Objavljeno

Najava panela: Da li je depolitizacija obavještajnog sektora moguća?

Institut alternativa organizuje panel diskusiju ”Da li je depolitizacija obavještajnog sektora moguća? – Regionalna perspektiva” sa ciljem diskutovanja o crnogorskom ali i regionalnom iskustvu reforme obavještajnog sektora.

Nakon afere «Bomba» u Sjevernoj Makedoniji, koja je razotkrila nezakonito prisluškivanje 20 000 građana, započete su sveobuhvatne reforme, zakonske i institucionalne, pod okriljem evropskih i evroatlantskih integracija.

Sa druge strane, u Srbiji je reforma obavještajnog sektora jedno od mjerila u poglavlju 24 u okviru pregovora sa Evropskom unijom.

Tokom panel diskusije će biti pokrenuta diskusija o sledećim pitanjima:

• Šta možemo da naučimo na primjeru zloupotrebe službi bezbjednosti u Sjevernoj Makedoniji? Koja pitanja su se otvorila u radu na reformama? Koje su zakonodavne novine i koja progresivna rješenja su usvojena?

• Koja je uloga obavještajnog sektora u Srbiji u zarobljavanju države? Šta nam primjeri iz prakse govore? Kakve posljedice ostavljaju prejake veze između agencija i političara?

• Kako ojačati parlamentarni nadzor, unutrašnju kontrolu, nezavisne institucije i obezbijediti demokratsku i civilnu kontrolu rada službi?

Na ova pitanja će odgovore ponuditi:

 

• Magdalena Lembovska, Centar za evropske strategije – EUROTHINK, Sjeverna Makedonija,
• Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku, Srbija,

O crnogorskom iskustvu reforme obavještajnog sektora će govoriti Dina Bajramspahić, IA, koja će takođe moderirati diskusiju.

Panel diskusija će biti održana u četvrtak, 5. decembra, u hotelu ”CentreVille”, sa početkom u 11h.

Organizovanje diskusije podržao je Evropski fond za Balkan kroz projekat „Watching the Watchers: Towards Accountable Intelligence Services in the Western Balkans”, koji zajednički sprovode Beogradski centar za bezbednosnu politiku iz Srbije, Centar za evropske strategije – EUROTHINK iz Sjeverne Makedonije i Institut alternativa iz Crne Gore.

Objavljeno

Blog: Otrovna boja za djecu

Ministarstvo sporta i mladih je 1. avgusta ove godine ugovorilo javnu nabavku ustupanja izvođenja građevinskih radova – adaptacija sportske sale i sanitarnih čvorova u OŠ ”Štampar Makarije“ u Podgorici. Izvođač radova je firma ”ART Gradnja“ iz Bara koja je za ove radove dobila ugovor vrijedan 28.855, 95 eura.

Jedan savjesni roditelj učenika škole, inženjer – stručan za nadzor radova, tokom izvođenja radova u školi posumnjao je da izvođač radova ne koristi dozvoljenu boju za premazivanja zidova svlačionica fiskulturne sale. Roditelj je 1. oktobra obavijestio nadležna ministarstva i školu da je upotreba materijala korišćenih za adaptaciju zidova svlačionice u sklopu fiskulturne sale OŠ ”Štampar Makarije” (emajl lak i uljana boja za drvo) neuskladjena sa važećim propisima o zabrani i ograničenju korišćenja, stavljanja u promet i proizvodnji hemikalija koje predstavljaju neprihvatljiv rizik po zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Pojednostavljeno, da se u unutrašnjosti objekta koriste boja i lak namijenjeni za spoljašnju upotrebu, pa zato mogu biti štetni za zdravlje.

Roditelj je tražio hitno zaustavljanje radova kao i temeljno mehaničko uklanjanje izvedenih slojeva. U vrijeme korišćenja svlačionica, miris boje je bio gotovo nepodnošljiv, a pojedina djeca su imala zdravstvene smetnje, mučnine, bol u stomaku, vrtoglavice. Nakon toga, svlačionice su zatvorene, a inspekcija je u nalazu od 15. oktobra zapisala da je izvođač sastrugao nenamjensku boju te da je nakon toga nanijeta odgovarajuća ”namjenska boja”.

Tako bi se taj slučaj završio, da roditelj koji je i pokrenuo ovaj slučaj nije nakon toga došao u prostor svlačionica, pošto je osjetila jak miris uljane boje i zagrebala površinu zidova i otkrila da se ispod nanijete boje nalazi ona ista nenamjenska i nedozvoljena boja.

