Objavljeno

Korporativno upravljanje na Zapadnom Balkanu daleko od dobrog

Na potrebu veće stručnosti u rukovođenju i jačanja interne revizije javnih preduzeća na Zapadnom Balkanu ukazano je na regionalnoj konferenciji pod nazivom “Kako jačati dobro upravljanje u javnim preduzećima?“, održanoj 26. marta 2018. godine, u Sarajevu.

Foto: Legalnaija Blawg

Regionalnu konferenciju organizovao je Transparency International Bosna i Hercegovina.

Događaj je okupio brojne predstavnike javnih preduzeća i ustanova na Zapadnom Balkanu, ali i Hrvatske i Turske, kao i organizacija civilnog društva i  parlamentarnih institucija u regionu.

Učesnici konferencije osvrnuli su se na pitanja manjkavosti postojećeg pravnog okvira u svojim zemljama, menadžmenta u javnim preduzećima, otvorenosti u poslovanju javnih preduzeća prema javnosti, borbe protiv nepotizma i korupcije, prekomjernog i nekontrolisanog zapošljavanja (što je posebno karakteristično za javna preduzeća u Srbiji koja zloupotrebljavaju ugovor o privremenim i povremenim poslovima u ove svrhe), ali i potrošačkih prava i kvaliteta usluga koje ova preduzeća pružaju građanima.

Na konferenciji  je posebno naglašena potreba za usvajanjem planova intergriteta u javnim preduzećima kao mehanizmima u borbi protiv korupcije. Kao posebno opterećujući problem, učesnici su izdvojili prekomjeran broj zaposlenih u javnim preduzećima.

Ovo pitanje nije ništa manje karakteristično ni za Crnu Goru, a poslednji put je naglašeno u preliminarnim nalazima zaposlenih Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o Crnoj Gori, iz marta 2018. godine. Pored toga što je kroz smanjivanje broja zaposlenih potrebno smanjiti fond zarada u javnom sektoru, koji uključuje javna preduzeća, potrebno je uvesti strožije kontrole zapošljavanja, preporučio je MMF.  Trebalo bi revidirati i uključivanje države u ekonomiju, odnosno osnažiti okvir za javno-privatno partnerstvo kako bi se obezbijedili  uslovi da javna preduzeća ne nameću odliv sredstava iz budžeta odnosno, ne rezultiraju obavezama za javni sektor.

Na konferenciji je predstavljen sažetak studije koju je organizacija Transparency International Bosna i Hercegovina izradila, pod nazivom “Dobro upravljanje u javnim preduzećima u Bosni i Hercegovini – Analiza transparentnosti, odgovornosti i intergiteta javnih preduzeća“.

Prema nalazima ove organizacije, građani  u Bosni i Hercegovini još uvijek nemaju dovoljno informacija o tome kako javna preduzeća posluju. Većina javnih preduzeća nema svoje Internet stranice, pa je komunikacija sa javnošću otežana. “Generalno, transparentnost u pogledu organizacione strukture, informacija o ukupnom poslovanju javnih preduzeća, vlasničke i upravljačke srukture je na veoma niskom nivou“,jedan je od zaključaka analize. Sa druge strane, kada je odgovornost u pitanju, klijentelizam, nepotizam, veliki politički uticaj i nedostatak struke, karakteristika su menadžmenta javnih preduzeća u Bosni i Hercegovini.

Ivana Bogojević
Istraživačica javnih politika

Objavljeno

Građani nedovoljno uključeni u proces planiranja politika

Lokalne samouprave u Crnoj Gori strateško planiranje svode na listu želja bez mjerljivih rezultata, a učešće građana u procesu kreiranja javnih politika je skoro pa potpuno zanemareno, zaključak je današnje panel diskusije “Upravljanje za rezultate u lokalnim samoupravama”

Naša istraživačica, Aleksandra Vavić, učestvovala je danas na završnom događaju Centra za demokratsku tranziciju, koji je organizovan u okviru istoimenog projekta kroz program grantova koji je obezbijedio regionalni WeBER projekat, koji sprovodi šest istraživačkih centara na Zapadnom Balkanu, među kojima je i Institut alternativa.

