EU kao promoter demokratije ili ‘stabilokratije’ na Zapadnom Balkanu

Od avgusta 2021. godine, TEN mreža (Think for Europe Network) je započela rad na istraživačkom projektu “EU kao promoter demokratije ili ‘stabilokratije’ na Zapadnom Balkanu?“. Ovaj projekat se sprovodi u partnerstvu sa holandskim Institutom za međunarodne odnose ‘Clingendael’.

Evropska unija (EU) pokušava da kroz politiku proširenja podstakne demokratizaciju na Zapadnom Balkanu. Međutim, s obzirom na to da reforme u brojnim državama napreduju sporo ili su čak zaustavljene, sve veća pažnja se usmjerava na eventualne negativne propratne efekte EU politika. U literaturi o proširenju EU se napominje da, uprkos demokratskim ciljevima, EU politike i strategije nenamjerno doprinose formiranju tzv. stabilokratija u regionu: režimima koji, uprkos očiglednim demokratskim nedostacima, tvrde da pro-evropski doprinose stabilnosti.

Istraživački projekat je fokusiran na šest zemalja Zapadnog Balkana. U odnosu na svaku zemlju pojedinačno, ponudiće prikaz načina na koji se nedostaci politike proširenja, prepoznati u literaturi, održavaju u praksi ukazujući na eventualnu primjenjivost teorijskog okvira, uz brojne studije slučaja.

Projekat će se sprovoditi tokom 2021. godine i rezultiraće izvještajem sa doprinosima od strane TEN partnera.

Projekat finansiraju Ministrastvo vanjskih poslova i Ministarstvo odbrane Kraljevine Holandije.

Članice TEN mreže su organizacije sa zapaženim dostignućima u pogledu istraživanja javnih politika i sa razvijenim zagovaračkim i komunikacionim kapacitetima:

Centar za evropske politike (CEP) iz Beograda
Institut alternativa (IA) iz Podgorice
Institut za evropske politike (EPI) iz Skoplja
Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) iz Tirane
Grupa za pravne i političke studije (GLPS) iz Prištine
Vanjskopolitička inicijativa (VPI) iz Sarajeva

Prekinuti stigmatizaciju učesnika javnih okupljanja

Ciljano objavljivanje informacija o učesnicima okupljanja na Cetinju i njihovih fotografija na društvenim mrežama podstiče njihovu stigmatizaciju i ugrožava temeljna prava građana i građanki da iskažu protest.

Dijeljenjem fotografija, identiteta i informacija o radnim mjestima učesnika protesta na Cetinju od strane Facebook stranice Info 050, uz propratne uvredljive komentare na ličnoj osnovi, podstiče se stigmatizacija ovih lica i širenje mržnje, u uzavreloj društvenoj atmosferi.

Institut alternativa je prijavio navedene sadržaje kompaniji Facebook, čiji standardi podrazumijevaju zaštitu privatnosti i uklanjanje neprimjerenog sadržaja. Podsjećamo da je Ustavom Crne Gore, zakonom i potvrđenim međunarodnim ugovorima garantovana sloboda javnog okupljanja, kao i sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti.

Osim što je neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg portreta i snimka, bez pristanka lica koje je prikazano a čime se osjetno zadire u lični život lica, kažnjivo prema Krivičnom zakoniku Crne Gore – ovakva praksa podstiče javni progon pojedinaca zbog izraženog mišljenja i političkog uvjerenja.

Objavljivanje identiteta i ostalih učesnika protesta, uz najave da će se sa njim nastaviti uprkos navodnim prijetnjama, doprinosi stvaranju atmosfere zastrašivanja i odvraćanja građana i građanki od uživanja ustavnih prava, kao i povišenim tenzijama. Posebno zabrinjava činjenica da se na jednoj od objavljenih fotografija našlo i maloljetno lice, čiji integritet uživa posebnu zaštitu.

Pridružujemo se apelima građana i građanki, koji su se našli na meti, ali i drugih društvenih aktera, da se utvrdi odgovornost za objavljivanje ovih sadržaja. Apelujemo i na administratore stranice da prestanu sa faktičkim progonom svojih sugrađana i sugrađanki.

 

Nikoleta Pavićević

Institut alternativa

Poslanička pitanja: Opozicija više pita, petina ništa

Za razliku od prethodnih godina, tokom 2021. godine opozicija je bila aktivnija u postavljanju poslaničkih pitanja.

U novom infografiku analizirali smo aktivnost poslanika i poslanica u Skupštini u postavljanju poslaničkih pitanja tokom premijerskog i ministarskog sata:

Politička pristrasnost može se utvrditi samo u zakonom propisanoj proceduri

Apelujemo na Vladu da se uzdrži od političke diskriminacije i donošenja odluka, koje nemaju zakonsko utemeljenje.

Prekid radnog odnosa zbog izražavanja političkih uvjerenja u vršenju poslova može uslijediti isključivo nakon sprovedenog disciplinskog postupka i odgovarajućeg obrazloženja, koje nismo vidjeli u odluci Generalnog sekretarijata Vlade objavljenoj u medijima.

Povodom vijesti da je referentu u Generalnom sekretarijatu Vlade uručeno rješenje o prestanku radnog odnosa zbog navodnog izražavanja političkih uvjerenja u vršenju poslova, napominjemo da ova teža povreda službene dužnosti može biti utvrđena tek nakon zakonom propisane procedure.

Prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima ispoljavanje političkih uvjerenja tokom vršenja poslova je teža povreda službene dužnosti, koja se utvrđuje u disciplinskom postupku, na osnovu inicijative neposrednog rukovodioca ili starješine organa.

Generalnom sekretarijatu Vlade smo uputili zahtjev za slobodan pristup informacijama kojim, osim uvida u objavljeno rješenje o prestanku radnog odnosa, tražimo i odluku o pokretanju disciplinskog postupka i izrečenoj disciplinskoj mjeri.

U slučaju da je ova zakonom utvrđena procedura izostala, napominjemo da odluka o prestanku radnog odnosa nije pravno utemeljena i otvara prostor za sumnju da je riječ o političkoj diskriminaciji. Odluka o prestanku radnog odnosa, koju smo vidjeli u medijima, sadrži samo opšte pozivanje na Zakon, bez bližeg navođenja činjenica i okolnosti.

Institut alternativa je ranije ukazivao na potrebu da se bliže definiše načelo političke neutralnosti državnih službenika, naročito u svijetlu činjenice da su u praksi česte situacije da su državni službenici istovremeno odbornici političkih partija na lokalnom nivou.

Međutim, naša inicijativa tada nije prihvaćena, dok ni aktuelna Vlada nije uvrstila bolja normativna rješenja o sprječavanju neprimjerenog političkog uticaja na javnu upravu u svoje strateške prioritete.

Milena Muk

Institut alternativa

HRA i IA: Obezbijediti mir, poštovanje zdravstvenih mjera i ljudskih prava na predstojećim skupovima

I

Uoči javnih skupova koji se očekuju u subotu u Podgorici i nedjelju na Cetinju povodom ustoličenja mitropolita crnogorsko primorskog Srpske pravoslavne crkve, Akcija za ljudska prava i Institut alternativa pozivaju sve društvene, političke i vjerske organizacije i građane na mir, poštovanje različitih vjerskih i političkih uvjerenja i ljudskih prava.

Upozoravamo da radikalizacija javnog govora proizvodi povećane tenzije u društvu koje lako mogu da prouzrokuju nasilje i incidente sa nesagledivim posljedicama.

Ukazujemo da je prijavljen jedino javni skup 4. septembra ispred hrama Srpske pravoslavne crkve u Podgorici, i da je time Upravi policije omogućeno da u saradnji s organizatorom taj skup obezbijedi, što uključuje i adekvatnu zdravstvenu zaštitu u skladu sa propisima zbog epidemije.

Zabrinjavajuće je da skup protesta protiv ustoličenja mitropolita na Cetinju nije prijavljen u skladu sa zakonom, jer to onemogućava odgovarajuću pripremu obezbjeđenja tog skupa.

Najavljeni protest na Cetinju nije spontano okupljanje, pa pozivamo organizatore tog okupljanja da ga prijave i tako doprinesu njegovoj bezbjednosti. Prijava skupa podrazumijeva identifikaciju formalnih organizatora i omogućava komunikaciju i saradnju sa policijom. DPS kao partija koja na taj skup poziva i njen predsjednik Đukanović, koji je i predsjednik države, imaju posebnu odgovornost da skup bude organizovan na zakonit način u skladu sa Zakonom o javnim okupljanjima, te da skup bude miran.

II

Upozoravamo i da je na snazi zabrana prisustva i zadržavanja više od 50 punoljetnih lica zajedno na otvorenom javnom mjestu, propisana Naredbom za preduzimanje privremenih mjera za sprječavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprječavanje prenošenja novog koronavirusa koja je stupila na snagu 1. septembra i važi do 10. septembra. Propisana je i obaveza nošenja zaštitne maske na licu koja pokriva nos i usta, uključujući i djecu stariju od pet godina i na otvorenom javnom mjestu (park, trg, trotoar i sl.), ako se ne može obezbijediti međusobna fizička udaljenost od najmanje dva metra. Takođe, važećom naredbom je detaljno propisano i na koji način se mogu sprovoditi vjerski obredi.

Kršenje ovih propisa podliježe i krivičnoj odgovornosti. Očekujemo od Uprave policije i Državnog tužilaštva da obezbijedi primjenu ovih propisa.

U Crnoj Gori ne jenjava epidemija korona virusa, što je i razlog zbog koga ju je Evropska unija nedavno skinula sa liste bezbjednih zemalja. Od korone se u Crnoj Gori svakodnevno umire, i svakoga dana se zarazi preko 500 ljudi.

Svi učesnici predstojećih okupljanja treba da budu svjesni rizika koje ona nose po zdravlje, bezbjednost i poštovanje zakona.

III

U pogledu vjerskog obreda koji će se u nedjelju održati na Cetinju, u sjedištu Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve, podsjećamo da je pravo na sprovođenje tog obreda sastavni dio slobode vjeroispovjesti, kao što bi to bio slučaj da se radi i o bilo kojoj drugoj vjerskoj zajednici. Crna Gora mora da obezbijedi da se svi vjerski obredi vjerskih zajednica koje u njoj djeluju sprovode bez nasilja nad vjernicima i vjerskim službenicima.

Sva sporna pitanja, uključujući vlasništvo nad crkvama i hramovima mogu da se pokrenu i rješavaju na zakonom predviđeni način, bez onemogućavanja slobode vjeroispovjesti i bezbjednosti drugih.

Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa

Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava