Potpisivanje ugovora i radionica sa grantistima: Okupljanja za ljudska prava
Javni poziv za ukidanje ili redukovanje mjere zabrane javnih okupljanja
Akcija za ljudska prava (HRA) i Institut alternativa (IA) pozivaju Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT), odnosno nadležnog ministra zdravlja, da ukine zabranu javnih okupljanja u Crnoj Gori. Smatramo da je usled ukidanja većeg broja mjera za suzbijanje i sprječavanje širenja novog koronavirusa, prestala i potreba za postojanjem zabrane javnih okupljanja. Alternativno, ako to epidemiolozi zaista smatraju neophodnim, pozivamo da se javna okupljanja omoguće pod istim uslovima pod kojima je dozvoljeno okupljanje vjernika ili rad tržnih centara, uz poštovanje fizičke distance od 2 m i prostorne površine od 10m2 po učesniku.
NKT je od 4. maja do danas donijelo više odluka o popuštanju i ukidanju značajnog dijela privremenih mjera, koje se odnose na okupljanje i kretanje stanovništva, pa je tako (iako pod određenim uslovima) dozvoljeno: okupljanje vjernika u vjerskim objektima, rad tržnih centara, organizovanje javnog gradskog i međugradskog saobraćaja i taksi prevoza, dozvoljeno je bavljenje grupnim sportskim aktivnostima i u zatvorenim objektima i na otvorenom prostoru, dozvoljeno je da se lica koja nijesu članovi istog domaćinstva okupljaju u istom stambenom objektu, dozvoljen je rad kafića i restorana, a ukinuta je i zabrana kretanja i zadržavanja na javnim površinama više od dva lica.
Nejasna je logika da se dozvoli i omogući okupljanje lica u zatvorenim prostorima, kao što su tržni centri, u kojima se u jednom trenutku nađu stotine ljudi, a da, istovremeno, organizovano ili spontano javno okupljanje više od 20 osoba i dalje predstavlja krivično djelo „Nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti“ iz član 287 Krivičnog zakonika Crne Gore, koje je podložno ozbiljnom kažnjavanju.
Takođe, jučerašnja okupljanja građana na trgovima širom Crne Gore, koja su se desila u čast godišnjice sticanja nezavisnosti i prećutno omogućavanje vladajućih struktura da se ta okupljanja održe bez ograničenja, očigledan su pokazatelj da javna okupljanja više ne predstavljaju realnu prijetnju po širenje koronavirusa, zbog čega su restriktivne mjere i uvedene.
Pravo na mirno okupljanje Ustavom je zagarantovano svakom pojedincu u Crnoj Gori, pa tako i opšta mjera potpunog ograničenja ovog prava predstavlja jednu od najstrožijih mjera koje je NKT usvojilo. Evropski sud za ljudska prava je u više svojih presuda istakao da pravo na mirno okupljanje i pravo na slobodu izražavanja predstavljaju temelj demokratskog društva i da ograničenja koja države primjenjuju na ova prava moraju biti proporcionalne legitimnom cilju koji se time želi postići (Ezelin protiv Francuske, 1991). Ista zabrana ukinuta je u Hrvatskoj i Srbiji a podsjećamo i da je Ustavni sud Njemačke zauzeo stav da se opšte mjere protiv širenja koronavirusa moraju uskladiti sa ustavnim pravom građana na javno okupljanje.
IA i HRA zajedno sprovode projekat „Okupljanja za ljudska prava: sloboda javne riječi u javnom prostoru“ uz podršku Evropske unije, kroz Instrument za demokratiju i ljudska prava, Program za Crnu Goru 2018. Sadržaj ove inicijative predstavlja isključivu odgovornost HRA i IA i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.
Infografik: Ko je Jeliću uplatio 12.935 eura?
U nastavku pogledajte infografik o misterioznom prihodu jednog od članova Senata Državne revizorske institucije:
Više detalja pročitajte u tekstu na Portalu Vijesti.
Zahtjev za pokretanje postupka koji smo podnijeli Agenciji za sprječavanje korupcije možete preuzeti ovdje, a odgovor Agencije ovdje.