Nakon ponovnog obraćanja inspekciji, sanitarna inspekcija je tokom prve polovine novembra izvršila nekoliko nadzora i o tome sačinila nekoliko zapisnika. U jednom od zapisnika inspekcija potvrđuje da izvođač radova nije postupio po nalogu inspekcije. Svlačionice su već dva mjeseca zatvorene.

Polovinom novembra je izgleda započeto uklanjanje opasne boje, ali o tome nema javnih i vjerodostojnih informacija. Ni Ministarstvo sporta i mladih, ni Ministarstvo prosvjete, ni Osnovna škola ni Uprava za inspekcijski nadzor nisu se javno oglasili povodom ovog slučaja punih 60 dana.

Ipak, sve što se naknadno dešavalo u ovom slučaju potvrđuje sumnje savjesnog roditelja koji je u ovom slučaju suštinski i u najboljem smislu te riječi “uzbunjivač“.

Međutim, kroz hodnike škole je umjesto zahvalnosti savjesnom roditelju i jasnog upozorenja da su svlačionice zatvorene u interesu djece odnosno zbog rizika po zdravlje, provijavao stav da ”eto tamo neki roditelji prave neke probleme, pa jadna djeca ne mogu da koriste svlačionicu”.

Važno je naglasiti da ovaj slučaj ukazuje na nešto što može biti od sistemskog značaja. Adaptacija javnih objekata izgleda da ne zahtijeva obavezni građevinski nadzor. Tako je moguće da je ova ili neka slična boja korišćena i na drugim mjestima, da se materijali opasni za zdravlje koriste u školskim ali i zdravstvenim ili drugim objektima od značaja za život i zdravlje ljudi. Moguće da prilikom adaptacije drugih objekata nije bilo nekog ko bi ukazao na kršenje pravila i opasnost po zdravlje. Tako sve ostaje na savjesti i profesionalizmu izvođača radova. Jedan izvođač radova kojem mogu da vjerujem, kazao mi je: “Da sam htio da stavim radioaktivni materijal u školu koju sam renovirao, mogao sam jer me niko nije kontrolisao”.

Izvođači radova bi morali znati da Krivični zakonik propisuje da “lice odgovorno za …izvođenje radova, koje pri vršenju tih poslova ne postupi po propisima o planiranju prostora i izgradnji objekata ili opštepriznatim tehničkim pravilima i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi……, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina, a ako je djelo učinjeno iz nehata, učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine.” To sve, naravno, ako se za slučaj sazna, Uprava za inspekcijski nadzor podnese krivičnu prijavu, a tužilaštvo procesuira slučaj.

Na kraju, zabrinjavajuće je u svemu ovome je što ova tema koju sam pokušao u više navrata, danima i sedmicama da iskomuniciram sa nekoliko medija nije pobudila gotovo nimalo njihove pažnje. Za mjesec i po dana nijedan medij nije objavio tekst o ovom slučaju. Da li će istražiti sistemske razmjere i izazove na koje ukazuje ovaj slučaj, ostaje da vidimo. Ono na šta nas ovaj slučaj podsjeća jeste da moramo vjerovati svojim očima i zdravom razumu, da ne smijemo vjerovati na riječ institucijama, da ne smijemo plašiti djecu ”uzbunjivačima” (zviždačima) odnosno onima koji nam ukazuju na mogući problem, i da na neki način treba da takvima odamo zahvalnost. S druge strane, da od rukovodstava škola moramo tražiti da budu ambasadori djece, a ne advokati ministara i ministarstava, da su im savjesni roditelji saradnici, a ne “prijetnja“.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora

Blog je originalno objavljen u Dnevnim novinama Vijesti, kao i na portalu ”Vijesti”.

Objavljeno

Stevo Muk u emisiji “Načisto” TV Vijesti

Pogledajte snimak emisije “Načisto” kod Petra Komnenića, na TV Vijesti, u kojoj je gost bio Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alterantiva. Tema o kojima se govorilo jesu glavne primjedbe Evropske komisije objavljenje  u non paper-u, a koje se tiču poglavlja 23 i 24,u, sa fokusom na pravosuđe.

Gosti emisije koja je emitovana 21. novembra 2019. godine, bili su i Ana Perović Vojinović, članica Sudskog savjeta, Ranko Krivokapić, poslanik SDP-a, i Velimir Rakočević, član Tužilačkog savjeta.

