Objavljeno

Previše hitnih i skraćenih nabavki milionske vrijednosti

Institut alternativa analizirao realizaciju objedinjenih javnih nabavki koje sprovodi Uprava za imovinu, navodeći da su mnoge suprotne zakonu

Uprava za imovinu iako je zadužena za sprovođenje objedinjenih nabavki u Crnoj Gori, kašnjenja nadoknađuje raspisivanjem hitnih nabavki i skraćivanjem rokova za dostavljanje ponuda, suprotno zakonu. Centralizovane nabavke se ne planiraju dovoljno detaljno i na vrijeme, što stvara probleme u praksi, a upravu ostavlja bez nekih od ključnih sredstava za rad i funkcionisanje.

To se tvrdi u analizi Instituta alternativa (IA), koji je pratio realizaciju objedinjenih javnih nabavki u Crnoj Gori tokom 18 mjeseci, i to u periodu od 1. januara 2018. (kada je stupila Vladina Uredba o objedinjenim nabavkama roba i usluga) do jula 2019.

“Uprava za imovinu kroz objedinjene nabavke često nabavlja samo jedno vozilo, suprotno jednom od ključnih načela i razloga za objedinjavanje nabavki – veća količina „obara” cijenu. Od 1. januara 2018. do 30. juna 2019. Uprava za imovinu sprovela je 10 pojedinačnih postupaka nabavke vozila za različite naručioce, za nabavku ukupno 40 vozila, od čega je kroz čak šest postupaka nabavljeno samo jedno ili dva vozila”, ističe se u analizi IA.

Upravom za imovinu, čiji je direktor Blažo Šaranović, od ukupnog broja javnih nabavku u 2018. godini 46 odsto sprovedeno je po skraćenoj proceduri.

“Naročito su problematične one nabavke za kojima postoji konstantna potreba, a koje kasne zbog neblagovremenog raspisivanja od strane Uprave za imovinu i neažurnosti institucija zaduženih za zaštitu prava ponuđača. Takav je primjer i nabavka kancelarijskog materijala, koju je Državna komisija poništila i 2018. i 2019. godine. Ovaj slučaj pokazao je kako duge procedure za zaštitu prava mogu Upravu „gurnuti u sivu zonu” Zakona o javnim nabavkama, a objedinjavanje nabavki zamijenjeno manje transparentnim procedurama koje narušavaju osnovna načela javnih nabavki”, ističe se u analizi IA.

Za ovu nabavku prvobitno je raspisan postupak javne nabavke kancelarijskog materijala, po partijama, uz primjenu okvirnog sporazuma na period od dvije godine, ukupne vrijednosti 723 737,33 eura. Državna komisija je poništila tu nabavku, ali i Upravni sud to njeno rješenje.

“Uzevši kao obrazloženje ovu institucionalno-pravnu vrtešku, kao i činjenicu da do februara 2019. Državna komisija nije postupila po presudi Upravnog suda, Uprava za imovinu pokrenula je 12. februara 2019. postupak hitne nabavke procijenjene vrijednosti 110 218,33 eura koju će sprovesti u roku od pet dana. Uprava je zaključila ugovor sa firmom „Kastex”, suprotno Zakonu o javnim nabavkama koji kaže da se ugovor o javnoj nabavci ne može zaključiti prije donošenja odluke po izjavljenoj žalbi, te da je ugovor zaključen suprotno tome ništav”, napominje se u analizi IA.

Hitne nabavke su Zakonom o javnim nabavkama, kako napominju, “izuzete od obaveze sprovođenja transparentnih postupaka nabavke, ali ne i od opštih pravila i načela javnih nabavki, poput onih koja se odnose na zaključenje ugovora i pravo ponuđača na pravnu zaštitu”.

Iz Uprave za imovinu tvrde da je Inspekcija za javne nabavke vršila nadzor konkretno za nabavku kancelarijskog materijala 10. aprila 2019. godine i „utvrdila da nije bilo nepravilnosti u sprovođenju predmetnog postupka”.

“Zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru nije javno dostupan na internet stranici Uprave za inspekcijske poslove”, dodaje se u analizi IA.

