Objavljeno

Koliko je zaposlenih u javnoj upravi nikako da se sazna

Ministarka javne uprave Suzana Pribilović je nedavno saopštila da je broj zaposlenih u organima i institucijama koje se finansiraju iz državnog budžeta 38 hiljada, dok se konačan broj zaposlenih u javnoj upravi, koji će obuhvatiti i lokalni nivo, očekuje krajem oktobra. Činjenica da ni više od godinu dana nakon početka posljednje strategije reforme u ovoj oblasti, mi još uvijek ne znamo broj zaposlenih na nivou javne uprave, ne govori dobro o dometima reformi, kaže za Kodex istraživačica javnih politika u Institutu Alternativa Milena Milošević.

“To najviše govori o neplanskom zapošljavanju i nedostatku efikasnog nadzora. Posljedica svega je paradoksalna situacija da je smanjenje zaposlenih projektovano kao jedan od ključnih ciljeva reforme javne uprave, a da ne raspolažemo osnovnim podacima – početnim vrijednostima, u odnosu na koje je tu racionalizaciju neophodno sprovesti.” konstatuje Milošević.

Štaviše, Vlada nije usvojila kadrovski plan za ovu godinu, čime je javnost ostala uskraćena za odgovore na pitanja o tome koliko ljudi trenutno radi u organima državne uprave i u Generalnom sekretarijatu Vlade, koliko je radnih mjesta i izvršilaca sistematizovano, odnosno predviđeno pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji organa državne uprave i Generalnog sekretarijata Vlade i o tome koliko ljudi i na kojim pozicijama bi trebalo da bude zapošljeno u ovoj godini. Time smo u određenoj mjeri nazadovali, jer je tokom prethodne dvije godine bilo moguće pronaći odgovore barem na ova pitanja, poručuje Milošević..

“Evropski principi javne uprave, koji su za zemlje Zapadnog Balkana formulisani 2014. godine sa ciljem da usmjere reforme u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji, pomogli su da se reforma javne uprave konkretizuje na principe. Ovi principi se odnose na unapređenje ljudskih resursa, depolitizaciju i profesionalizaciju, bolje upravljanje javnim finansijama, efikasnije pružanje javnih usluga, veću odgovornost i transparentnost, bolju koordinaciju prilikom donošenja odluka i primjene javnih politika. Svaki od ovih principa je do detalja razrađen, tako da Crna Gora ne može imati mnogo dilema u pogledu njihove primjene.” kaže za Kodex istraživačica javnih politika Milena Milošević.

U načelu, naša Strategija za reformu javne uprave do 2020. godine prati strukturu Evropskih principa javne uprave, tako da bi, između ostalog, trebalo da doprinese boljem pružanju javnih usluga kroz primjenu novog Zakona o upravnom postupku i veće korišćenje informacionih tehnologija, da dodatno ojača rukovodni kadar u upravi, koji se nalazi na “zamagljenoj” granici između politike i profesionalizma.

“Međutim, u nedavno obavljenom izvještaju, mi smo pokazali da tokom prvih 11 mjeseci primjene posljednje Strategije za reformu javne uprave, 60% aktivnosti nije sprovedeno u predviđenom roku. Nalazi izvještaja ukazuju da su razvoj i koordinacija javnih politika i upravljanje ljudskim resursima posebno problematične oblasti. Zapošljavanje na lokalnom nivou naročito je slabo regulisano, što se odražava u propustima, kao što su oglašavanje radnih mjesta koja su već popunjena i nesprovođenje provjere sposobnosti. “ kaže za Kodex istraživačica javnih politika u Institutu Alternativa Milena Milošević.

Proces EU integracija ima na raspolaganju mehanizme, koji bi mogli motivisati odlučnije korake u reformi javne uprave i smanjenju zaposlenih, ali je na Vladi krajnja odluka o tome kako će te mehanizme iskoristiti, konstatuje Milošević i dodaje da, od početka sljedeće godine, trebalo bi da počne sa primjenom direktna budžetska podrška Evropske unije za reformu javne uprave, u iznosu od 15 miliona eura. To bi svakako trebalo i da motiviše ali i da obaveže Vladu da isporuči konkretne rezultate.

Intervju originalno objavljen na internet stranici Kodex.me

Objavljeno

Pismo Instituta alternativa predsjedniku Vlade Crne Gore

Uputili dmo dopis predsjedniku Vlade, gospodinu Dušku Markoviću, da odbije predlog da Vlada Crne Gore usvoji prioritete prioritete finansiranja nevladinih organizacija u 2018. godini, bez uključenja oblasti koje su neposredno vezane za prioritete procesa evropskih integracija, pregovora i strateških planova Vlade i relevantnih ministarstava. Riječ je najprije o oblasti ”reforme javne uprave ” kod Ministarstva javne uprave, a potom o oblastima ”upravljanja javnim finansijama” kod Ministarstva finansija i ”razvoja integriteta i efikasnosti rada policije” kod Ministarstva unutrašnjih poslova.

