Zemlje kandidati za članstvo u EU sporna pitanja treba da rešavaju u duhu regionalne saradnje
U trenutku kada se od vodećih kandidata za članstvo u EU očekuje da pokažu snažnije političko liderstvo i kredibilitet u ispunjavanju preuzetih obaveza i vrijednosti na kojima je Unija zasnovana, smirivanje tenzija između Srbije i Crne Gore i prestanak upotrebe zapaljivog i ostrašćenog govora u izjavama zvaničnika ovih zemalja je imperativ.
Smatramo da je dužnost lidera obje zemlje da vlastitim primerom pokažu spremnost da dijalogom riješe postojeće razmirice, umesto da populistički podstiču niske nacionalističke strasti koje možda mogu donijeti glasove na predstojećim izborima, ali mogu imati i dugoročne i ozbiljne posledice.
Odgovornost leži na zvaničnicima obje zemlje, koji treba da postave temelje evropskog puta za sve ostale zemlje Zapadnog Balkana, da se ponašaju racionalno i diplomatski prilikom riješavanja spornih pitanja, uvažavajući suverenitet obje zemlje. Apelujemo da se ovakva pitanja rješavaju kroz dijalog predstavnika relevantnih institucija i jedne i druge države, a ne putem izjava zvaničnika za medije.
Srbija i Crna Gora imaju zajedničku i dugu istoriju bliskih odnosa, a građane dvije zemlje povezuju neraskidive porodične, prijateljske, kulturne i ekonomske veze. Nacionalistička retorika, mobilizacija mržnje, vjerske netrpeljivosti i straha, kao i napadi putem tabloidnih medija na odluke jedne ili druge zemlje, podsjećaju na metode korišćene devedesetih godina prošlog vijeka koje su kulminirale razarajućim sukobima na teritoriji cijele bivše Jugoslavije. Upravo iz tog razloga, smatramo da je nedopustivo da se u vrijeme jedne generacije po drugi put počini ista greška.
U duhu trenutka, kada se EU suočava sa ozbiljnim izazovima, pozivamo ih da razmotre sve opcije bližeg povezivanja i saradnje – od infrastrukturnog povezivanja i olakšavanja trgovine do udruživanja kapaciteta koji se tiču obrazovanja za budućnost, javnog zdravlja, zaštite životne sredine i borbe protiv posljedica klimatskih promjena, i da na taj način pokažu da su sposobne da doprinesu istinskoj stabilnosti regiona i ovog dijela Evrope.
Predstavnici vlasti moraju da pokažu da su politički zreli i odgovorni i da ophođenje u odnosima dvije države treba da bude takvo da podstiče na mir i stabilnost u regionu, slobode garantovane zakonima, privrednu, kulturnu, zdravstvenu i obrazovnu saradnju i stabilnost garantovanu nezavisnim demokratskim institucijama nasuprot individualnim političkim hirovima.
Organizacije potpisnice saopštenja:
Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP)
Beogradski fond za političku izuzetnost (BFPE)
Centar savremene politike (CSP)
Centar za evropske politike (CEP)
Centar za građanske slobode
Centar za međunarodne i bezbednosne poslove (ISAC)
Akcija za ljudska prava (HRA) i Institut alternativa (IA) pozivaju Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT), odnosno nadležnog ministra zdravlja, da ukine zabranu javnih okupljanja u Crnoj Gori. Smatramo da je usled ukidanja većeg broja mjera za suzbijanje i sprječavanje širenja novog koronavirusa, prestala i potreba za postojanjem zabrane javnih okupljanja. Alternativno, ako to epidemiolozi zaista smatraju neophodnim, pozivamo da se javna okupljanja omoguće pod istim uslovima pod kojima je dozvoljeno okupljanje vjernika ili rad tržnih centara, uz poštovanje fizičke distance od 2 m i prostorne površine od 10m2 po učesniku.
NKT je od 4. maja do danas donijelo više odluka o popuštanju i ukidanju značajnog dijela privremenih mjera, koje se odnose na okupljanje i kretanje stanovništva, pa je tako (iako pod određenim uslovima) dozvoljeno: okupljanje vjernika u vjerskim objektima, rad tržnih centara, organizovanje javnog gradskog i međugradskog saobraćaja i taksi prevoza, dozvoljeno je bavljenje grupnim sportskim aktivnostima i u zatvorenim objektima i na otvorenom prostoru, dozvoljeno je da se lica koja nijesu članovi istog domaćinstva okupljaju u istom stambenom objektu, dozvoljen je rad kafića i restorana, a ukinuta je i zabrana kretanja i zadržavanja na javnim površinama više od dva lica.
Nejasna je logika da se dozvoli i omogući okupljanje lica u zatvorenim prostorima, kao što su tržni centri, u kojima se u jednom trenutku nađu stotine ljudi, a da, istovremeno, organizovano ili spontano javno okupljanje više od 20 osoba i dalje predstavlja krivično djelo „Nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti“ iz član 287 Krivičnog zakonika Crne Gore, koje je podložno ozbiljnom kažnjavanju.