Tokom 2018, Uprava za imovinu mijenjala je plan javnih nabavki čak 17 puta. Iz IA napominju da se prva objedinjena nabavka pojavljuje tek u drugom amandmanu na plan, od 16. marta, i to samo jedna nabavka goriva za potrebe državnih organa procijenjene vrijednosti 4.240.403,74 eura”.

“U posljednjem amandmanu od decembra 2018. nalazi se devet postupaka nabavki ukupne vrijednosti 11.228 472,97 eura”, navodi se u analizi.

Uprava za imovinu tokom 2019. planirala je da sprovede 10 objedinjenih nabavki ukupne procijenjene vrijednosti 12.360.160,99 eura, od čega devet otvorenih postupaka i jednu nabavku male vrijednosti.

“Iako je Uprava za imovinu plan nabavki do 1. jula 2019. mijenjala šest puta, to se nije u velikoj mjeri odrazilo na planirane objedinjene nabavke. U odnosu na originalni plan, razlikuje se procijenjena vrijednost ovih nabavki koja je umanjena za 95.000 eura. Do 1. jula 2019. zaključeno je osam ugovora za objedinjene nabavke ukupne vrijednosti 6.744.393,53 eura”, navodi se u analizi.

Dali preporuke kako se sve može bolje organizovati

Iz IA su, kako napominje Ana Đurnić, na kraju ove analize dali preporuke za poboljšanje transparentnosti objedinjenih nabavki, za nadzor Inspekcija za javne nabavke, kao i za poboljšanje efikasnosti Uprave za imovinu u ovim postupcima.

“Uprava za imovinu treba da priprema i objavljuje poseban i detaljan godišnji plan objedinjenih javnih nabavki, sa podacima o tome za potrebe kog državnog organa će sprovesti nabavku (umjesto zbirno prema predmetu nabavke, kao što je sada slučaj). Inspekcija za javne nabavke na svojoj internet stranici treba da objavi zapisnik o izvršenom nadzoru zaključenja ugovora za hitnu nabavku kancelarijskog materijala koji je Uprava za imovinu zaključila sa firmom ‘Kastex’ DOO Podgorica 18. februara 2019. Uprava za inspekcijske poslove – Inspekcija za javne nabavke proaktivno treba da objavljuje na svojoj internet stranici zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru”, navela je Đurnić.

Za efikasnost, Uprava za imovinu treba “da srodne robe i usluge za potrebe više organa državne uprave, poput nabavke službenih vozila, goriva i slično, nabavlja centralizovano, kroz manji broj postupaka”.

“Uprava za imovinu treba da zaključuje okvirne sporazume za nabavke za kojima postoji konstantna potreba državnih organa, poput kancelarijskog materijala. Na polovini trajanja takvih okvirnih sporazuma, Uprava treba da pokrene novi postupak i time blagovremeno obezbijedi robe i usluge za državnu upravu u narednom periodu”, poručili su iz IA.

Autor: Milorad Milošević, Dnevne novine Vijesti

Analiza je nastala u okviru projekta ”Money Watch: Civilno društvo, čuvar budžeta”, koji sprovodimo u saradnji sa Institutom za javne finansije iz Zagreba i NVO Novi horizont iz Ulcinja, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje od strane Ministarstva javne uprave. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije i Ministarstva javne uprave.

Tekst je originalno objavljen u Dnevnim novinama ”Vijesti”.

Objavljeno

Dina Bajramspahić u emisiji “Načisto” na TV Vijesti

U mora drskih, samovoljnih i ignorantskih odluka, Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) koji je pripremilo Ministarstvo javne uprave (MJU) se posebno istakao, što je bilo prilično teško u crnogorskoj svakodnevnici.

Čitajući u nevjerici iz člana u član, i mi koji se dugo bavimo ovim poslom nismo mogli da vjerujemo da su se usudili na toliki despotizam. Gotovo svi novi članovi zakona su omogućavanje javnoj upravi da ne omogući pristup informacijama. To je izobilje osnova za odbijanje, izbilje osnova da tumače ima li podnosilac prava da traži to što traži, koji su mu motivi I ciljevi i da li je korisno to što traži ili nije. Od 30 članova nacrta zakona, izrašavamo najoštrije protivljenje protiv čak 26 predloženih rješenja.

U čemu je sve problem pogledajte u emisiji “Načisto” koja se emitovala na TV Vijesti.

Gosti u studiju bili su: naša Dina Bajramspahić, Danijela Nedeljković Vukčević (Ministarstvo javne uprave), Nikola Marković (dnevni list “Dan”) i Biljana Božić (Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama)

Objavljeno

Otvoreno pismo 44 nevladine organizacije uoči Međunarodnog dana SPI

Uoči međunarodnog dana slobodnog pristupa informacijama, 44 nevladine organizacije su potpisale otvoreno pismo Predsjedniku Vlade Crne Gore i Ministarki javne uprave, tražeći da odustanu od predloženih izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama koje uvode nova ograničenja i drastično smanjuju transparentnost institucija, suprotno međunarodnim standardima.

Tražimo da Vlada i Ministarstvo javne uprave odustanu od predloženih izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama koje uvode nova ograničenja i drastično smanjuju transparentnost institucija, suprotno međunarodnim standardima.

Umjesto da unaprijedi važeći Zakon, Vlada predlaže još gora rješenja kojima se urušava fundamentalno pravo garantovano Ustavom Crne Gore i međunarodnim konvencijama.

Predloženim izmjenama uvodi se takozvana zloupotreba prava na pristup informacijama, i institucijama daje ogromno diskreciono ovlašćenje da, bez bilo kakvih kriterijuma, odbiju da objave informacije od javnog značaja. Prema Nacrtu, zahtjevi mogu biti odbijeni, jer su “nerazumni” ili ih je previše, ili iz bilo kog drugog razloga, kada su suprotni cilju i svrsi zakona, koji ni jednim članom nisu definisani.

Vlada, takođe, drastično sužava pojam informacije, ponovo ostavljajući na volju državnim organima da proizvoljno procjenjuju da li neki podatak jeste ili nije informacija od javnog značaja. Ta odredba ozbiljno narušava kompletan sistem pristupa informacijama i u direktnoj je suprotnosti sa međunarodnim standardima, koji jasno ukazuju da se pravo pristupa informacijama odnosi na sve podatke koje institucije posjeduju.

Takođe, smanjuje se broj obveznika ovog zakona, pa Vlada predlaže da političke partije koje se dominantno finansiraju iz državnog budžeta, budu izuzete iz primjene ovog zakona.
Imajući u vidu raširenu političku korupciju, ovakve izmjene zakona, uoči izborne godine, onemogućile bi kontrolu ogromnih novčanih tokova i dodatno urušile već nisko povjerenje građana u izbore.

Izmjenama zakona Vlada u potpunosti isključuje obavještajno-bezbjedonosni sektor, kao i sve informacije koje se dijele sa međunarodnim tijelima ili trećim zemljama, za koje Vlada odluči da su povjerljivi. Na taj način građanima se oduzima mogućnost da pred sudom provjeravaju da li su podaci zakonito proglašeni tajnom.

Pored toga, predviđa se da se pravo pristupa informacijama može uskratiti i kada drugi zakoni propisuju da je neka informacija tajna. I to rješenje je suprotno međunarodnim standardima koji ne dopuštaju neograničene razloge za izuzetke, već samo one koji su potrebni i neophodni u demokratskim društvima. Savjet Evrope, čija je Crna Gora članica, ima precizno definisanu listu izuzetaka koja je znatno uža od Vladinog predloga.

Iako je opšte raširena zloupotreba poslovnih tajni na koje se institucije pozivaju kada skrivaju podatke od javnog značaja, na šta ukazuje i Evropska komisija, Vlada nije ni pokušala da propiše definiciju tog pojma. I u ovoj oblasti postoje jasni međunarodni standardi koje je Vlada propustila da primijeni, već je ostavila na volju institucijama da sami tumače šta su poslovne tajne koje nisu propisane ni jednim važećim zakonom. Nacrtom se smanjuju obaveze institucija da proaktivno objavljuju podatke na internetu, iako je zvanično opredjeljenje Vlade da što više infomacija bude dostupno na sajtovima, kako bi se smanjio broj zahtjeva za informacijama. Ukoliko ovo rješenje bude usvojeno, institucije više neće morati da objavljuju javne registre, mišljenja eksperata na zakone, niti podatke o dodatnim primanjima javnih funkcionera.

Zbog svega navedenog smatramo da su predviđene izmjene suprotne međunarodnim standardima i predstavljaju direktnu prijetnju radu civilnog društva i medija, omogućavajući ogroman prostor za korupciju i nezakonito skrivanje informacija od značaja za javnost.

Pozivamo Vladu da povuče predloge iz Nacrta izmjena i dopuna Zakona, i u punoj saradnji sa ekspertima, nevladinim sektorom i medijima, definiše rješenja koja će omogućiti ostvarivanje fundamentalnog ljudskog prava na pristup informacijama, u skladu sa Ustavom i međunarodnim konvencijama.

U nastavku se nalazi spisak NVO koje su potpisale otvoreno pismo:

1. NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS
2. NVO Akcija za ljudska prava – HRA
3. NVO Institut alternativa – IA
4. NVO Centar za monitoring i istraživanja – CEMI
5. NVO Centar za demokratsku tranziciju – CDT
6. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore – CIN-CG
7. NVO 35 mm
8. Društvo profesionalnih novinara Crne Gore
9. NVO Centar za demokratiju i ljudska prava – CEDEM
10. NVO Centar za građanske slobode – CEGAS
11. Politikon mreža
12. Ekološki pokret OZON
13. NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica – CZIP
14. NVO Green home
15. NVO Expeditio
16. Organizacija KOD
17. NVO Media centar
18. NVU Centar za ženska prava – CŽP
19. NVO Sigurna ženska kuća – SŽK
20. NVO Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore – UMHCG
21. Udruženje paraplegičara Crne Gore
22. NVO Crnogorsko društvo ekologa
23. NVO Breznica
24. Centar za razvoj Durmitora
25. MJSJA – Dr Martin Schneider – Jacoby Association
26. NVO Eko-tim
27. NVO Anima
28. NVO Stečajci u Crnoj Gori
29. Fondacija Pomoć – Akcija za sjever Crne Gore
30. Institut za poslovnu i finansijsku pismenost
31. Fondacija Ruka prijateljstva
32. NVO Naša akcija
33. NVO Multimedijal Montenegro – Mmne
34. NVO Ruka ruci
35. NVO Udruženje za implementaciju prava – UZIP
36. NVO Brain
37. NVU Viva vita
38. NVO Krug života
39. NVO Nada
40. NVO Centar za preduzetništvo
41. Mreža za edukaciju i razvoj servisa podrške za OSI – MERSP
42. NVO Media tim
43. NVO Mreža za promjene
44. Sindikat doktora medicine Crne Gore

Objavljeno

Savjet ASK da otvori vrata predstavnicima NVO

Savjetu Agencije za sprječavanje korupcije uputili smo Inicijativu da omogući predstavnicima nevladinih organizacija praćenje sjednica Savjeta, bez obaveze učešća. Od Savjeta tražimo i da materijale za raspravu objavljuje prije sjednica, a ne po usvajanju, kako je to sada praksa.

Izmjenama Poslovnika o radu Savjeta iz maja 2016. godine, sjednice ovog tijela praktično su zatvorene za praćenje od strane predstavnika nevladinih organizacija (NVO). Obrazloženje ranijeg sastava Savjeta za to bilo je da predstavnici NVO praćenjem sjednica ne doprinose efikasnosti rada ovog tijela, te da mogu samo učestvovati uz prethodno dostavljanje članovima Savjeta onoga o čemu žele da govore u pisanoj formi, na osnovu čega će se Savjet izjasniti o učešću.

Smatramo da bi novi sastav Savjeta trebalo da inicira i usvoji Izmjene i dopune Poslovnika o radu Savjeta kako bi omogućio nezavisno i objektivno praćenje rada Agencije i Savjeta i istraživačke aktivnosti nevladinih organizacija. Potrebno je da Savjet Agencije ponovo otvori svoje sjednice za praćenje/posmatranje od strane predstavnika nevladinih organizacija, bez obaveze učešća u radu sjednica, kako je to bio slučaj tokom 2015. godine kada su sve sjednice Savjeta ASK, osim jedne, po pravilu bile otvorene za javnost, a da je predstavnicima NVO omogućeno kontinuirano praćenje sjednica.

Dalje, smatramo da je važećim odredbama Poslovnika u potpunosti onemogućeno čak i učešće NVO u radu Savjeta. Ove odredbe propisuju obavezu nevladine organizacije da podnese zahtjev radi učečća njenog predstavnika u radu Savjeta. Zahtjev, između ostalog, mora da sadrži broj sjednice i naziv tačke dnevnog reda u okviru koje predstavnik nevladine organizacije želi da uzme učešće u radu, kao i akt koji sadrži predloge, sugestije i/ili komentare u vezi tačke dnevnog reda u okviru koje predstavnik nevladine organizacije želi da učestvuje u radu Savjeta.

Međutim, materijali za sjednicu objavljuju se tek pošto su usvojeni i kada se više ni na koji način ne može uticati na njihov sadržaj. Stoga je čak i ovakvo ograničeno učešće predstavnika NVO, u potpunosti onemogućeno i obesmišljeno. Mogućnost učešća u radu sjednica Savjeta postoji na papiru, ali je potpuno neizvodljivo u praksi.

Zato je neophodno unaprijed i blagovremeno objavljivati ove materijale kako bi se zainteresovana javnost sa njima upoznala i na osnovu toga opredijelila za učešće u radu sjednica Savjeta, te pružila svoju ekspertizu, preporuke i mišljenje o dokumentima koja usvaja ovo tijelo.

Budući da je, takođe prema Poslovniku, nevladina organizacija dužna da podnese zahtjev najkasnije 24 časa prije početka Sjednice Savjeta, materijali bi morali biti objavljeni najmanje 3 do 5 dana prije održavanja sjednice.

Inicijativu smo Savjetu Agencije za sprječavanje korupcije uputili 26. septembra 2019. godine.

Tim Instituta alternativa

Objavljeno

Ministarstva blokiraju dodjelu sredstava za projekte NVO

Koalicija NVO – Saradnjom do cilja uputila je Predsjedniku Vlade, g. Dušku Markoviću, urgenciju povodom neodgovornog djelovanja nekoliko ministarstava u Vladi koja onemogućavaju adekvatnu primjenu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nevladinim organizacijama (NVO) i blokiraju procese dodjele sredstava za projekte NVO u tekućoj godini.

Konkretno, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Ministarstvo pravde, Ministarstvo sporta, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo kulture, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Ministarstvo nauke još uvijek nijesu objavili odluke o dodjeli sredstava za projekte nevladinih organizacija za ovu godinu. U pitanju je ukupno čak 18 neobjavljenih odluka za isto toliko konkursa.

Koalicija NVO je pozvala Vladu da se navedena ministarstva obavežu da u hitnom roku objave odluke o dodjeli sredstava za projekte nevladinih organizacija i omoguće realizaciju projekata u brojnim oblastima.

Sva pomenuta ministarstva su objavili konkurse za projekte prije nekoliko mjeseci, neka ministarstva prije čak pola godine, a odluke o dodjeli sredstva još nisu objavljene. Podsjećamo da se, u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o nevladinim organizacijama, na godišnjem nivou objavljuju konkursi za projekte NVO, koji treba da se realizuju u tekućoj godini. Kako je već 9-ti mjesec tekuće godine, postavlja se pitanje kako će se uopšte projekti sa ovogodišnjih konkursa realizovati u ovoj godini. Objektivno, najveći broj projekata će se vjerovatno realizovati u narednoj godini, što direktno utiče na dinamiku podržanih projekata, ostvarenje njihovih ciljeva, zadovoljstvo korisnika, narušavanje propisanih rokova i dovodi u pitanje cjelokupni koncept finansiranja programa i projekata NVO. Ovakva praksa se ponavlja već drugu godinu zaredom, od početka primjene zakona, i sada smo objektivno zabrinuti za volju, spremnost i kapacitete ministarstava, ali i Vlade da omogući finansiranje projekata NVO.

Pored hitnog objavljivanja odluka i deblokiranja procesa finansiranja projekata NVO od strane pomenutih ministarstava, očekujemo i jasne odgovore zašto nisu u stanju da, neki čak u roku od 6 mjeseci, sprovedu postupak ocjenjivanja i odlučivanja o projektima. S obzirom na to da druga ministarstva to učine u roku 60 dana, vjerujemo da problemi nisu ni u procedurama ni u zakonskim rješenjima, već u pojedincima i njihovoj odgovornosti prema obavezama.

Očekujemo od Predsjednika Vlade da utvrdi odgovornost u ovim resorima i adekvatno se odnesete prema neodgovornom obavljanju posla i direktnom ometanju primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nevladinim organizacijama.

Ana Novaković
Predsjednica Upravnog odbora u ime Koalicije Saradnjom do cilja

Koalicija NVO Saradnjom do cilja trenutno okuplja 100 nevladinih organizacija iz čitave Crne Gore i predstavlja najveću organizovanu koaliciju NVO u Crnoj Gori.

Objavljeno

Sud ćuti 16 mjeseci o Jelićevom angažmanu u Prvoj banci

Institut alternativa: Agencija za sprečavanje korupcije banku Aca Đukanovića, u kojoj je honorarno bio angažovan član Senata DRI, vidi kao naučnu, nastavnu, umjetničku ili sportsku djelatnost

Upravni sud se više od godinu nije izjasnio da li je Agencija za sprečavanje korupcije pravilno tumačila Zakon o sprečavanju korupcije kada je utvrdila da je član Senata Državne revizorske institucije (DRI) Zoran Jelić imao pravo da istovremeno radi u tom tijelu i u Prvoj banci.

Jelić je, prema ranijoj inicijativi koju je Agenciji dostavila organizacija Institut alternativa (IA), tokom 2017. bio član Senata DRI, ali i član Odbora za reviziju Prve banke.

Za taj honorarni angažman u banci, čiji je većinski vlasnik Aco Đukanović, brat predsjednika Mila Đukanovića, inkasirao je skoro 6.000 eura.

Agencija je tada odgovorila Institutu alternativa kako je ovdje riječ o ”naučnoj, nastavnoj, umjetničkoj, sportskoj” djelatnosti iz člana 9 Zakona o sprečavanju korupcije, te da javni funkcioner ima pravo da obavlja te djelatnosti i da po osnovu toga ostvaruje prihode i uredno ih prijavi.

IA se žalio Upravnom sudu, koji ni nakon 16 mjeseci nije donio odluku.

“Tužba od strane Instituta alternativa podnijeta ovom sudu 29. 4. 2018. godine pod poslovnom oznakom br.3141/18. Za ovaj spor nema zakonske odrednice hitnog rješavanja, pri čemu se mora imati u vidu i činjenica da je priliv predmeta u Upravnom sudu vrlo intenzivan (samo u prošloj godini Upravnom sudu je predato 9.112 tužbi a u prvoj polovini ove godine 3.466 tužbi). I pored uvažavanja dimenzije zainteresovane javnosti za rješavanje predmetnog spora, vodi se računa o pravilu rješavanja po redosljedu prispjeća tužbi u sud, kako je to propisano Sudskim poslovnikom kao i to, da za rješavanje predmetne tužbe nije predata niti jedna obrazložena urgencija tužioca za ubrzavanje odlučivanja po predmetnoj tužbi. Iz svih navedenih razloga jasno se da zaključiti o objektivnim okolnostima koje su prouzrokovale to da predmet nije riješen zaključno sa današnjim danom”, odgovoreno je “Vijestima” iz Upravnog suda.

Iz IA za “Vijesti” ističu da postupanje suda “ne ide u prilog ispunjenju obećanja iz Strategije reforme javne uprave da će se prosječno trajanje upravnog spora skratiti na pet mjeseci do 2017, a na četiri mjeseca do 2020. godine”.