Projekat Centra za demokratsku tranziciju (CDT) “Upravljanje za rezultate u lokalnim samoupravama”, je usmjeren na unapređenje transparentnosti, odgovornosti i efikasnosti dvije lokalne samouprave – Kotora i Nikšića, kroz povećan stepen učešća građana u kreiranju politika koje ih se direktno tiču i kontroli njihovog sprovođenja.

Istraživanje je pokazalo da građani nisu dovoljno uključeni u proces planiranja politika na lokalnom nivou. Ovo potvrđuju i rezultati istraživanja javnog mnjenja koje je za potrebe Instituta alternativa sprovela IPSOS agencija u okviru projekta ”Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji govore da čak 60% građana Crne Gore uopšte nije informisano o javnim raspravama, što je jedan od osnovnih vidova građanske participacije. Oko 34% je čulo za makar jednu javnu raspravu, a od tog broja, samo je 2% zaista i učestvovalo.

”Znamo da situacija nije dobra ni na centralnom nivou ni na lokalnom nivou, ali loša situacija na lokalnom nivou nas možda treba dodatno da nas zabrine, jer se radi o javnim politikama za koje je nam nivo odlučivanja i fizički bliži. Na ovom nivou demokratije stvara se i održava pravi, direktan dijalog između građana i građanki, civilnog društva i političkih predstavnika”, navela je Aleksandra.

Podsjetila je i da je Vlada Crne Gore je kao osnovni cilj Strategije reforme javne uprave, postavila upravo stvaranje uprave koju karakteriše rast povjerenja građana.

Ali povjerenje nikako ne raste. Građani i građanke Crne Gore generalno nemaju povjerenja niti u državnu, niti u lokalnu upravu. Podaci iz pomenutog istraživanja govore da  samo 12% građana ima veliko povjerenje u državnu upravu, dok nešto malo više, 13% građana ima veliko povjerenje u lokalnu samoupravu.

”Tendencija da se građani ne konsultuju o temama koje su od suštinske važnosti je odraz nedemokratičnosti rada uprave, što je u potpunoj suprotnosti sa praksama dobrog upravljanja. Ukoliko vlast ”ne sluša” građane i to se stalno ponavlja, pravi se začarani krug koji dovodi do odnarođenih institucija i pada povjerenja u upravu.”, dodala je.

Mogućnosti su ogromne, i uprava se ne smije zadovoljiti jednim javnim pozivom na internet stranici ili objavljivanjem poziva u jednim, često slabo čitanim, štampanim novinama. Uprava, bilo državna, bilo lokalna, je ta je koja ima resurse i kapacitete da uključi građane u proces donošenja odluka, od rasprava u mjesnim zajednicama, preko širokih konsultacija, i ciljanog korišćenja informacionih tehnologija.

Tim Instituta alternativa

Objavljeno

Ministarstvo kulture krši Vladinu Uredbu i nastavlja obračun sa nepodobnim aktivistima NVO

Pozivamo Ministarstvo kulture  da objavi Odluku o imenovanju predstavnika NVO za člana radne grupe za izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore. Ministarstvo je ovu odluku moralo da objavi prije više od 15 dana, a radna grupa za izradu ovog propisa  održala je prošle sedmice već prvi sastanak.

Kandidati NVO za člana radne grupe bili su Kristina Ćetković i Goran Đurović. Ministarstvo kulture je 2. marta objavilo Listu kandidata/kinja NVO za članstvo u radnoj grupi a grupa nevladinih organizacija je tražila od Ministarstva poništenje liste i ponavljanje procedure izbora predstavnika NVO na osnovu podnijetih kandidatura.

