sprovedenim javnim konsultacijama.
  • Zakonom o javnim nabavkama propisati obavezu Ministarstva finansija da pripremi Metodologiju za definisanje kriterijuma „ekonomski najpovoljnija ponuda“, budući da cijena još uvijek predstavlja ključni faktor prilikom odabira najpovoljnije ponude, kao najčešće korišćen podkriterijum u vrlo visokom procentu u odnosu na ukupan broj bodova. SIGMA ovo pripisuje najprije slabim kapacitetima naručilaca da bolje definišu ekonomski najpovoljniju ponudu, pa bi obavezujuća i detaljna Metodologija/Pravilnik, uz postojeći Pravilnik o Metodologiji načina vrednovanja ponuda u postupku javnih nabavki (074/20), trebalo da propiše pravila određivanja kriterijuma ali i primjere određenih podkriterijuma i modela ocjene ponuda. Eventualno, dopuniti postojeći Pravilnik o Metodologiji načina vrednovanja ponuda.
  • Potrebno je izmijeniti Obrazac Izvještaja o realizaciji ugovora o javnoj nabavci, tako da on obavezno sadrži: • podatke o izvršenju ugovora za nabavku roba, usluga i radova po svim bitnim karakteristikama predmeta nabavke (kvalitet, dimenzija, oblik, bezbjednost, performansa, označavanje, rok upotrebe, jedinica mjere, količina i dr.) i zahtjevima u pogledu načina izvršavanja predmeta nabavke, uključujući i zahtjeve zaštite životne sredine, energetske efikasnosti, socijalne zaštite i/ili zaštite i prenosa prava intelektualne svojine, navedenim u tehničkoj specifikaciji prihvaćene ponude po osnovu koje je zaključen ugovor; (Član 87 Zakona o javnim nabavkama, zahtjevi u pogledu izvršenja predmeta nabavke i zahtjevi u pogledu izvođenja radova – član 89 ZoJN); • podatke o rokovima i načinu plaćanja, sa pratećom dokaznom dokumentacijom; dokaze o prijemu robe (dostavnica potpisana od strane ovlašćenog lica), izvršenju usluga ili radova (dokaz o postojanju konačnog proizvoda, foto i/ili video dokumentacija, izvještaj pravnog lica zaduženog za vršenje poslova nadzora izvođenja radova); Takođe, izvještaj bi morao da sadrži i zaključak da li je ugovor izvršen u cjelosti u skladu sa ugovorom (i izmjenama ugovora – zaključenim aneksima); ukoliko nije, izvještaj mora sadržati informaciju o tome da li je pokrenut odgovarajući postupak za poništenje ugovora, odnosno za nadoknadu i otklanjanje štetnih posljedica neizvršenja ugovora. Izvještaj treba da sadrži i potpis odgovornog lica da su svi navedeni podaci u izvještaju tačni.
  • Unaprijediti zakonodavstvo u dijelu sukoba interesa u javnim nabavkama, na način što će se razmotriti model uključivanja Agencije za sprečavanje korupcije i umrežavanje baza podataka kojima ona raspolaže sa Crnogorskim Elektronskim javnim nabavkama (CEJN), te omogućiti naručiocima automatski uvid u baze kako bi mogli vršiti adekvatnu provjeru tačnosti izjava o nepostojanju sukoba interesa (prevencija), a Agenciju uključiti u dijelu istrage o već nastalom sukobu interesa (represija). Takođe, potrebno je uvođenje obaveze objavljivanja izjava o (ne)postojanju sukoba interesa svih lica uključenih u postupak javne nabavke u Elektronskom glasniku javnih nabavki, kao i sačinjavanja i objavljivanja, uz redovno ažuriranje, spiskova privrednih subjekata sa kojima starješine naručioca ne smiju zaključiti ugovor zbog postojanja sukoba interesa, odnosno određenog privatnog interesa, koje, osim Hrvatske, postoji i u Bosni i Hercegovini.

Naše komentare u odnosu na Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama dostavljene ukviru javne rasprave možete naći na linku ispod:

Komentari, primjedbe i sugestije Instituta alternativa na Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama

Objavljeno

Fokus grupa u Ulcinju o zapošljavanju u javnom sektoru

Rizici od neprimjerenih političkih uticaja i korupcije prilikom zapošljavanja u javnom sektoru – teme su koje smo otvorili u Ulcinju sa predstavnicima/-cama sindikata, medija i nevladinih organizacija sa primorja.

Predstavnice Instituta alternativa, Milena Muk i Nikoleta Pavićević, održale su  19. maja u Ulcinju fokus grupu o integritetu zapošljavanja u javnom sektoru sa osam predstavnika/-ca sindikata, medija i NVO sa primorja. Učesnici/-ce diskusije, koji posjeduju iskustva i znanja o problemima u ovoj oblasti, dali su doprinos mapiranju rizika od neprimjerenih uticaja i korupcije u različitim fazama zapošljavanja:

  • Planiranje zapošljavanja u javnoj upravi, javnim ustanovama i javnim preduzećima;
  • Sprovođenje procedura zapošljavanja, uključujući oglašavanje, testiranje i specifičnosti zapošljavanja rukovodnog kadra;
  • Zaštita prava kandidatkinja i kandidata za posao u javnom sektoru.

U narednom periodu biće organizovane fokus grupe u centralnoj regiji i na sjeveru, kako bismo uspjeli da saznamo više o praksama zapošljavanja u javnom sektoru iz različitih perspektiva i da mapiramo rizike.

Fokus grupu smo organizovali u okviru našeg novog projekta ’’Ni klijent, ni gazda! – Za integritet zapošljavanja u javnom sektoru’’, koji je podržan u okviru programa ’’OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’Base’’, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mreža, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i Kancelarijom za evropske integracije, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

 

 

 

 

 

Objavljeno

Nagomilani problemi i afere imperativ za aktivniju ulogu Skupštine

Uputili smo prijedloge poslanicima i poslanicama za intenziviranje kontrolnih aktivnosti, uz podsjećanje da većina odbora još uvijek nije usvojila planove rada za ovu godinu, dok je razmatranje važnih izvještaja, poput polugodišnjeg izvještaja direktora policije o borbi protiv organizovanog kriminala, u potpunosti izostalo.

Uz podjsećanje na naše prošlogodišnje prijedloge, koji su uglavnom i dalje relevantni, poslanicima i poslanicama smo ukazali na važnost njihove veće uloge u praćenju pregovora sa Evropskom unijom, posebno u svijetlu najava nedavno formirane Vlade o intenziviranju aktivnosti na tom planu. I prethodna Vlada je donijela Akcioni plan za adresiranje preporuka iz posljednjeg izvještaja Evropske komisije, u čije donošenje i praćenje Skupštine nije bila uključena.

Posljednje afere i navodi o umiješanosti visokih javnih funkcionera u organizovani kriminal i korupciju zahtijevaju sistemski odgovor i uvid u odgovor internih kontrolnih mehanizama (generalni inspektor u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i unutrašnja kontrola policije). Zbog toga smo pozvali Odbor za antikorupciju i Odbor za bezbjednost i odbranu da kroz zajednička kontrolna saslušanja daju doprinos rasvjetljavanju korupcionaških afera i slabosti postojećih internih kontrolnih mehanizama, koji očigledno nijesu bili dovoljno efikasni da spriječe zabrinjavajuću spregu između organizovanog kriminala i javnih funkcionera.

Takođe, prema Zakonu o unutrašnjim poslovima, direktor policije podnosi nadležnom odboru Skupštine poseban izvještaj o rezultatima policije u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, dva puta godišnje, a najkasnije 1. juna i 1. decembra. Međutim, prema informacijama o sjednicama, dostupnim na sajtu Skupštine, nije poznato da je ovaj izvještaj razmatran na sjednicama Odbora za bezbjednost i odbranu. Zbog toga pozivamo Odbor da razmotri izvještaj policije o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, i da traži eventualne dopune, naročito u svijetlu posljednjih informacija, koje ukazuju na inflitraciju pojedinih organizovanih kriminalnih grupa u bezbjednosni sektor i pravosuđe.

Poslanike i poslanice smo podsjetili i da su izvještaji o radu tužilaštva i sudova, uključujući i Tužilački savjet i Sudski savjet, predati u skupštinsku proceduru. Nadamo se da će poslanici i poslanice ovog puta temeljenije raspravljati o sadržini izvještaja i ponuditi zaključke i preporuke u odnosu na predstavljene informacije.

U skladu sa našim ranijim preporukama, smatramo da je aktivnija uloga odbora i Skupštine u praćenju izvršenja budžeta tokom godine imperativ efikasnijeg parlamentarnog nadzora. S obzirom na to da je ove godine stupila na snagu i ambiciozna reforma pod nazivom „Evropa sad“, time je odgovornost poslanika i poslanica da se uključe u pravovremeno praćenje izvršenja budžeta veća.

Predložili smo i kontrolna i konsultativna saslušanja u vezi sa temama i politikama, koje su predmet važnih reformi, planiranih zakona i nedavno usvojenih strategija, pa u skladu sa tim pozivamo poslanike i poslanice da se uključe u razmatranje i regulisanje pozicije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, sukoba interesa u javnim nabavkama, nabavkama u sektoru bezbjednosti i odbrane, realizaciju Strategije za reformu javne uprave i preporuka Ombudsmana, rješavanja po žalbama kandidata za posao u državnim organima, i u korišćenje mjera ranih integracija u Evropsku uniju (EU) za unapređenje rodne ravnopravnosti.

Podsjećamo da smo krajem 2021. godine objavili pet monitoring izvještaja o radu:

· Odbora za antikorupciju,

· Odbora za ekonomiju, finansije i budžet,

· Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu,

· Odbora za bezbjednost i odbranu,

· Odbora za ljudska prava i slobode.

U njima su takođe ponuđene na nalazima zasnovane preporuke za unapređenje rada skupštinskih tijela.

Prijedlozi koje smo uputili poslanicima i poslanicama dostupni su ovdje.

Milena Muk