Objavljeno

Saradnja Policije i Tužilaštva ključni izazov u postizanju boljih rezultata u poglavlju 23 i 24

Državni tužioci i policijski službenici Crne Gore i Srbije prepoznali su institut tužilačke istrage kao efikasniji i djelotvorniji način sprovođenja istrage, međutim, saradnja dva organa od koje zavise rezultati istrage i dalje predstavlja izazov, zaključeno je na konferenciji posvećenoj unapređenju zajedničkog rada Tužilaštva i Policije.

Dvodnevnu konferenciju “Tužilačke istrage na Zapadnom Balkanu – izazovi i rješenja” organizovali su Institut alternativa (IA) i Udruženje javnih tužilaca i zamjenika tužilaca Srbije, u sklopu projekta podržanog od strane Ambasade Kraljevine Holandije.

U sklopu reforme pravosuđa, tužilačka istraga je uvedena novim krivično procesnim zakonodavstvom koje se Crnoj Gori primjenjuje od 2011, a u Srbiji od 2013. godine. Polazeći od zajedničkih izazova u sprovođenju novog koncepta, državni tužioci i policijski službenici iz Srbije i Crne Gore su na koferenciji razmijenili svoja iskustva, razmotrili rezultate uvođenja tužilačke istrage, kao i pravce za dalje unapređenje njihovog zajedničkog rada.

Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora IA je, otvaraćući konferenciju, posebno istakao da „dobra saradnja” Policije i Tužilaštva nije odsustvo konflikta i različitih mišljenja, već aktivan zajednički rad koji daje rezultate. Akcenat je na rasvjetljavanju slučajeva, rješavanju predmeta i uspješnom procesuiranju počinilica učinilaca krivičnih djela, što je odgovornost koju dijele ova dva organa.

Goran Ilić, predsjednik Udruženja tužilaca Srbije, naglasio je značaj saradnje dva organa kako bi se dostigli željeni dometi reforme pravosuđa: “Bez neke vrste organizacionog jedinstva između jedinica policije i tužilaštva nećemo imati prave efekte tužilačke istrage, posebno u visoko profilisanim predmetima”.

Profesor Vojislav Đurđić ukazao je da je u Srbiji “Zakonska regulativa takva da se prepliću mnoga ovlašćenja tušilaštva i policije iz čega proističe nejasna podjela uloga”, posebno naglašajavući problem dvojstva u položaju tokom sprovođenja dokaznih radnji. Stoga, profesor smatra da je na procesnom nivou potrebno ukinuti formalnost i umjesto predistrage i istrage uvesti samo jednu neformalnu fazu čime bi odnosi policije sa tužiocima koji rukovode istragom bili jasniji.

Učesnicima su predstavljeni i nalazi istraživanja sprovedenih u okviru projekta “Kako do efikasnijih tužilačkih istraga na Zapadnom Balkanu?” .

Rezultate istraživanja u Crnoj Gori, kojim su na osnovu intervjua sa predstavnicima policije i tužilaštva identifikovani problemi u saradnji, predstavila je Dina Bajramspahić, istraživačica javnih politika u Institutu alternativa. Ona je navela da je zabilježen pozitivan stav većine tužilaca i policijskih službenika prema ovoj vrsti istrage, što nije bio slučaj u prethodnom periodu, ali da su i dalje prisutne razlike u tumačenjima i prebacivanje odgovornosti za nedostatak rezultata.

Sandra Kulezić, članica Državnog veća tužilaca Srbije, predstavila je nalaze istraživanja sprovedenog anketiranjem tužilaca i pripadnika policije u Srbiji. Kao i u Crnoj Gori, istraživanje je pokazalo da predstavnici policije kao i tužioci smatraju da je tužilačka istraga dobar koncept. Međutim, ispitanici su saglasni da uvođenje ovog instituta nije propraćeno obezbjeđivanjem materijalnih i ostalih pratećih uslova neophodnih za njegovo sprovođenje.

Dejan Knežević, rukovodilac Odsjeka za borbu protiv droge i krijumčarenja u Upravi policiije Crne Gore, ocijenio je dobrim primjenu novog instituta u Crnoj Gori kao i saradnju policije sa tužilaštvima, posebno višim i specijalnim. On je naglasio iskustvo i profesionalnost kao ključne uslove za uspješno sprovođenje tužilačke istrage, navodeći da u trenutku prelaska na ovaj vid istrage svi učesnici nijesu bili pripremljeni, već su se obučavali kroz njenu primjenu.