Ministarstvo je ignorisalo taj poziv i nastavilo proces izrade Nacrta Zakona bez učešća predstavnika NVO koji ispunjava uslove propisane vladinom Uredbom o načinu i postupku ostvarivanja saradnje organa državne uprave i NVO. Naime, u Uredbi, u čl. 11, jasno je naznačeno da:

“Kandidat nevladine organizacije za člana radnog tijela može biti lice koje:

    • je crnogorski državljanin, sa prebivalištem u Crnoj Gori;
    • posjeduje iskustvo u vezi sa zadatkom radnog tijela;
    • nije član organa političke partije, javni funkcioner, državni službenik, odnosno  namještenik.“

Nije nam poznato da se Kristina Ćetković u javnim nastupima ili u svojim aktivnostima bavila izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, davala sugestije i predlagala amandmane na ovaj propis. Sa druge strane, kandidat koga smo predložili, Goran Đurović, je učestvovao u prethodnim radnim grupama sa istim zadatkom koje je formiralo Ministarstvo kulture i godinama predlagao konkretne amandmane na ovaj propis i druge zakone iz oblasti medija o čemu postoji evidencija u izvještajima i dokumentima kojima raspolaže Ministarstvo kulture. Samo ukoliko kandidat/kinja ispunjava prethodni uslov, odnosno posjeduje iskustvo u vezi sa zadatkom radnog tijela, moguće je sagledati podršku NVO koje, takođe, treba da ispune uslove propisane članom 10. Uredbe.

Naš cilj je da proces izmjena zakona bude sproveden na što boljem i kvalitetnijem nivou. Stoga vjerujemo da nikome ne može biti u interesu da radna grupa bude još jedno u nizu formalnih tijela, bez suštinskog uticaja na proces izrade Zakona. A suštinskoj ulozi Radne grupe treba da doprinese i kvalitetan predstavnik NVO, kojeg za članstvo u ovom tijelu predlažu organizacije angažovane u oblasti reforme medijskih propisa.

Istovremeno, dok Ministarstvo kulture krši ovu vladinu Uredbu, Ministarstvo javne uprave poziva NVO da daju svoje sugestije i komentare oko poboljšanja rješenja u ovom propisu. Poručujemo Vladi i Ministarstvu javne uprave da konsultacije o izmjenama propisa nemaju smisla kada se postojeći propisi krše od samih ministarstava. Jasno je da se konsultacije sa NVO samo koriste kao ispoljavanje navodne volje za saradnjom, dok se u praksi o predstavnicima NVO ne odlučuje po pravu i propisima, nego očigledno po volji ministra i njegovih saradnika.

Pozivamo Ministarstvo kulture da objavi odluku o imenovanju predstavnika NVO za člana radne grupe za izmjenu Zakona o RTCG kako bi, zbog očiglednog kršenja ovog propisa iz svih navedenih razloga, mogli da pokrenemo postupak pred Upravnim sudom.

Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Ana Novaković, Centar za razvoj nevladinih organizacija  (CRNVO)
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
Ivana Vujović, NVO Juventas
Zlatko Vujović, Centar za monitoring i istraživanja (CEMI)
Ruždija Strujić, NVO Bonum
Milena Stanojević, NVO Aktivna zona
Mustafa Canka, Ul Info
Stevo Muk, Institut Alternativa
Željko Đukić, Multimedijal Montenegro

Objavljeno

Novi ZUP – Dugotrajni oproštaj od šaltera

Ova analiza se fokusira na očekivane pogodnosti Zakona o upravnom postupku. Imenovanje ovlašćenih službenika za vođenje upravnog postupka i donošenje rješenja, kao i razmjena podataka po službenoj dužnosti, neki su od noviteta koje donosi zakonski okvir. Međutim, neophodno je obezbijediti dodatne preduslove za njihovu potpunu primjenu.

Na osnovu 11 pravilnika ministarstava, koji su bili na Vladi tokom 2017. godine zbog usklađivanja sa ZUP-om, neujednačen je trend poštovanja pravila da se imenuje ovlašćeni službenik za donošenje rješenja u upravnom postupku. Šest ministarstava u potpunosti prati ovo pravilo. Pet ministarstava određenim službenicima povjerava samo vođenje postupka, ostavljajući time mogućnost da se starješina i dalje „pita za sve“. Negativne odlike ovakvog pristupa, osim u neefkasnosti i prevelikom opterećenju najviših pozicija, ogledaju se i u politizaciji postupaka. Ovakav trend ogleda se i na lokalnom nivou, prema odgovorima koje smo prikupili od skoro 40 organa lokalne uprave.

Razmjena podataka po službenoj dužnosti propisana je kao načelo, sa ciljem da se građani rasterete obaveze prikupljanja hrpe dokumenata kako bi im bila isporučena neka javna usluga. Može se desiti da ostane samo dobra namjera, s obzirom na to da je jaz između različitih službenih evidencija u posjedu javne uprave teško premostiti. Trenutno, državni organi vode 153 elektronska registra, ali ne postoji jedinstvena evidencija svih registara u posjedu javne uprave.

Do 2020. godine, predviđeno je povezivanje svih postojećih elektronskih registara. Međutim, nije vidljiva strateška namjera da se digitalizuju registri koji su i dalje dostupni jedino u papirnom formatu. Iako uporedna iskustva nameću potrebu pružanja smjernica za razmjenu podataka po službenoj dužnosti, Vlada nije donijela obavezujuće uputstvo za javnopravne organe, koji primjenjuju ovu obavezu.

Javnopravni organi u većoj mjeri treba da koriste mogućnost imenovanja ovlašćenih službenika za donošenje rješenja u upravnom postupku. Vlada treba da donese obavezujuće uputstvo o razmjeni podataka o službenoj dužnosti i omogući efkasnu razmjenu podataka između većine registara koje vode javnopravni organi

Ova analiza nastala je u okviru projekta „Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!“, koji sprovode Institut alternativa, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo, a fnansiraju Evropska unija u okviru programa podrške razvoju lokalnih organizacija civilnog društva i Balkanski fond za demokratiju (BTD), projekat Njemačkog Maršalovog fonda SAD (GMF). Sadržaj analize predstavlja isključivu odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove donatora.

Objavljeno

Stavovi građana o policiji

Treći krug istraživanja javnog mnjenja „Stavovi građana o policiji” sproveden je u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji i na Kosovu. Upitnik na osnovu kojeg je istraživanje javnog mnjenja realizovano osmislila je regionalna mreža POINTPULSE kako bi ponudila odgovore koji se odnose na stavove građana o policiji.

Upitnik je sadržao šest grupa pitanja:

  1. stepen povjerenja građana u institucije
  2. percepcija policije kao institucije, ali i policajca i policajki pojedinačno
  3. percepcija korupcije u društvu i policiji
  4. stavovi građana o borbi protiv korupcije
  5. stavovi građana o radu organizacija civilnog društva
  6. demografija.

Terensko istraživanje u Crnoj Gori obavio je IPSOS Strategic Marketing u junu 2017. godine, na reprezentativnom uzorku od 1000 punoljetnih osoba, građana i građanki Crne Gore. Kao istraživački instrument korišćen je upitnik. Intervjuisanje građana sprovedeno je tehnikom „licem u lice”, koja podrazumeva direktni kontakt sa ispitanikom.

Izvještaj je objavljen u okviru projekta „Puls integriteta i povjerenja u policiju na Zapadnom Balkanu” čiji je cilj da doprinese povećanju povjerenja u policiju promovisanjem njene odgovornosti i jačanjem integriteta. Zbog toga se sedam organizacija civilnog društva iz regiona okupilo u POINTPULSE mrežu koju čine: Analytica iz Skoplja, Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) i Balkanska istraživačka mreža (BIRN) iz Beograda, Centar za sigurnosne studije (CSS) iz Sarajeva, Institut Alternativa (IA) iz Podgorice, Institut za medijaciju i demokratiju (IDM) iz Tirane i Kosovski centar za sigurnosne studije (KCSS) iz Prištine.

Projekat podržava Evropska unija kroz program „Podsticanje civilnog društva” u okviru „Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA)”. Za sadržaj ovog izveštaja odgovoran je isključivo Institut Alternativa (IA). Stavovi koji su iznijeti u ovom dokumentu nijesu nužno i stavovi Evropske unije