Muk smatra da se u radnom dokumentu Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 nalaze gotovo sliče ili iste ocjene kao i u prethodnim izvještajima Evropske komisije, dodajući da sada te ocjene jasnijim rječnikom na nekim mjestima direktno ukazuju i na neka nova pitanja i izazove koja su se pojavila kao problematična.  “Meni se čini da sve ono što su nevladine organizacije, odnosno, kritički orijentisani dio nevldinih organizacija i javnosti govorio unazad šest mjeseci ili godinu dana, ljudi u Evropskoj komisiji prepoznali i zapisali u ovom dokumentu”, poručio je Muk.

 

Objavljeno

IA održao sastanak o javnim nabavkama sa TAIEX ekspertima

Ana Đurnić, istraživačica javnih politika u Institutu alternativa, sastala se sa ekspertima TAIEX misije sa kojima je razgovarala o stanju u oblasti javnih nabavki u Crnoj Gori.

Cilj ekspertske misije bio je da mapira osjetljive i problematične oblasti u javnim nabavkama, kao i da obezbijedi procjenu efikasnosti sistema pravne zaštite u oblasti javnih nabavki u Crnoj Gori.

Ana je na sastanku predstavila ključne nalaze nekoliko istraživanja koja je Institut alternativa sproveo u prethodnom periodu.

Ukazala je na to da je sistem objedinjavanja nabavki roba i usluga tek u ranoj fazi sprovođenja, te da su problemi brojni i da postoji prostor za unapređenje, naročito u dijelu transparentnosti potrošnje za ove nabavke. Planiranje i izvještavanje o objedinjenim nabavkama u velikoj mjeri je decentralizovano, a kroz more podataka teško se dolazi do pouzdanih i detaljnih brojki o objedinjenoj potrošnji. Centralizovane nabavke ne planiraju se dovoljno detaljno i na vrijeme, što stvara probleme u praksi, a upravu ostavlja bez nekih od ključnih sredstava za rad i funkcionisanje.

Kada su u pitanju nabavke male vrijednosti, Ana je istakla da je njihovim uvođenjem u crnogorski sistem javnih nabavki u velikoj mjeri smanjena transparentnost i konkurentnost postupaka. Nabavke male vrijednosti karakteriše široka diskrecija naručilaca – samo pragovi vrijednosti ovih nabavki propisani su Zakonom, dok se na sve ostalo primjenjuju pravila propisana internim aktima naručilaca. Ana je objasnila da je Predlogom novog Zakona o javnim nabavkama definisano da će ove nabavke biti regulisane aktom Ministarstva finansija, koji će važiti jednako za sve naručioce. Dodala je da je izuzetno važno da crnogorska javnost i Evropska komisija budu u najvećom mogućoj mjeri uključeni u proces pripreme ovog akta, kako bi on na pravi način odgovorio na izazove uočene u dosadašnjoj primjeni instituta nabavki male vrijednosti.

Ana je ukazala i na to da propisi koji su trenutno na snazi vrlo šturo uređuju nabavke u oblasti bezbjednosti i odbrane. Zakon o javnim nabavkama ovome je posvetio samo dva zakonska člana, a predviđena podzakonska akta nisu usvojena ni dvije i po godine od usvajanja zakona.

Ona je iskazala nezadovoljstvo što u okviru pripreme novog Zakona o javnim nabavkama nije održana javna rasprava i objasnila da je time narušen i obesmišljen princip participativnog donošenja odluka u crnogorskom društvu.

Sastanku su prisustvovali članovi TAIEX misije:

Edvins Parups, iz Sektora za metodološku podršku institucijama pod nadzorom Ministarstva kulture Letonije,

Dr Marcin Jedrasik, zamjenik direktora pravnog odjelenja Deputy Director, Legal Department, Solidarity Transport Hub Poljska (javno preduzeće, 100% državno vlasništvo),

Nina Čulina, načelnica Sektora za unaprijeđenje sistema i međunarodnu saradnju u Ministarstvu ekonomije, preduzetništva i obrta, Hrvatska

Sastanku je prisustvovao i gospodin Krzysztof ZUREK, predstavnik Generalnog direktorata za politiku susjedstva i pregovore o proširenju, Evropska komisija.

Sastanak je održan 20. novembra 2019. godine, na predlog Delegacije Evropske unije u Podgorici.

Objavljeno

Predloženi Zakon o SPI neodrživ u crnogorskom kontekstu

Usvajanje Nacrta zakona o slobodnom pristupu informacijama u datom obliku, vratilo bi nas 15 godina unazad.  Već se ionako godinama krećemo u tom smjeru, suočavajući se sa ćutanjem administracije, višegodišnjim postupcima pred Agencijom za slobodan pristup informacijama i prosječnim trajanjem postupaka pred Upravnim sudom dužim od 13 mjeseci.