Udružene snage za slobodniju javnu riječ u javnom prostoru
U okviru projekta „Okupljanja za ljudska prava: Sloboda javne riječi u javnom prostoru“ Institut alternativa (IA) podržao je četiri organizacije civilnog društva koje će u narednih šest mjeseci zajedno sa IA i Akcijom za ljudska prava (HRA) nadgledati javna okupljanja i raditi na širenju prostora za aktivizam.
“U vrijeme kada smo aplicirali za projekat, što je bilo poodavno, javna okupljanja nisu bila nešto što je sad skoro svakodnevnica. Mi smo željeli da ovim projektom zabrinjavajući trend sužavanja prostora za aktivizam za djelovanje u javnom prostoru mijenjamo. U međuvremenu, ovo je postalo zapravo i goruća tema”, rekla je za PR Centar Dina Bajramspahić, istraživačica javnih politika u IA i koordinatorka projekta.
Ona je dodala da su okupljanja zanimljivo ljudsko pravo upravo iz tog razloga što su istovremeno pravo ali i način da se postignu druga prava, te da je cilj projekta „Okupljanja za ljudska prava: Sloboda javne riječi u javnom prostoru“ da doprinese demokratizaciji, širenjem prostora za aktivizam.
“U vrijeme kada smo mi počeli da razmišljamo o ovome kao važnom pitanju, jedina javna okupljanja koja su se dešavala bila su 8.martovski marš, marš radnika za 1.maj, LGBT povorka ponosa i u to vrijeme završavala su se okupljanja Pokreta Odupri se. Nije bilo javnih okupljanja koja su na vidiku. Zato smo htjeli da iskoristimo prostor da govorimo o ovom pravu, i da ukažemo ne samo na važnost njegovog korišćenja, već i njegovog pravilnog korišćenja”, rekla je Bajrampahić.
Istraživačica javnih politika u IA i koordinatorka grant šeme, Ana Đurnić, objasnila je za PR Centar da je Institut alternativa uz podršku Delegacije Evropske unije opredijelio 34.190 eura za četiri projekta.
“Radujemo se da vidimo šta će ove četiri organizacije postići kroz svoje projekte i koje će ciljeve ostvariti”, dodala je Đurnić.
Na pitanje zašto grant šema i zašto baš ove četiri organizacije, Đurnić je objasnila:
“Kao što nijedan čovjek nije ostrvo, tako ni nijedna NVO nije ostrvo. Samostalno bi nam bilo teško da stignemo do svakog građanina u Crnoj Gori. Stoga nam je bila potrebna pomoć, kako naših partnera na projektu, tako i drugih NVO koje će nam upravo pomoći da ključne poruke iz našeg projekta širimo što dalje”.
Ona je dodala i da su u IA zadovoljni kako brojem, tako i kvalitetom pristiglih prijedloga projekata. “Dobili smo ukupno 12 prijava na konkurs, što je zaista veliki broj imajući u vidu da smo mogli da podržimo samo četiri”, rekla je Đurnić.
Ona je objasnila da će ove četiri organizacije sprovoditi projekte u Budvi, Podgorici, Pljevljima i Nikšiću, te da će svi projekti trajati šest mjeseci.
Boris Marić, izvršni direktor organizacije Centar za građanske slobode (CEGAS) koja će sprovoditi projekat “Sloboda okupljanja između lokalne samouprave i Ustava Crne Gore”, rekao je da će kroz projekat osvijetliti položaj lokalne samouprave u kontekstu javnih okupljanja.
“Kao case study (studija slučaja) imaćemo prvenstveno u centru litije koje su vrlo zanimljive iz mnogo razloga i aspekata i na kraju ćemo imati zaključke i preporuke koje mislim da će dati jedan suštinski doprinos nečemu što je pitanje slobode okupljanja i dalja demokratizacija crnogorskog društva”, dodao je Marić.
John M. Barac, predsjednik LGBTQ Socijalnog centra objasnio je da će se njihov projekat “Sloboda okupljanja LGBTQ osoba na lokalnom nivou“ fokusirati na slučaju Nikšić Prajda.
“Taj događaj je tri puta zabranjen i još uvijek nema sudski epilog“, dodao je Barac.
On je rekao da je primarna ciljna grupa LGBT zajednica, koju je u tom kontekstu potrebno osnažiti i postarati se da dobije adekvatne informacije i znanja, da zna svoja prava, svoj položaj i svoje mogućnosti.
„Ali naravno ne samo LGBTQ zajednica, već i šira javnost i javnost u Nikšiću“, zaključio je Barac.
Generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara (DPNCG), Mila Radulović poručila je da je jedan od ključnih ciljeva projekta “Novinari za slobodu okupljanja” da pomogne profesionalizaciji i unapređenju znanja kolega kada je u pitanju profesionalno izvještavanje o ovim okupljanjima.
„Naša ciljna grupa su građani u lokalnim zajednicama i novinari i urednici u cilju profesionalzacije njihovog izvještavanja. Očekivani ciljevi su podizanje kapaciteta o profesionalnom izvještavanju o okupljanjima na lokalnom nivou i unaprjeđenju o znanjima građana o svojim pravima kada su u pitanju okupljanja“, istakla je Radulović.
„Vidimo posljednjih godina da ljudi koriste svoje ustavno pravo na različite načine, okupljaju se u javnom prostoru i iznose svoja stanovišta i mišljenja o raznim kontroverznim stvarima u društvu“, rekao je Dragoljub Vuković, Predsjednik Skupštine Media centra, organizacije koja će sprovoditi projekat „Profesionalno informisanje o javnim okupljanjima“.
Vuković dodaje i da je zapaženo da javni mediji ne izvještavaju na kvalitetan način o javnim skupovima i o toj vrsti manifestacije slobodne političke volje.
„Naš je cilj da upravo doprinesemo što boljem informisanju javnosti o korišćenju ovog prava, da poboljšamo izvještavanje nacionalnog javnog medija – RTCG i lokalnih javnih servisa o ovoj vrsti skupova“, poručio je Vuković.
On je ocijenio da postoji dosta jednostranog izvještavanja na način da se podržava jedna ili druga strana u zavisnosti od toga šta se preferira u uređivačkoj politici javnog medija.
„Javni medij ne bi smio to da radi. Javni medij mora da omogući da svi pogledi na određenu stvar budu izraženi na dobar način, da se obezbijedi odgovarajući kontekst za to izvještavanje i da se to poveže sa odgovarajućom pozadinom kako bi ljudima bilo jasno o čemu se tu radi, ko šta zastupa i šta je čiji interest“, zaključio je Vuković.
Četiri organizacije podržane su kroz grant šemu u okviru projekta „Okupljanja za ljudska prava – Sloboda javne riječi u javnom prostoru“, koji sprovodi Institut alternativa u partnerstvu sa Akcijom za ljudska prava, a podržava Evropska unija kroz Instrument za demokratiju i ljudska prava, Program za Crnu Goru 2018. Sadržaj ove objave predstavlja isključivu odgovornost IA i ni na koji način je odražava stavove Evropske unije.
Detalje o projektima koje smo podržali, njihovim ciljevima i aktivnostima možete pogledati na narednim linkovima:
Četiri mini granta u okviru projekta ”Okupljanja za ljudska prava: Sloboda javne riječi u javnom prostoru”
8-martovski marš žena, 1-majski marš radnika, Povorka ponosa, protesti za zaštitu okoline, političke demonstracije, litije – primjeri su javnih okupljanja kojima građani i građanke žele da iznesu svoj stav i svoje zahtjeve upućene javnim vlastima.
Našim naporima da se sloboda javnog okupljanja unaprijedi u narednom periodu, pridružile su se još četiri organizacije, uz podršku Evropske unije u Crnoj Gori.