Takođe, razmatrani su izazovi u pogledu rukovodeće uloge tužilaca, bilo da se radi o nedostatku proaktivnosti tužilaca ili kontrole nad predstavnicima policije. Tako je Ana Borović, predstavnica Višeg državnog tužilaštva u Beogradu, naglasila prisustvo nepostupanja policajaca po nalozima tužilaštava, kada se isti razlikuju od naloga načelnika policije.

U cilju upoznavanja sa uporednom praksom, Gerhard Jarosch, predsjednik 10 godina IAMeđunarodnog udruženja tužilaca i Udruženja tužilaca Austrije, Roel Dona, potpredsjednik Holandskog pravosudnog udruženja i Jose Albuquerque, predstavnik Udruženja magistrata javnog tužilaštva Portugala, podjelili su iskustva iz svojih zemalja sa predstavnicima tužilaštva i policije Srbije i Crne Gore.

Na konferenciji je učestvovalo 45 tužilaca i policijskih službenika iz Srbije i Crne Gore i njom se završava dvogodišnji projekat koji je realizovan uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije, a krajnji rezultati će biti predstavljeni publikacijom koja će biti objavljena krajem ove godine.

Tim Instituta alternativa

Objavljeno

Trećina ministarstava ne poštuje Zakon o NVO

Ministarstva unutrašnjih poslova, finansija, vanjskih poslova, nauke, održivog razvoja i turizma i javne uprave ne planiraju da izdvoje sredstva za projekte nevladinih organizacija, koji bi im mogli pomoći u sprovođenju javnih politika.

Ova ministarstva nisu utvrdila priroritetne oblasti od javnog interesa i potrebna sredstva za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija iz državnog budžeta za 2018. godinu. Time su pokazala da sljedeće godine ne planiraju projektnu saradnju sa nevladinim sektorom u značajnim oblastima od javnog interesa.

Institut alternativa posebno apeluje na Ministarstvo javne uprave, kao nadležno Ministarstvo za dosljednu primjenu Zakona o NVO, ali i na druga ministarstva, da hitno započne sa izradom sektorske analize, u skladu sa članom 32 Zakona o nevladinim organizacijama.

Ministarstvo javne uprave imalo je obavezu da sačini predloge prioritetnih oblasti od javnog interesa i potrebna sredstva za finansiranje, na osnovu utvrđenih strateških i planskih dokumenata i nakon sprovedenih konsultacija sa zainteresovanim nevladinim organizacijama koje djeluju u odgovarajućoj oblasti od javnog interesa.

Napominjemo da je reforma javne uprave u Crnoj Gori prioritet za Evropsku komisiju. Imajući u vidu ukupni trošak reforme javne uprave, koji je planiran u iznosu od najmanje 15 miliona eura, naročito je izražena potreba da civilni sektor, kroz nezavisna istraživanja i aktivnosti, pruži doprinos u praćenju benefita koje će ova reforma imati za građane.

Podsjećamo, Zakon o NVO propisuje finansijsku podršku u iznosu od najmanje 0,3% tekućeg godišnjeg budžeta, za projekte koje realizuju nevladine organizacije.

Ministarstva koja su, prema našim saznanjima, raspisala javni poziv ili sprovela konsultacije sa nevladinim sektorom u određivanju prioritetnih oblasti su: Ministarstvo evropskih poslova, pravde, za ljudska i manjinska prava, odbrane, poljoprivrede, zdravlja, rada i socijalnog staranja, prosvjete, kulture, sporta i ekonomije.

Naročito zabrinjava što je Ministarstvo javne uprave, koje je ujedno i ministarstvo koje je pripremilo predlog važećeg Zakona i nadležno za njegovu efikasnu primjenu, među prvima koji se oglušuju o zakonske odredbe.

S obzirom na to da je rok za dostavljanje predloga za finansiranje projekata davno istekao, Institut alternativa apeluje na organe državne uprave koji do sada nisu utvrdili potrebna sredstva za finansiranje projekata nevladinog sektora, da to hitno učine i na taj način omoguće punu implementaciju zakonskih odredbi i obaveza države da obezbijedi sredstva za finansiranje projekata i programa u oblastima od javnog interesa.

Tim Instituta alternativa

Objavljeno

Najava konferencije: Tužilačke istrage na Zapadnom Balkanu – izazovi i rješenja

Danas u Budvi počinje dvodnevna konferencija “Tužilačke istrage na Zapadnom Balkanu – izazovi i rješenja” koju organizuju Institut alternativa i Udruženje javnih tužilaca i zamjenika tužilaca Srbije.

Ovom aktivnošću se završava dvogodišnji projekat koji je realizovan uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije.

Agendu događaja možete naći ovdje.

Povezane vijesti:

Objavljeno

Odgovornost službenika u fokusu reforme javne uprave

Odgovornost na svim nivoima je ključni koncept za uspostavljanje praksi dobrog upravljanja u državnoj upravi u Crnoj Gori, zajednički je zaključak panel diskusije o prioritetima reforme javne uprave

”Krajnji cilj reforme javne uprave je da olakša život građana, i to svi uvijek moramo imati na umu”, rekla je Eleonora Formanjana, program menadžerka u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, započinjući okrugli sto pod nazivom ”Prioriteti reforme javne uprave”.

Panel diskusiju o prioritetima reforme javne uprave organizovali su Institut alternativa i Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori u EU Info centru.

Milena Milošević, istraživačica javnih politika u Institutu alternativa, napomenula je da je Institut u junu izradio izvještaj o implementaciji ove reforme, u okviru projekta ”Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji podržava Evropska unija.

”Ono što se naročito ističe u našim istraživanju je odsustvo odgovornosti i mehanizama koji bi trebalo da je unaprijede. Dovoljno je da pođete na sajt Ombudsmana i da pogledate koje su to najnovije primjedbe građana na rad uprave. Primjera radi, građanin od 2003. godine, dakle punih četrnaest godina, nije u mogućnosti da raspolaže svojom imovinom zato što Uprava za nekretnine odugovlači postupak”, navela je Milošević.

Milošević je pohvalila operativne zaključke Posebne grupe za reformu javne uprave, koju čine predstavnici Evropske komisije i naše Vlade, koji se odnose upravo na oblast odgovornosti. ”S obzirom na to da smo mi među prvima pokrenuli raspravu o mogućim pravcima unapređenja saradnje između Državne revizorske institucije i tužilaštva, i pozivali DRI na veću proaktivnosti za nas je naročito pohvalno što će se u budućnosti više pažnje posvetiti ovoj međuinstitucionalnoj saradnji, i što će se pratiti mjere preduzete na osnovu slučajeva koje je DRI uputila tužilaštvu.”

Danijela Nedeljković – Vukčević, generalna direktorica u Ministarstvu javne uprave, rekla je da državna uprava i civilno društvo često drugačije vide ostvarene rezultate, što je i prirodno. ”Ipak, operativni zaključci Posebne grupe koji su po prvi put objavljeni na sajtu MJU, jedan su od indikatora otvorenosti i spremnosti uprave da ozbiljno i transparentno radi na reformi.”

”Moramo da radimo na unaprijeđenju svijesti rukovodilaca o tome koliko odgovorno rade. Takođe, u fokusu pažnje je rad na ažuriranju Centralne kadrovske evidencije, bez koje nema kvalitetnog upravljanja ljudskim resursima i upravo se radi na stvaranju uslova za povezivanje ove baze sa bazom Ministarstva finansija o zaradama, što je preduslov za efikasno praćenje broja zaposlenih i realizaciju procesa optimizacije”

Ana Krsmanović, generalna direktorica u Ministarstvu finansija, rekla je da je organizacija civilnog društva moraju biti kontrolori, te da je ukazivanje na probleme spolja uvijek biti korisno.

”Promjene se ne dešavaju preko noći, ali mislim da se postepeno vidi boljitak u kvalitetu uprave. Ne moramo imati tektonske promjene da bismo popravili stanje”, rekla je Krsmanović, navodeći da i uvođenje novih praksi u radu doprinijeti većoj odgovornosti i boljim uslugama.

Photo: EUIC/U.Jovovic

”Kada naše ime stoji na listu gdje se potpisujemo, više ćemo se truditi da zadatke ispunimo, pogotovo ako postoji sankcija za (ne)izvršenje zadataka.”, navodeći da će koncept menadžerske odgovornosti voditi boljem kvalitetu uprave.

Ana Perović – Vojinović, sutkinja Upravnog suda, rekla je da novi Zakon o upravnom postupku i Zakon o upravnom sporu uvode nova pravna sredstva. ”U kontekstu reforme javne uprave i težnje ka skraćivanju trajanja upravnog spora, a kao neko ko primjenjuje Zakon svakodnevno, moram reći da iako težimo tome da imamo i efikasnost i kvalitet, to nije uvijek jednostavno. Uspostavljanju balansa između ovih koncepata mora doprinijeti i uprava.”

Do kraja oktobra ove godine, Ministarstvo javne uprave i Ministarstvo finansija će biti u posjedu tačnog broja zaposlenih, obećala je Nedeljković-Vukčević, odgovarajući na pitanja medija, nakon čega će uslijediti finalizacija metodologije za utvrđivanje optimalnog broja zaposlenih u našoj upravi.

Tim Instituta alternativa

Photo credits: EUIC/U.Jovović