To je na konferenciji ”Povratak osnovama: Informisani građani – aktivno društvo!” poručio Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa(IA).

Muk smatra i da Vlada i Ministarstvo javne uprave uporno negiraju direktnu vezu između transparentnosti i odgovornosti. ”Međutim, otvorenost nije sama sebi cilj, već preduslov za praćenje odgovornosti rada uprave”, poručio je Muk.

Službenica za politička pitanja u  Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, Akvile Normantiene, kazala je da slobodan pristup informacijama predstavlja važnu stavku u kontekstu Crne Gore kada su u pitanju pristupni pregovori sa Evropskom unijom.

„Određene odredbe koju su sada u nacrtu ovog zakona, poput koncepta zloupotrebe prava, moraju biti pažljivo provjerene u crnogorskom kontekstu“, kazale je Normantiene i dodala da postoje druga pravna rješenja koja mogu spriječiti zloupotrebu prava na pristup informacijama.

Helen Darbishire, Izvršna direktorica organizacije Access Info Europe izrazila je zabrinutost zbog načina na koji je definisana zloupotreba prava na slobodan pristup informacijama.

„Mi vam preporučujemo da ne nastavljate sa trenutnim predlogom zakona, mislim da je previše široko definisan u nekim djelovima i može da vam se obije o glavu“ istakla je Darbishire.

Saglasan u ocjeni da predložena odredba o zloupotrebi prava otvara mogućnost za diskreciono odlučivanje, SIGMA ekspert za javnu upravu, Dejan Milenković, dodao je da kao sporan vidi i član koji se odnosi na relativne izuzetke –  ”iz drugih razloga propisanih zakonom”.

”To je nešto što apsolutno ne bi trebalo da stoji u nacrtu jer se na taj način neograničeno otvara krug za moguće potencijalne izuzetke za ostvarivanje prava na pristup informaciji”, naglasio je Milenković.

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa, Dina Bajramspahić, je kao glavni prigovor navela to što tokom javne rasprave i brojnih prezentacija nacrta zakona nisu dati argumenti koji su doveli do ovakvih rješenja.

”Ako ovakav zakon stupi na snagu, imaćemo cijele oblasti potpuno isključene iz zakona, ali mi nismo čuli zbog čega. Ne znamo šta je to navelo Vladu da ovako relaksira institucije, kao što su, recimo, policija i Agencija za nacionalnu bezbjednosti, od primjene zakona”, istakla je Bajramspahić.

Kao spornu, Bajramspahić navodi i odredbu koja se tiče sužavanja definicije informacije, što znači da organi uvode mogućnosti odbijanja pristupa informaciji koju imaju, tvrdeći da ta informacija nije od javnog značaja ili da nije vezana za rad, organizaciju i nadležnost organa.

Danijela Nedeljković Vukčević, generalna direktorica Direktorata za državnu upravu u Ministarstvu javne uprave (MJU), rekla je da je do predloženih izmjena dovela „nekonzistentnost normi, postojanje kontradiktornih određenja u jednom članu u odnosu na drugi, kratki rokovi za odlučivanje i veliki broj žalbi koje su trenutno u opticaju“.

„Svi prepoznaju bojazan od uvođenja instituta zloupotrebe prava u pravni sistem Crne Gore iz raznih okolnosti. Ono što je bitno je da smo mi probleme prepoznali, potrebno je utvrditi mjeru i predložiti ona rješenja koja su najbolja”, dodala je Nedeljković Vukčević.

Juanjo Cordero, međunarodni ekspert za pristup informacijama, kazao je da je pravo na slobodan pristup informacijama fundamentalno demokratsko pravo.

”Vlade i državni službenici su ti koji upravljaju javnim resursima koji pripadaju svim građanima Crne Gore, te da je ista stvar i sa informacijama. Zbog toga informacije moraju biti dostupne svim zainteresovanim akterima i veoma je važno da državni službenici budu odgovorni za to upravljanje resursima”, kazao je Cordero.

 

Slavoljupka Pavlović, pomoćnica generalnog sekretara institucije Povjerenika za informacije od javnog značaja i zaštitu ličnih podataka rekla je da Zakon Republike Srbije nema nijedan apsolutni izuzetak od prava na pristup informacijama.

„To je ono što je, vjerujem, uvijek dobro rješenje koje vodi većoj transparentnosti  i zbog čega je u normativnom smislu ovaj zakon ubrajan u jedan od najboljih zakona”, istakla je Pavlović i dodala da su sve informacije koje imaju direktne ili indirektne veze sa raspolaganjem javnim novcem par excellence informacije koje moraju biti dostupne javnosti.