Takođe, jučerašnja okupljanja građana na trgovima širom Crne Gore, koja su se desila u čast godišnjice sticanja nezavisnosti i prećutno omogućavanje vladajućih struktura da se ta okupljanja održe bez ograničenja, očigledan su pokazatelj da javna okupljanja više ne predstavljaju realnu prijetnju po širenje koronavirusa, zbog čega su restriktivne mjere i uvedene.
Pravo na mirno okupljanje Ustavom je zagarantovano svakom pojedincu u Crnoj Gori, pa tako i opšta mjera potpunog ograničenja ovog prava predstavlja jednu od najstrožijih mjera koje je NKT usvojilo. Evropski sud za ljudska prava je u više svojih presuda istakao da pravo na mirno okupljanje i pravo na slobodu izražavanja predstavljaju temelj demokratskog društva i da ograničenja koja države primjenjuju na ova prava moraju biti proporcionalne legitimnom cilju koji se time želi postići (Ezelin protiv Francuske, 1991). Ista zabrana ukinuta je u Hrvatskoj i Srbiji a podsjećamo i da je Ustavni sud Njemačke zauzeo stav da se opšte mjere protiv širenja koronavirusa moraju uskladiti sa ustavnim pravom građana na javno okupljanje.
IA i HRA zajedno sprovode projekat „Okupljanja za ljudska prava: sloboda javne riječi u javnom prostoru“ uz podršku Evropske unije, kroz Instrument za demokratiju i ljudska prava, Program za Crnu Goru 2018. Sadržaj ove inicijative predstavlja isključivu odgovornost HRA i IA i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.
U okviru projekta „Okupljanja za ljudska prava: Sloboda javne riječi u javnom prostoru“ Institut alternativa (IA) podržao je četiri organizacije civilnog društva koje će u narednih šest mjeseci zajedno sa IA i Akcijom za ljudska prava (HRA) nadgledati javna okupljanja i raditi na širenju prostora za aktivizam.
“U vrijeme kada smo aplicirali za projekat, što je bilo poodavno, javna okupljanja nisu bila nešto što je sad skoro svakodnevnica. Mi smo željeli da ovim projektom zabrinjavajući trend sužavanja prostora za aktivizam za djelovanje u javnom prostoru mijenjamo. U međuvremenu, ovo je postalo zapravo i goruća tema”, rekla je za PR Centar Dina Bajramspahić, istraživačica javnih politika u IA i koordinatorka projekta.
Ona je dodala da su okupljanja zanimljivo ljudsko pravo upravo iz tog razloga što su istovremeno pravo ali i način da se postignu druga prava, te da je cilj projekta „Okupljanja za ljudska prava: Sloboda javne riječi u javnom prostoru“ da doprinese demokratizaciji, širenjem prostora za aktivizam.
“U vrijeme kada smo mi počeli da razmišljamo o ovome kao važnom pitanju, jedina javna okupljanja koja su se dešavala bila su 8.martovski marš, marš radnika za 1.maj, LGBT povorka ponosa i u to vrijeme završavala su se okupljanja Pokreta Odupri se. Nije bilo javnih okupljanja koja su na vidiku. Zato smo htjeli da iskoristimo prostor da govorimo o ovom pravu, i da ukažemo ne samo na važnost njegovog korišćenja, već i njegovog pravilnog korišćenja”, rekla je Bajrampahić.
Istraživačica javnih politika u IA i koordinatorka grant šeme, Ana Đurnić, objasnila je za PR Centar da je Institut alternativa uz podršku Delegacije Evropske unije opredijelio 34.190 eura za četiri projekta.
“Radujemo se da vidimo šta će ove četiri organizacije postići kroz svoje projekte i koje će ciljeve ostvariti”, dodala je Đurnić.
Na pitanje zašto grant šema i zašto baš ove četiri organizacije, Đurnić je objasnila:
“Kao što nijedan čovjek nije ostrvo, tako ni nijedna NVO nije ostrvo. Samostalno bi nam bilo teško da stignemo do svakog građanina u Crnoj Gori. Stoga nam je bila potrebna pomoć, kako naših partnera na projektu, tako i drugih NVO koje će nam upravo pomoći da ključne poruke iz našeg projekta širimo što dalje”.
Ona je dodala i da su u IA zadovoljni kako brojem, tako i kvalitetom pristiglih prijedloga projekata. “Dobili smo ukupno 12 prijava na konkurs, što je zaista veliki broj imajući u vidu da smo mogli da podržimo samo četiri”, rekla je Đurnić.
Ona je objasnila da će ove četiri organizacije sprovoditi projekte u Budvi, Podgorici, Pljevljima i Nikšiću, te da će svi projekti trajati šest mjeseci.
Boris Marić, izvršni direktor organizacije Centar za građanske slobode (CEGAS) koja će sprovoditi projekat “Sloboda okupljanja između lokalne samouprave i Ustava Crne Gore”, rekao je da će kroz projekat osvijetliti položaj lokalne samouprave u kontekstu javnih okupljanja.
“Kao case study (studija slučaja) imaćemo prvenstveno u centru litije koje su vrlo zanimljive iz mnogo razloga i aspekata i na kraju ćemo imati zaključke i preporuke koje mislim da će dati jedan suštinski doprinos nečemu što je pitanje slobode okupljanja i dalja demokratizacija crnogorskog društva”, dodao je Marić.