Institut alternativa (IA) i Akcija za ljudska prava (HRA) će u okviru projekta “Okupljanja za ljudska prava – Sloboda javne riječi u javnom prostoru” udružiti snage sa još četiri projekta:
– “Profesionalno informisanje o javnim okupljanjima“, NVO Media centar;
– „Novinari za slobodu okupljanja“, Društvo profesionalnih novinara Crne Gore;
– „Sloboda okupljanja između lokalne samouprave i Ustava Crne Gore“, Centar za građanske slobode;
– „Sloboda okupljanja LGBTQ osoba na lokalnom nivou“, LGBTQ Socijalni centar.
Organizacije smo podržali u okviru projekta ”Okupljanja za ljudska prava: Sloboda javne riječi u javnom prostoru’’ koji sprovodi Institut alternativa u partnerstvu sa Akcijom za ljudska prava, a podržava Evropska unija kroz Instrument za demokratiju i ljudska prava, Program za Crnu Goru 2018.
Sadržaj ove objave predstavlja isključivu odgovornost IA i HRA i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.
Pogledajte kratki video o tome šta ovim projektima želimo da postignemo:
Još uvijek bez dovoljno informacija o učinku vlada
Prvi rezultati praćenja reforme javne uprave (PAR Monitor 2019/2020)
U oblasti razvoja javnih politika, PAR Monitor 2019/2020 je započeo sa ispitivanjem koje su to informacije dostupne građanima o učinku i rezultatima vlada na Zapadnom Balkanu.
Nalazi pokazuju da građani zemalja regiona, osim u BiH i, u manjoj mjeri, Sjevernoj Makedoniji, nemaju pristup osnovnim informacijama o radu njihovih vlada; nivo detalja koji je dat u godišnjim izvještajima o radu je mahom nedovoljan za ostvarenje djelotovornog nadzora od strane javnosti. U pogledu razumljivosti i podacima o učinku u navedenim izvještajima situacija je još slabija, a pogotovo je neredovno izvještavanje o sprovođenju centralnih strateških dokumenata.
Ovaj ciklus omogućava praćenje i upoređivanje trendova u odnosu na polazne rezultate iz PAR Monitora 2017/18, i, regionalno gledano, može se uočiti gotovo neznatan napredak. Iako su vlade nešto revnosnije u izvještavanju o svom radu i o sprovođenju centralnih strateških dokumenata, u pogledu kvaliteta izvještavanja situacija je gotovo nepromijenjena – ne objavljuju se otvoreni i rodno rasvrstani podaci, skoro da nema podataka o učinku i rezultatima rada, što je bio slučaj i u prethodnom ciklusu praćenja.
Uprkos opštoj slici, u nekim od zemalja regiona je u periodu između dva ciklusa monitoringa došlo do značajnih promjena. Kosovo, koje je prošlog puta bilo ocijenjeno najbolje od svih zemalja, u ovom krugu je postiglo samo jedan bod, usljed problema u formiranju vlade i neusvajanja godišnjeg izvještaja.
Sa druge strane, najveće pozitivne promjene su zabilježene u Sjevernoj Makedoniji, u odnosu na vrlo nizak rezultat prošlog puta, kada je imala 0 bodova i potpuno odsustvo izvještavanja. Nakon perioda političkih nemira, Vlada je uspostavila prakse kao što su redovno izvještavanje o radu, koje su dovele do toga da Sjeverna Makedonija u ovom ciklusu zauzme drugo mjesto po rezultatima u regionu.
U poređenju sa ovim značajnijim promjenama, BiH, Srbija i Crna Gora bilježe tek blagi napredak. Stanje u BiH se poboljšalo u pogledu uključivanja podataka razvrstanih po rodu u informacijama o radu uprave. U Srbiji je nastavljeno potpuno odsustvo redovnog objavljivanja izvještaja o radu Vlade, iako se izvještavanje o sprovođenju centralnih strateških dokumenata donekle poboljšalo. Jedino značajnije poboljšanje u Crnoj Gori odnosi se na redovnost godišnjeg izvještavanja o radu Vlade.
Konačno, u Albaniji nije došlo do promjene kada je u pitanju način na koji Vlada izvještava o svom radu. Usljed nedostatka godišnjeg izvještavanja o radu Vlade i sprovođenju centralnih strateških dokumenata, Albanija je opet na začelju regionalne skale PAR Monitora.