Reforma upravljanja javnim finansijama predstavlja jedan od krovnih procesa koji bi trebalo da transformišu našu javnu upravu, doprinesu namjenskoj potrošnji kojom će se ostvariti veća vrijednost za novac, ali posredno, doprinesu i borbi protiv korupcije. Ključni strateški dokument Vlade u ovoj oblasti predstavlja Program reforme upravljanja javnim finansijama za period 2016–2020. godine.
Tokom dosadašnje primjene Programa, najviše pomaka je ostvareno u aktivnostima koje se odnose na jačanje kapaciteta (mahom organizaciju obuka) i normativne izmjene.
Najviše se kasnilo sa uspostavljanjem elektronskog registra državne imovine i sprovođenjem obuka za njegovo korišćenje, izradom detaljnog plana rada za implementaciju i revidiranje programskog budžetiranja, poboljšanjem pregleda projekata u kapitalnom budžetu i početkom uspostavljanja sistema elektronskih javnih nabavki. Kašnjenje u realizaciji većine ovih aktivnosti uslovljeno je dinamikom ugovaranja i implementacije projekata koji se finansiraju iz IPA fondova.
Naš cilj je da ovim izvještajem pružimo nezavisni osvrt na ostvarenje ključnih ciljeva, osvijetlimo one aktivnosti koje su, iako inicijalno nepredviđene, uticale na sprovođenje reforme, ali i da unakrsno provjerimo zvanično izvještavanje o njenom napretku. Prethodni izvještaj je dostupan ovdje.
Institut alternativa je jedna od 44 nevladine organizacije koje su tražile od Vlade Crne Gore da odustane od predloženih izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama
Tražimo da Vlada Crne i Ministarstvo javne uprave odustanu od predloženih izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama koje uvode nova ograničenja i drastično smanjuju transparentnost institucija, suprotno međunarodnim standardima.
U nastavku se nalazi spisak NVO koje su potpisale otvoreno pismo:
1. NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS
2. NVO Akcija za ljudska prava – HRA
3. NVO Institut alternativa – IA
4. NVO Centar za monitoring i istraživanja – CEMI
5. NVO Centar za demokratsku tranziciju – CDT
6. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore – CIN-CG
7. NVO 35 mm
8. Društvo profesionalnih novinara Crne Gore
9. NVO Centar za demokratiju i ljudska prava – CEDEM
10. NVO Centar za građanske slobode – CEGAS
11. Politikon mreža
12. Ekološki pokret OZON
13. NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica – CZIP
14. NVO Green home
15. NVO Expeditio
16. Organizacija KOD
17. NVO Media centar
18. NVU Centar za ženska prava – CŽP
19. NVO Sigurna ženska kuća – SŽK
20. NVO Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore – UMHCG
21. Udruženje paraplegičara Crne Gore
22. NVO Crnogorsko društvo ekologa
23. NVO Breznica
24. Centar za razvoj Durmitora
25. MJSJA – Dr Martin Schneider – Jacoby Association
26. NVO Eko-tim
27. NVO Anima
28. NVO Stečajci u Crnoj Gori
29. Fondacija Pomoć – Akcija za sjever Crne Gore
30. Institut za poslovnu i finansijsku pismenost
31. Fondacija Ruka prijateljstva
32. NVO Naša akcija
33. NVO Multimedijal Montenegro – Mmne
34. NVO Ruka ruci
35. NVO Udruženje za implementaciju prava – UZIP
36. NVO Brain
37. NVU Viva vita
38. NVO Krug života
39. NVO Nada
40. NVO Centar za preduzetništvo
41. Mreža za edukaciju i razvoj servisa podrške za OSI – MERSP
42. NVO Media tim
43. NVO Mreža za promjene
44. Sindikat doktora medicine Crne Gore
Obaveza objedinjavanja nabavki deset vrsta roba i usluga uvedena je u crnogorski sistem javnih nabavki u januaru 2018. godine, kada se počelo sa primjenom Uredbe o objedinjavanju javnih nabavki roba i usluga. Međutim, ovaj institut još uvijek nije zaživio u dovoljnoj mjeri.
Problemi su brojni i postoji prostor za unapređenje, naročito u dijelu transparentnosti potrošnje za ove nabavke. Planiranje i izvještavanje o objedinjenim nabavkama u velikoj mjeri je decentralizovano, a kroz more podataka teško se dolazi do pouzdanih i detaljnih brojki o objedinjenoj potrošnji.
Uprava za imovinu koja je zadužena za sprovođenje objedinjenih nabavki nadoknađuje kašnjenja raspisivanjem hitnih nabavki i skraćivanjem rokova za dostavljanje ponuda, suprotno Zakonu.
Centralizovane nabavke ne planiraju se dovoljno detaljno i na vrijeme, što stvara probleme u praksi, a upravu ostavlja bez nekih od ključnih sredstava za rad i funkcionisanje. Naročito su problematične one nabavke za kojima postoji konstantna potreba, a koje kasne zbog neblagovremenog raspisivanja od strane Uprave za imovinu i neažurnosti institucija zaduženih za zaštitu prava ponuđača.
Ova analiza predstavlja tok dosadašnjeg osamnaestomjesečnog procesa objedinjavanja javnih nabavki i ukazuje na preporuke za unapređenje, definisane na osnovu dosadašnjih pokušaja i pogrešaka.
Kako bi objedinjavanje nabavki dovelo do ključnih efekata centralizacije, poput veće administrativne efikasnosti, stručnosti i kapaciteta, sigurnosti i jednostavnosti, kao i ušteda i boljih cijena za nabavke većeg obima, potrebno je da Uprava za imovinu i naručioci za čije potrebe nabavlja bolje planiraju ove nabavke i omoguće da se jednim postupkom nabavke obezbijedi što veća količina istih ili sličnih potrepština za državnu upravu. Posebno je važno unaprijediti transparentnost ovog dijela javne potrošnje i omogućiti zainteresovanoj javnosti detaljnije praćenje potrošnje za objedinjene nabavke.
U Zagrebu je 27. septembra održana konferencija pod nazivom “Tehnology for Transparency and Citizen Participation”, u okviru YOU4EU projekta na kojem je Institut alternativa jedan od partnera.
U uvodnom dijelu događaja je predstavljen je You4EU projekat, kao i publikacija “50 Questions From You to the EU” koja daje pregled pitanja građana i odgovore institucija na aktuelne teme koje su važne građanima, kao i na one koje se tiču Evropske unije.
Na konferenciji su dodijeljene i nagrade pobjednicima takmičenja za najbolja digitalna rješenja koja omogućavaju bolju komunikaciju građana i donosioca odluka. Nagrada u iznosu od 2.000 € uručena je organizaciji CIECODE iz Španije za ideju Personal Political Analyst. Takođe, predstavljeno je i rješenje NVO Aktivna zona iz Crne Gore, pod nazivom “Fix my city”, koje je zajedno sa rješenjima Pin’em i Izbori_se (Hrvatska), Parlamento 2030 (Španija), Easy local budget (Srbija) ušlo u pet najbojih idejnih rješenja takmičenja.
U okviru panel diskusije “Tehnology for Transparency and Citizen Participation” mnogobrojni stručnjaci u oblasti digitalnih tehnologija su diskutovali o otvorenim podacima, pravu na pristup informacijama od javnog značaja i korišćenju tehnologija sa ciljem povećanja participacije građana.
Na panelu su govorili Helen Darbishire (Access Info Europe), Bojan Perkov (SHARE Foundation) Mia Biberović (Netocracy), Nikola Ljubešić (Insistut Jozef Štefan) i Belen Aguero (CIECODE), koji su podijelili iskustva iz svog rada i istakli glavne izazove sa kojima se suočavaju.
Nakon diskusije je održan Ekspertski forum na kojem su učesnici razgovarali o preporukama za promjenu politika u cilju povećanja transparentnosti, bolje komunikacije sa donosiocima odluka i većeg učešća građana u javnom prostoru korišćenjem digitalnih tehnologija. Učesnici su se usaglasili oko ključne uloge organizacija civilnog društva u poboljšanju komunikacije građana i vlasti, kao i boljeg razumijevanja uticaja savremenih tehnologija na demokratske procese.
Predstavnici Crne Gore na ovom događaju su bili Milka Tadić Mijović iz Centra za istraživačko novinarstvo, Miloš Marković iz Centra za razvoj nevladinih organizacija, Milena Stanojević iz NVO Aktivna zona, kao i naše Ana Đurnić i Dragana Jaćimović ispred Instituta alternativa.
Naredna debata u okviru ovog projekta će se održati u Ljubljani 22. oktobra i biće posvećena učešću građana u rješavanju ekoloških problema, a nakon toga planirano je održavanje debate u Podgorici i Beogradu.
Konferencija je organizovana u okviru projekta „YOU4EU – Učešće građana 2.0“, koji Institut alternativa sprovodi u saradnji sa partnerima iz Srbije (Beogradska otvorena škola), Hrvatske (Gong), Slovenije (PiNA) i Španije (Access Info Europe), uz podršku Evropske unije kroz program Evropa za građane i građanke.
Institut alternativa analizirao realizaciju objedinjenih javnih nabavki koje sprovodi Uprava za imovinu, navodeći da su mnoge suprotne zakonu
Uprava za imovinu iako je zadužena za sprovođenje objedinjenih nabavki u Crnoj Gori, kašnjenja nadoknađuje raspisivanjem hitnih nabavki i skraćivanjem rokova za dostavljanje ponuda, suprotno zakonu. Centralizovane nabavke se ne planiraju dovoljno detaljno i na vrijeme, što stvara probleme u praksi, a upravu ostavlja bez nekih od ključnih sredstava za rad i funkcionisanje.
To se tvrdi u analizi Instituta alternativa (IA), koji je pratio realizaciju objedinjenih javnih nabavki u Crnoj Gori tokom 18 mjeseci, i to u periodu od 1. januara 2018. (kada je stupila Vladina Uredba o objedinjenim nabavkama roba i usluga) do jula 2019.
“Uprava za imovinu kroz objedinjene nabavke često nabavlja samo jedno vozilo, suprotno jednom od ključnih načela i razloga za objedinjavanje nabavki – veća količina „obara” cijenu. Od 1. januara 2018. do 30. juna 2019. Uprava za imovinu sprovela je 10 pojedinačnih postupaka nabavke vozila za različite naručioce, za nabavku ukupno 40 vozila, od čega je kroz čak šest postupaka nabavljeno samo jedno ili dva vozila”, ističe se u analizi IA.
Upravom za imovinu, čiji je direktor Blažo Šaranović, od ukupnog broja javnih nabavku u 2018. godini 46 odsto sprovedeno je po skraćenoj proceduri.
“Naročito su problematične one nabavke za kojima postoji konstantna potreba, a koje kasne zbog neblagovremenog raspisivanja od strane Uprave za imovinu i neažurnosti institucija zaduženih za zaštitu prava ponuđača. Takav je primjer i nabavka kancelarijskog materijala, koju je Državna komisija poništila i 2018. i 2019. godine. Ovaj slučaj pokazao je kako duge procedure za zaštitu prava mogu Upravu „gurnuti u sivu zonu” Zakona o javnim nabavkama, a objedinjavanje nabavki zamijenjeno manje transparentnim procedurama koje narušavaju osnovna načela javnih nabavki”, ističe se u analizi IA.
Za ovu nabavku prvobitno je raspisan postupak javne nabavke kancelarijskog materijala, po partijama, uz primjenu okvirnog sporazuma na period od dvije godine, ukupne vrijednosti 723 737,33 eura. Državna komisija je poništila tu nabavku, ali i Upravni sud to njeno rješenje.
“Uzevši kao obrazloženje ovu institucionalno-pravnu vrtešku, kao i činjenicu da do februara 2019. Državna komisija nije postupila po presudi Upravnog suda, Uprava za imovinu pokrenula je 12. februara 2019. postupak hitne nabavke procijenjene vrijednosti 110 218,33 eura koju će sprovesti u roku od pet dana. Uprava je zaključila ugovor sa firmom „Kastex”, suprotno Zakonu o javnim nabavkama koji kaže da se ugovor o javnoj nabavci ne može zaključiti prije donošenja odluke po izjavljenoj žalbi, te da je ugovor zaključen suprotno tome ništav”, napominje se u analizi IA.
Hitne nabavke su Zakonom o javnim nabavkama, kako napominju, “izuzete od obaveze sprovođenja transparentnih postupaka nabavke, ali ne i od opštih pravila i načela javnih nabavki, poput onih koja se odnose na zaključenje ugovora i pravo ponuđača na pravnu zaštitu”.
Iz Uprave za imovinu tvrde da je Inspekcija za javne nabavke vršila nadzor konkretno za nabavku kancelarijskog materijala 10. aprila 2019. godine i „utvrdila da nije bilo nepravilnosti u sprovođenju predmetnog postupka”.
“Zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru nije javno dostupan na internet stranici Uprave za inspekcijske poslove”, dodaje se u analizi IA.
Tokom 2018, Uprava za imovinu mijenjala je plan javnih nabavki čak 17 puta. Iz IA napominju da se prva objedinjena nabavka pojavljuje tek u drugom amandmanu na plan, od 16. marta, i to samo jedna nabavka goriva za potrebe državnih organa procijenjene vrijednosti 4.240.403,74 eura”.
“U posljednjem amandmanu od decembra 2018. nalazi se devet postupaka nabavki ukupne vrijednosti 11.228 472,97 eura”, navodi se u analizi.