Zamjenica Povjerenika za informacije u Sloveniji, Kristina Kotnik Šumah je kazala da Slovenija ima jako dobro definisane izuzetke, koji su taksativno nabrojani u Zakonu o SPI, i ne postoje generalni izuzeci ili ograničenja koja bi se mogla definisati u nekom specijalnom zakonu.

„Kod nas postoji jedanaest izuzetaka i svi su precizno definisani – tačno se zna šta je poslovna tajna i tajni podatak i na šta se oni mogu odnositi“, rekla je Kotnih Šumah i dodala da, ukoliko neki podatak nije suštinski tajan, niko ga ne može proglasiti tajnim.

Govoreći o zloupotrebi prava, Kotnik Šumah je istakla da je vrlo bitno da se to u praksi koristi jako restriktivno. „U Sloveniji, javni organi ne mogu odbiti zahtjev zbog zloupotrebe prava zato što je tražen veliki broj dokumenata ili postupanje po zahtjevu podrazumijeva veliku količinu posla“, dodala je ona.

Lana Podgoršek iz NVO Programiraj za Hrvatsku je istakla da je Zakon o slobodnom pristupu informacijama u Hrvatskoj dobro definisan, ali da postoje izazovi pri sprovođenju ovog zakona u praksi.

”Problemi se javljaju kod dostavljanja informacija u otvorenom formatu, informisanju građana o tome koje informacije bi trebale biti javne”, kazala je Podgoršek.  Ona je dodala i da često službenici ne znaju šta smiju objaviti a šta ne, što dodatno produžava proces.

Konferencija je organizovana u okviru projekta “You4EU – Učešće građana 2.0” koji realizujemo u saradnji sa partnerima iz Srbije (Beogradska otvorena škola), Slovenije (PINA), Hrvatske (GONG) i Španije (Access Info Europe). Projekat sprovodimo uz finansijsku podršku Evropske unije, kroz program “Evropa za građane i građanke”.

Objavljeno

Najava konferencije “Povratak osnovama: Informisani građani – aktivno društvo!”

U četvrtak, 14. novembra 2019. godine organizujemo konferenciju “Povratak osnovama: Informisani građani – aktivno društvo”, u prostorijama EU Info centra, sa početkom u 11h.

Konferenciju organizujemo kako bismo, nakon formalne javne rasprave o Nacrtu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koju je organizovalo Ministarstvo javne uprave i koja je trajala do 31. oktobra, obezbijedili još jednu priliku za diskusiju o ovom Nacrtu zakona, kao i o stanju u ovoj oblasti u Crnoj Gori i drugim zemljama iz kojih dolaze naši projektni partneri i stručnjaci za ovu oblast.

U uvodnom dijelu konferencije govoriće Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa i  Akvile Normantiene, službenica za politička pitanja u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

U okviru konferencije organizujemo dva panela, nakon čega ćemo otvoriti diskusiju za učesnike.

U okviru prvog panela “Slobodan pristup informacijama: Zvijezda vodilja ka demokratiji” govoriće:

Juanjo Cordero, Međunarodni ekspert za pristup informacijama, Sustentia, Španija
Slavoljupka Pavlović, Pomoćnica generalnog sekretara institucije Povjerenika za informacije od javnog značaja i zaštitu ličnih podataka, Srbija
Kristina Kotnik Šumah, Zamjenica Povjerenika za informacije, Slovenija
Lana Podgoršek, NVO Programiraj za Hrvatsku, Hrvatska

Moderatorka panela biće Ana Đurnić, istraživačica javnih poltika u Institutu alternativa.

U okviru drugog panela “Najave novih zabrana pristupa informacijama: Slučaj Crne Gore” govoriće:

Danijela Nedeljković Vukčević, Generalna direktorica Direktorata za državnu upravu, Ministarstvo javne uprave, Crna Gora
Helen Darbishire, Izvršna direktorica, Access Info Europe, Španija
Dejan Milenković, Ekspert za javnu upravu, SIGMA
Dina Bajramspahić, Istraživačica javnih politika, Institut alternativa, Crna Gora

Drugim panelom će moderirati Marko Sošić, istraživač javnih politika u Institutu alternativa.

Konferenciju organizujemo u okviru projekta “You4EU – Učešće građana 2.0” koji realizujemo u saradnji sa partnerima iz Srbije (Beogradska otvorena škola), Slovenije (PINA), Hrvatske (GONG) i Španije (Access Info Europe). Projekat sprovodimo uz finansijsku podršku Evropske unije, kroz program “Evropa za građane i građanke”.