Podsjetili su i na to da se, u obrazloženju svoje odluke da Jelić ne krši Zakon, Agencija nije odredila prema navodima iz njihovog zahtjeva za ispitivanje postojanja sukoba interesa koji ukazuju na to da je u slučaju obavljanja funkcije člana Odbora za reviziju Prve banke, imajući u vidu opis poslova i nadležnosti, kao i iznos i karakter honorara koji je taj funkcioner primio po osnovu privatnog angažmana, nesporno riječ o obavljanju profesionalne djelatnosti, koju zabranjuje Zakon o Državnoj revizorskoj instituciji.

“Umjesto toga, Agencija eksplicitno tvrdi kako je ovdje riječ o ‘naučnoj, nastavnoj, umjetničkoj, sportskoj’ djelatnosti iz člana 9 Zakona o sprečavanju korupcije, te da javni funkcioner ima pravo da obavlja ove djelatnosti i da po osnovu te djelatnosti ostvaruje prihode i uredno ih prijavi. Smatramo da je u tom smislu obrazloženje Agencije nepotpuno, a tvrdimo da je nezakonito jer je prema Registru djelatnosti (6419 – ostalo monetarno posredovanje) i odredbama niza propisa koji definišu sadržaj navedenih djelatnosti jasno da se Prva banka ne bavi naučnom, sportskom, umjetničkom niti kulturnom djelatnošću. Takođe, jasne odredbe Zakona o bankama u pogledu nadležnosti Odbora za reviziju ukazuju da ni nadležnost Odbora za reviziju ne spada u sferu navedenih djelatnosti”, poručuju iz IA.

Ističu i da šesnaestomjesečnim ćutanjem, koje prevazilazi sve zakonske rokove, Upravni sud prećutno odobrava takve angažmane i pridružuje se ohrabrivanju nezakonite prakse.

“Ovdje treba posebno naglasiti da je funkcija člana Senata Državne revizorske institucije, za razliku od mnogih drugih javnih funkcija, naročito zaštićena i privilegovana, jer je doživotna, a za nju predviđena zarada u visini zarade sudije Ustavnog suda.

U tom smislu je zakonodavac člana Senata DRI stavio u red najviših državnih funkcionera. Dodatno, Državna revizorska institucija je ustavna institucija koja vrši reviziju svih drugih institucija i organa, pa je samim tim dužna da u svom radu i ponašanju svojih članova Senata i zaposlenih pokaže jednak ili čak i viši stepen integriteta od drugih organa, tijela i institucija.

Agencija je Odluku donijela po našem Zahtjevu za pokretanje postupka za utvrđivanje povrede Zakona o sprečavanju korupcije u dijelu potpunosti i tačnosti podataka iz izvještaja o prihodima i imovini i za utvrđivanje sukoba interesa i ograničenja u vršenju javnih funkcija od 12. i 19. marta 2018. godine”.

Otvoren poziv i ostalim da potraže privatne aranžmane

Iz IA upozoravaju i da odlukom, kojom se utvrđuje da obavljanje djelatnosti i funkcije člana Odbora za reviziju poslovne banke nije suprotno odredbama Zakona o sprečavanju korupcije, Agencija šalje otvoreni poziv drugim članovima Senata DRI.

“Ali i drugim javnim funkcionerima da ostvare takvu vrstu angažmana, čime se dovode u pitanje ne samo jasne odredbe Zakona o sprečavanju korupcije, već i širi društveni ciljevi donošenja i primjene navedenog zakona, antikorupcijskih politika i politika integriteta”.

Prijavio platu od oko 1.600 eura

Jelić je početkom septembra Agenciji dostavio vanredni izvještaj o imovini i prihodima u kojem je prijavio da mu je tokom jula DRI isplatila blizu 13.000 eura.

Taj novac prikazan je kao “dodatni prihod”, iako nije naznačeno pod kojim je okolnostima i za šta isplaćen.

U izvještaju za 2018. godinu, Jelić je saopštio da je zaradio skoro 22.000 eura.

Njegova prosječna plata u DRI je iznosila 1.600 eura, a kao konsultant u firmi “Kraft NTT” zaradio je 600.

Autor: Miloš Rudović, Vijesti

Članak je originalno objavljen na portalu Vijesti.

Povezane vijesti: Upravni sud da hitno preispita Odluku ASK da Jelić nije u sukobu interesa