Uprava za imovinu tokom 2019. planirala je da sprovede 10 objedinjenih nabavki ukupne procijenjene vrijednosti 12.360.160,99 eura, od čega devet otvorenih postupaka i jednu nabavku male vrijednosti.
“Iako je Uprava za imovinu plan nabavki do 1. jula 2019. mijenjala šest puta, to se nije u velikoj mjeri odrazilo na planirane objedinjene nabavke. U odnosu na originalni plan, razlikuje se procijenjena vrijednost ovih nabavki koja je umanjena za 95.000 eura. Do 1. jula 2019. zaključeno je osam ugovora za objedinjene nabavke ukupne vrijednosti 6.744.393,53 eura”, navodi se u analizi.
Dali preporuke kako se sve može bolje organizovati
Iz IA su, kako napominje Ana Đurnić, na kraju ove analize dali preporuke za poboljšanje transparentnosti objedinjenih nabavki, za nadzor Inspekcija za javne nabavke, kao i za poboljšanje efikasnosti Uprave za imovinu u ovim postupcima.
“Uprava za imovinu treba da priprema i objavljuje poseban i detaljan godišnji plan objedinjenih javnih nabavki, sa podacima o tome za potrebe kog državnog organa će sprovesti nabavku (umjesto zbirno prema predmetu nabavke, kao što je sada slučaj). Inspekcija za javne nabavke na svojoj internet stranici treba da objavi zapisnik o izvršenom nadzoru zaključenja ugovora za hitnu nabavku kancelarijskog materijala koji je Uprava za imovinu zaključila sa firmom ‘Kastex’ DOO Podgorica 18. februara 2019. Uprava za inspekcijske poslove – Inspekcija za javne nabavke proaktivno treba da objavljuje na svojoj internet stranici zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru”, navela je Đurnić.
Za efikasnost, Uprava za imovinu treba “da srodne robe i usluge za potrebe više organa državne uprave, poput nabavke službenih vozila, goriva i slično, nabavlja centralizovano, kroz manji broj postupaka”.
“Uprava za imovinu treba da zaključuje okvirne sporazume za nabavke za kojima postoji konstantna potreba državnih organa, poput kancelarijskog materijala. Na polovini trajanja takvih okvirnih sporazuma, Uprava treba da pokrene novi postupak i time blagovremeno obezbijedi robe i usluge za državnu upravu u narednom periodu”, poručili su iz IA.
Autor: Milorad Milošević, Dnevne novine Vijesti
Analiza je nastala u okviru projekta ”Money Watch: Civilno društvo, čuvar budžeta”, koji sprovodimo u saradnji sa Institutom za javne finansije iz Zagreba i NVO Novi horizont iz Ulcinja, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje od strane Ministarstva javne uprave. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije i Ministarstva javne uprave.
Na konferenciji su dodijeljene i nagrade pobjednicima 
Na panelu su govorili Helen Darbishire (Access Info Europe), Bojan Perkov (SHARE Foundation) Mia Biberović (Netocracy), Nikola Ljubešić (Insistut Jozef Štefan) i Belen Aguero (CIECODE), koji su podijelili iskustva iz svog rada i istakli glavne izazove sa kojima se suočavaju.
Predstavnici Crne Gore na ovom događaju su bili Milka Tadić Mijović iz Centra za istraživačko novinarstvo, Miloš Marković iz Centra za razvoj nevladinih organizacija, Milena Stanojević iz NVO Aktivna zona, kao i naše Ana Đurnić i Dragana Jaćimović ispred Instituta alternativa.
To se tvrdi u analizi Instituta alternativa (IA), koji je pratio realizaciju objedinjenih javnih nabavki u Crnoj Gori tokom 18 mjeseci, i to u periodu od 1. januara 2018. (kada je stupila Vladina Uredba o objedinjenim nabavkama roba i usluga) do jula 2019.
“Uprava za imovinu treba da priprema i objavljuje poseban i detaljan godišnji plan objedinjenih javnih nabavki, sa podacima o tome za potrebe kog državnog organa će sprovesti nabavku (umjesto zbirno prema predmetu nabavke, kao što je sada slučaj). Inspekcija za javne nabavke na svojoj internet stranici treba da objavi zapisnik o izvršenom nadzoru zaključenja ugovora za hitnu nabavku kancelarijskog materijala koji je Uprava za imovinu zaključila sa firmom ‘Kastex’ DOO Podgorica 18. februara 2019. Uprava za inspekcijske poslove – Inspekcija za javne nabavke proaktivno treba da objavljuje na svojoj internet stranici zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru”, navela je Đurnić.