Odgovori naše Dine Bajramspahić na pitanja ND Vijesti u vezi sa najavljenom reorganizacijom Uprave policije i smjenom čelnika ovog organa
Postoji lak i jednostavan zakonski način za smjenu direktora Policije bez hitnog sprovođenja reorganizacije MUP-a i Policije koja je najavljena i koja nije dobro rješenje. Zakon o unutrašnjim poslovima, član 9, stavovi 9 i 10, je propisao osnov za razrješenje direktora na temelju nedovoljnih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Zakon kaže:
„Direktor policije podnosi nadležnom radnom tijelu Skupštine poseban izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, dva puta godišnje, a najkasnije 1. juna i 1. decembra.
Ukoliko nadležno radno tijelo Skupštine ne prihvati izvještaj o tome će obavijestiti ministra koji može pokrenuti proceduru razrješenja direktora policije prije roka na koji je imenovan.“
To znači da će već sada u decembru, nova parlamentarna većina imati mogućnost da pokrene ovu proceduru u skladu sa zakonom. Time će biti otvorena vrata za dalju reformu policije.
Reforma sektora bezbjednosti je presudno važna za napredak u pregovorima i neophodna zbog crnogorskih građana i građanki čiji servis treba da bude. Međutim, za iole nade da reforme uspiju, one moraju biti dio šire i ozbiljnije strategije koja treba da prođe javnu raspravu a ne da bude posljedica ad hoc odluka čiji je cilj da se objektivno problematični kadrovi uklone. Time želim da potvrdim da je činjenica da postoje objektivni problemi u funkcionisanju policije i da su potrebna nova kadrovska rješenja, ali da se, prema najavama, problemi pokušavaju riješiti na pogrešan način, ili drugim riječima, bolest se pokušava izliječiti pogrešnim lijekom. Naime, mandatar je prilikom predstavljanja sastava nove Vlade objavio namjeru da se Policija vrati u sastav MUP-a. Nije poznato da li postoji analiza koja uzima u obzir razloge za i protiv takvog rješenja, čije sprovođenje je vrlo komplikovano i iziskuje vrijeme.
Prije svega, sigurno je da Policija ne može da se vrati u sastav MUP-a usvojanjem nove Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, nego mora izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima kojim je propisano da „policijske poslove vrši organ uprave nadležan za policijske poslove“ i to se ne može derogirati uredbom. Zakon takođe uređuje odnos Ministarstva i Uprave policije, tj. poslove jednih i drugih. Propisivanje novog odnosa nije jednostavno jer organizaciona jedinica policije koja bi bila dio MUP-a mora da ima operativnu nezavisnost od ministra, koji je po definiciji politička ličnost. Zakon se ne može krojiti za ovaj jedan eksperimentalni slučaj, ali i tada, nova većina će morati da iznađe najmanje dva kadrovska rješenja, ministra i direktora i ne treba od ministra da pravi direktora, jer će time dogoročno da nanese štetu.
Postoji još niz normativnih pitanja kojima treba da se osigura depolitizacija i novi zakon o unutrašnjim poslovima bi morao da ide na javnu raspravu i da prođe punu skupštinsku proceduru. Zakon o unutrašnjim poslovima nije jedini zakon koji prepoznaje Upravu policije kao samostalan organ, već je tu i, recimo, Zakon o zaradama u javnom sektoru koji prepoznaje direktora policije i pomoćnike kao posebne kategorije.
Ali pretpostavimo da se sprovede redovna zakonodavna procedura i sve izmjene usvoje. Velikom reorganizacijom ova dva organa, sljedeći korak je priprema novog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji gdje sada imamo preko šest hiljada radnih mjesta. Ako bi nova Vlada išla bržim putem, da zadrži sva radna mjesta takva kakva jesu, bez dubinske analize i pokušaja optimizacije koji je neophodan, morali bi najmanje da izbrišu dupla mjesta, npr. rukovodioce kadrovske službe, finansijske, interne revizije, itd, kojih bi bilo po dva a da viškove rasporede na druga radna mjesta.
Nakon usvajanja pravilnika, svi zaposledni moraju da dobiju nova rasporedna rješenja, oko 4,500 policijskih službenika i preko 1,500 službenika ministarstva. Puko „štancovanje“ rješenja traži vrijeme i to pod pretpostavkom da svi budu ponovo raspoređeni na isto radno mjesto. Naravno, smislenije bi bilo, kada se već ušlo u sve to, izvršiti analizu rezultata, potreba, kapaciteta, evaluaciju zaposlenih, itd. i napraviti pravu reorganizaciju. Ako bi se radilo kako treba i u skladu sa principima dobre organizacije policijske službe, neophodno je smanjiti broj organizacionih jedinica, tj. „ukrupniti“ službu, smanjiti broj rukovodilaca, kako bi se unaprijedila efikasnost i izoštrile linije odgovornosti i olakšala koordinacija i komunikacija između organizacionih jedinica.
Novi raspored službenika biće otežan i usporen zakonskom obavezom da zaposleni, u slučaju smjene, moraju biti raspoređeni na mjesta koja odgovaraju njihovim kvalifikacijama obrazovanja i sposobnostima, odnosno iskustvu, tako da će pomjeranje „figura“ po šahovskoj tabli da potraje i da bude praćeno žalbama službenika Komisiji za žalbe.
Naravno, sve što sam opisala treba da se sprovede, ali bez hitnje i ne samo da bi se smijenio direktor i pomoćnici-koji su ponovo, posebna priča i mogu biti razriješeni na osnovu krivičnog procesuiranja, utvrđivanja disciplinske odgovornosti ili dvije negativne ocjene.
Tekst je objavljen 16.11.2020. godine u dnevnim novinama Vijesti, kao i na portalu Vijesti.