John M. Barac, predsjednik LGBTQ Socijalnog centra objasnio je da će se njihov projekat “Sloboda okupljanja LGBTQ osoba na lokalnom nivou“ fokusirati na slučaju Nikšić Prajda.
“Taj događaj je tri puta zabranjen i još uvijek nema sudski epilog“, dodao je Barac.
On je rekao da je primarna ciljna grupa LGBT zajednica, koju je u tom kontekstu potrebno osnažiti i postarati se da dobije adekvatne informacije i znanja, da zna svoja prava, svoj položaj i svoje mogućnosti.
„Ali naravno ne samo LGBTQ zajednica, već i šira javnost i javnost u Nikšiću“, zaključio je Barac.
Generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara (DPNCG), Mila Radulović poručila je da je jedan od ključnih ciljeva projekta “Novinari za slobodu okupljanja” da pomogne profesionalizaciji i unapređenju znanja kolega kada je u pitanju profesionalno izvještavanje o ovim okupljanjima.
„Naša ciljna grupa su građani u lokalnim zajednicama i novinari i urednici u cilju profesionalzacije njihovog izvještavanja. Očekivani ciljevi su podizanje kapaciteta o profesionalnom izvještavanju o okupljanjima na lokalnom nivou i unaprjeđenju o znanjima građana o svojim pravima kada su u pitanju okupljanja“, istakla je Radulović.
„Vidimo posljednjih godina da ljudi koriste svoje ustavno pravo na različite načine, okupljaju se u javnom prostoru i iznose svoja stanovišta i mišljenja o raznim kontroverznim stvarima u društvu“, rekao je Dragoljub Vuković, Predsjednik Skupštine Media centra, organizacije koja će sprovoditi projekat „Profesionalno informisanje o javnim okupljanjima“.
Vuković dodaje i da je zapaženo da javni mediji ne izvještavaju na kvalitetan način o javnim skupovima i o toj vrsti manifestacije slobodne političke volje.
„Naš je cilj da upravo doprinesemo što boljem informisanju javnosti o korišćenju ovog prava, da poboljšamo izvještavanje nacionalnog javnog medija – RTCG i lokalnih javnih servisa o ovoj vrsti skupova“, poručio je Vuković.
On je ocijenio da postoji dosta jednostranog izvještavanja na način da se podržava jedna ili druga strana u zavisnosti od toga šta se preferira u uređivačkoj politici javnog medija.
„Javni medij ne bi smio to da radi. Javni medij mora da omogući da svi pogledi na određenu stvar budu izraženi na dobar način, da se obezbijedi odgovarajući kontekst za to izvještavanje i da se to poveže sa odgovarajućom pozadinom kako bi ljudima bilo jasno o čemu se tu radi, ko šta zastupa i šta je čiji interest“, zaključio je Vuković.
Četiri organizacije podržane su kroz grant šemu u okviru projekta „Okupljanja za ljudska prava – Sloboda javne riječi u javnom prostoru“, koji sprovodi Institut alternativa u partnerstvu sa Akcijom za ljudska prava, a podržava Evropska unija kroz Instrument za demokratiju i ljudska prava, Program za Crnu Goru 2018. Sadržaj ove objave predstavlja isključivu odgovornost IA i ni na koji način je odražava stavove Evropske unije.
Detalje o projektima koje smo podržali, njihovim ciljevima i aktivnostima možete pogledati na narednim linkovima:
8-martovski marš žena, 1-majski marš radnika, Povorka ponosa, protesti za zaštitu okoline, političke demonstracije, litije – primjeri su javnih okupljanja kojima građani i građanke žele da iznesu svoj stav i svoje zahtjeve upućene javnim vlastima.
Našim naporima da se sloboda javnog okupljanja unaprijedi u narednom periodu, pridružile su se još četiri organizacije, uz podršku Evropske unije u Crnoj Gori.
Institut alternativa (IA) i Akcija za ljudska prava (HRA) će u okviru projekta “Okupljanja za ljudska prava – Sloboda javne riječi u javnom prostoru” udružiti snage sa još četiri projekta:
– “Profesionalno informisanje o javnim okupljanjima“, NVO Media centar;
– „Novinari za slobodu okupljanja“, Društvo profesionalnih novinara Crne Gore;
– „Sloboda okupljanja između lokalne samouprave i Ustava Crne Gore“, Centar za građanske slobode;
– „Sloboda okupljanja LGBTQ osoba na lokalnom nivou“, LGBTQ Socijalni centar.
Organizacije smo podržali u okviru projekta ”Okupljanja za ljudska prava: Sloboda javne riječi u javnom prostoru’’ koji sprovodi Institut alternativa u partnerstvu sa Akcijom za ljudska prava, a podržava Evropska unija kroz Instrument za demokratiju i ljudska prava, Program za Crnu Goru 2018.
Sadržaj ove objave predstavlja isključivu odgovornost IA i HRA i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.
Pogledajte kratki video o tome šta ovim projektima želimo da postignemo: