Objavljeno

Napredna škola javnih politika: Dokazi i podaci za bolje upravljanje

Sedamnaest predstavnika državne uprave, medija i NVO pohađali su trodnevni trening o monitoringu i evaluaciji javnih politika, u organizaciji Instituta alterativa.

“Škola javnih politika: monitoring i evaluacija” održana je u Kolašinu, 16, 17. i 18. juna.

Tema ovogodišnje škole je od velikog značaja s ozbirom na to da od mjerenja efekata zakona i strategija zavise sveukupne reforme u Crnoj Gori, koje su i uslov za pristupanje Evropskoj uniji.

Kroz niz predavanja i kroz praktičan rad sa ekspertima iz regiona, ali i iz Crne Gore, polaznici su proširili svoja znanja o ovoj fazi ciklusa donošenja javnih politika.

“Fokus predavanja, koji je bio na monitoringu i evaluaciji, jako je značajan za sve nas, kako iz državne uprave, tako i iz civilnog sektrora. Poseban doprinos Škole ogleda se i u povezivanju različitih aktera i pospješivanju saradnje sa NVO sektorom”, saopštila je učesnica Tijana Madžgalj iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

U okviru seminara organizovana je i panel diskusija na kojoj su učestvovali Ivan Šikmanović, predstavnik Ministarstva javne uprave, Vera Mijatović, iz Generalnog sekretarijata Vlade, Tamara Srzentić, iz Ministarstva evropskih poslova, kao i dr Branislav Radulović, član Senata Državne revizorkse institutcije.

Oni su sa polaznicima diskutovali o tome zašto su kapaciteti javne uprave za izradu, koordinaciju i preispitivanje javnih politika i dalje slabi, na koji način EU integracije utiču na monitoring i evaluaciju javnih politika. Osvrnuli smo se i na vrlo važno pitanje ekonomske efikasnosti i finansijske održivosti javnih politika u Crnoj Gori.

Polaznica Škole, Nada Božović iz Ministarstva održivog razvoja i turizma posebno ističe značaj organizovane panel diskusije upravo zbog razmjene informacija među državnim organima: «Ona nas je na neki način ‘probudila’ i podsjetila na potrebu za boljom, istinskom međuresornom saradnjom»,

Posljednjeg dana, predstavnici IA, Stevo Muk, Milena Milošević i Dina Bajramspahić, sa polaznicima su radili na analizi indikatora za mjerenje uspjeha javnih politika. Dodatno, predstavili su značaj prikupljanja jasnih, preciznih podataka u cilju sprovođenja kvalitetnog monitoringa i evaluacija, koji, u krajnjem, treba da rezultiraju korektivnim mjerama ili redefinisanjem politika, čiji je učinak slab.

Ovo je šesta godina kako Institut alternativa organizuje Školu javnih politika, a više od 120 polaznika iz različitih sektora steklo je praktična znanja iz oblasti javnih politika.

Tim Instituta alternativa

Objavljeno

Saopštenje: Hitno obezbijediti rad budžetske inspekcije

Institut alternativa uputio je Ministarstvu finansija inicijativu da hitno otpočne sa procesom popunjavanja tri upražnjena mjesta u Odsjeku za budžetsku inspekciju, uključujući i mjesto glavnog budžetskog inspektora, kao i da učini rad ovog organa transparentnijim.

U susret usvajanju Fiskalne strategije koja predviđa niz mjera u cilju smanjenja tekuće i diskrecione potrošnje, podsjećamo da je već tri godine nefunkcionalan ključni mehanizam za obezbjeđenje namjenskog i zakonitog trošenja novca poreskih obveznika – budžetska inspekcija.

Mjesto glavnog budžetskog inspektora je upražnjeno više od šest mjeseci, a preostala dva mjesta za inspektore su nepopunjena od njihovog formiranja u Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva finansija do danas.

Podjećamo da od usvajanja Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti 2014. godine do danas, budžetski inspektor nije podnio nijednu prekršajnu prijavu.

Sa druge strane, javnost nije imala informacija o radu budžetskog inspektora, jer je Ministarstvo finansija dokumentaciju o radu bužetskog inspektora označilo stepenom tajnosti „INTERNO“. Ni nakon što je Upravni sud u septembru 2016. godine oborio ovo rješenje prema tužbi Instituta alternativa, Ministarstvo finansija još uvijek nije dostavilo tražene zapisnike o izvršenoj inspekcijskoj kontroli koju je sproveo budžetski inspektor.

Podsjećamo da je, osim sistemskog Zakona o budžetu, budžetski inspektor nadležan i za Zakon o zaradama u javnom sektoru. Dva sistemska zakona i cijeli javni sektor u najširem smislu su u opisu posla ove inspekcije, a trenutno su sva tri sistematizovana radna mjesta upražnjena, a informacije o radu prethodnog inspektora proglašene tajnim.

U susret usvajanju Fiskalne strategije, a u cilju obezbjeđivanja poštovanja Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i njegovih prekršajnih odredbi, pozivamo Ministarstvo finansija da u najskorijem roku započne proceduru popunjavanja upražnjenih mjesta u budžetskoj inspekciji. Mjere koje se odnose na smanjenje tekuće i pogotovo diskrecione potrošnje mogu se ostvariti samo ako postoji djelotvoran i snažan nadzor od strane Ministarstva finansija, u liku budžetskog inspektora.

Stoga je neophodno je da Ministarstvo finansija kao prioritet postavi jačanje ove inspekcije i uvođenje obavezne transparentnosti njenog rada. Hitni koraci Ministarstva treba da budu: imenovanje budžetskog inspektora, sistematizovanje i popuna dodatnih radnih mjesta u budžetskoj inspekciji i uvođenje prakse objavljivanja izvještaja o sprovedenom inspekcijskom nadzoru koji ovaj organ vrši.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora

Objavljeno

Povući Nacrt Zakona o Prijestonici iz procedure

Institut alternativa poziva Ministarstvo javne uprave da povuče iz procedure nacrt Zakona o Prijestonici, koji je ovo ministarstvo dalo na javnu raspravu, bez najave, radne grupe i mimo programa rada Vlade za ovu godinu.

Rješenja predložena u nacrtu Zakona o Prijestonici su anti-sistemska, neodrživa i nepromišljena, kao i diskriminatorska prema ostalim lokalnim samoupravama u Crnoj Gori, pa zahtijevamo da Ministarstvo javne uprave povuče zakon.

Razočarani smo što je Ministarstvo javne uprave, uz neznatne razlike, preuzelo rješenje koje je DPS pokušao da ”provuče” kroz Skupštinu 2013. i 2014. godine.

Ovo će biti treći put da DPS pokušava da ostvari ideju osnivanja Fonda za razvoj Prijestonice, koja je posljednji put pominjana neposredno prije lokalnih izbora 2013. godine.

Plan je da ovaj fond ima budžet od 1% projektovane vrijednosti tekućeg budžeta Crne Gore za svaku fiskalnu godinu, ili ako se za primjer uzme 2017. godina – 8,6 miliona eura.

Ukupni budžet Prijestonice za 2016. godinu je oko 8,8 miliona eura, što znači da Vlada namjerava da udvostruči budžet ove lokalne samouprave. Prijestonica je u finansijskom smislu već izuzeta od ostalih lokalnih samouprava, prema važećem zakonodavstvu. Npr. kada je riječ o porezu na dohodak fizičkih lica, svim opštinama pripada 12%, a Prijestonici 16%, što je značajno imajući u vidu da se radi o relativno lako naplativom prihodu.

I pored planiranih 8,6 miliona za razvojni fond, ključna besmislica je odredba u obrazloženju nacrta Zakona o prijestonici koja kaže da „za izvršenje ovog zakona nijesu potrebna dodatna finansijska sredstva.“

Sve se ovo dešava u situaciji u kojoj je Cetinje u obavezi da izmiruje obaveze prema ugovoru o reprogramu poreskog duga, a prema informacijama Instituta alternativa, ne izmiruje trenutne obaveze za poreze i doprinose prema državi već niz mjeseci.

Uprava Prijestonice je provjereno dokazala kroz dvostruko negativno mišljenje Državne revizorske institucije da nije u mogućnosti da makar zakonito, ako ne racionalno upravlja i postojećim budžetom.

Takođe, planiranje razvojnog fonda od minimum 8 miliona eura se dešava u situaciji u kojoj država pokušava da smanji javnu potrošnju i fiskalnom strategijom predlaže rezove rashoda i povećanja poreskog opterećenja na građane.

Probleme u finansiranju lokalnih samouprava treba rješavati na sistemskom nivou, usvajajući rješenja koja će pomoći svim opštinama.

Radna grupa Ministarstva finansija trenutno radi na izmjenama Zakona o finansiranju lokalne samouprave, koji između ostalog pokušava da pronađe prostor za značajnije prihode svih opština, uz veći nadzor i transparentnost.

U tom kontekstu, ovaj potez Ministarstva javne uprave je anti-sistemski i očigledno zasnovan na kratkovidim partijskim interesima, te otkriva poražavajuće veliki neformalni uticaj trenutne uprave Prijestonice i DPS-a na ovo Ministarstvo.

Da bi Prijestonica imala status kakav zaslužuje svojim istorijskim značajem, neće pomoći nikakav razvojni fond, već je potrebno da vladajuće partije prestanu zloupotrebljavati postojeće prihode i sredstva troše zakonito, racionalno i djelotvorno u službi svojih građana.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora

Objavljeno

Protest zbog neopravdano skraćene javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti

Poštovani predsjedniče Vlade, gospodine Markoviću,

izražavamo protest povodom odluke ministra rada i socijalnog staranja Kemala Purišića da drastično skrati javnu raspravu o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, uprkos apelu 14 nevladinih organizacija. Smatramo da je njegov postupak protivan zakonu i pravilima Vlade i da odražava formalistički pristup javnoj raspravi, bez stvarne želje za konsultovanjem NVO.

Javna rasprava o Nacrtu je pokrenuta u petak, 2. juna i okončana je samo pet dana kasnije, u srijedu 7. juna. Već narednog dana, 8. juna, planirana je sjednica Vlade na kojoj se našao i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti (2. tačka dnevnog reda), što ukazuje na to da se unaprijed računalo da bilo kakav rezultat rasprave neće uticati na izmjenu Nacrta koji je sačinilo ministarstvo.

U roku od pet dana tzv. javne rasprave, od kojih su tri bila radna, nije bilo moguće da se obavijestimo da je rasprava započela, analiziramo sve predložene izmjene i dopune zakona i sačinimo obrazložene predloge, uprkos želji da pružimo odgovarajući doprinos. Štaviše, na okruglom stolu 7. juna, ministar Purišić nam je saopštio da su propisi omogućavali da se javna rasprava uopšte i ne sprovede.

Međutim, ovakav njegov stav je suprotan:

a) članu 97 Zakona o državnoj upravi, koji propisuje: ”Ministar je obavezan da u pripremi zakona, kojima se uređuju prava, obaveze i pravni interesi građana, tekst nacrta zakona objavi putem sredstava javnog informisanja i uputi poziv svojim zainteresovanim subjektima da iznesu primjedbe, predloge i sugestije”,

b) članu 9 Uredbe o postupku i načinu održavanja javne rasprave koji propisuje da rasprava o tekstu zakona traje najmanje 40 dana od dana objavljivanja javnog poziva.

Javna rasprava se ne mora sprovesti samo u oblastima odbrane i bezbjednosti i godišnjeg budžeta, vanrednim, hitnim ili nepredvidljivim okolnostima, i kada se zakonom bitno drugačije ne uređuje neko pitanje (član 4 Uredbe). U ovoj situaciji, u kojoj su predložene suštinske izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti nema govora ni o jednom gore navedenom slučaju.

Nažalost, uprkos više puta ponovljenoj molbi, predstavnici Ministarstva rada i socijalnog staranja nijesu odgovorili na čemu temelje tvrdnju da ova javna rasprava nije ni morala biti održana. Prethodno je objašnjeno da je cilj hitnih izmjena izvršavanje odluke Ustavnog suda. Međutim, rok za izvršavanje ove odluke, odnosno za podnošenje Prijedloga zakona Skupštini a ne njegovo usvajanje u Skupštini, ističe tek 12. avgusta. Ispostavilo se da prava korisnica naknada nisu ni uređena Nacrtom zakona već do danas neobjavljenim odlukama Vlade. Takođe, predstavnici Ministarstva nijesu obrazložili, odnosno pružili bilo kakavu analizu ili izvještaj na osnovu kojih bi se mogli sagledati razlozi zbog kojih se pristupilo suštinskim izmjenama Zakona o socijalnoj zaštiti.

Poštovani predsjedniče Vlade, protestujemo zbog izostanka adekvatne rasprave o izmjenama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti i zahtjevamo da spriječite nezakonitu praksu izbjegavanja i karikiranja javnih rasprava o zakonima koji uređuju ljudska prava, posebno imajući u vidu načelnu posvećenost Vlade transparentnom radu i saradnji sa nevladinim organizacijama.

S poštovanjem,

Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica, Akcija za ljudska prava (HRA)

Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora, Institut alternativa (IA)

Maja Raičević, izvršna direktorica, Centar za ženska prava

Ivana Vujović, izvršna direktorica, NVO Juventas

Kristina Mihailović, izvršna direktorica, Udruženje Roditelji

Aleksandar Jerotić, predsjednik, NVO Pandora

Slavko Milić, predsjednik, Defendology center Montenegro

Marina Vujačić, izvršna direktorica, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore

Ljiljana Raičević, izvršna direktorica, NVO Sigurna ženska kuća

Goran Macanović, izvršni direktor, Savez slijepih Crne Gore

Ljupka Kovačević, koordinatorka, Centar za žensko i mirovno obrazovanje – ANIMA

Miluša Cica Žugić, direktorica, Udruženje za pomoć licima ometenim u psihofizičkom razvoju u Nikšiću

Savo Knežević, predsjednik, Prvo udruženje roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama

Danijel Kalezić, predsjednik UO, LGBTIQ Asocijacije KVIR Montenegro

Patricija Pobrić, direktorica, NVO Naša Akcija

Vladan Golubović, izvršni direktor, NVO CAZAS

Saša Mijović, direktor, NVO 4Life

Dejvid Sejdović, član UO, Fondacija Ruka Prijateljstva

Milenko Vojičić, izvršni direktor, Udruženje Plegije Nikšić

Biljana Zeković, izvršna direktorica, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica

Ranko Mešter, predsjednik, NVO Brain

Aida Perović Ivanović, izvršna direktorica, NVO Prima

Velida Hodžić, izvršna direktorica, NVO Ikre Rožaje

Vezira Ćosović, predsjednica, NVO Olakšajmo život djeci sa posebnim potrebama Rožaje

Nikoleta Strugar, izvršna direktorica, NVU Zinak

Mirsala Tomić, predsjednica, Udruženje za razvoj civilnog društva Bijelo Polje

Mirko Pavićević, predsjednik, NVO Porodica Nikšić

NVO Liberalni poredak

NVO Srce

NVO Žena danas

NVO Društvo sociologa Crne Gore

Objavljeno

Crna Gora na začelju globalnog rangiranja u otvorenim podacima

Svojim lošim rezultatima u oblasti otvorenosti javnih podataka i korišćenja novih tehnologija u transprentnosti rada uprave, Crna Gora se našla među tri posljednje zemlje u Evropi, odnosno 83. na listi od 115 zemalja.

Po prvi put, Crna Gora je obuhvaćena globalnim mjerenjem otvorenosti javnih podataka, Open Data Barometer. Crna Gora je rangirana kao 83. od 115 zemalja obuhvaćenih istraživanjem, sa 15 od mogućih 100 poena u upitniku. Iz regiona, od nas je gore rangirana samo Bosna i Hercegovina (100. pozicija), dok su bolje rangirane Srbija (65), Kosovo (63), Hrvatska (58), Albanija (50) i Makedonija (48). Na samom vrhu liste su Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Francuska, dok su na dnu Svazilend, Mjanmar i Jemen.

Istraživanje je obuhvatilo 115 zemalja, koje rangira na osnovu analize tri oblasti: spremnosti uprave za inicijative u pogledu otvaranja podataka, sprovođenja politika otvorenih podataka i uticaju koji otvoreni podaci imaju na javne politike, privredu i civilno društvo. Između otalog, kroz niz pitanja, ispituje se stepen postojanja i dostupnosti podataka u otvorenim formatima o budžetu, javnim nabavkima, zdravstvenom i obrazovnom sektoru, krivičnoj statistici, itd.

Institut alternativa je sproveo istraživanje za Crnu Goru u okviru ovogodišnjeg Open Data Barometra. Institut alternativa se godinama zalaže za otvaranje javnih podataka u Crnoj Gori, kroz vizuelizacije budžetskih podataka na portalima www.mojnovac.me i www.mojgrad.me, konkretne inicijative državnim organima da podijele svoje baze podataka sa javnošću, kao i kroz praćenje procesa transponovanja direktiva EU o ponovnoj upotrebi informacija javnog sektora u nacionalno zakonodavstvo.

Skupština Crne Gore je nedavno usvojila izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kojima je, između ostalog, obezbijeđena ponovna upotreba informacija javnog sektora. Drugim riječima, uvedena je obaveza proizvodnje, objavljivanja i dostavljanja informacija organa vlasti u mašinski-čitljivom formatu.

Zakon sadrži niz nedostataka, na koje smo ukazali tokom javne rasprave i koji su se našle i u konačnoj verziji, a odnose se na uvođenje strogih ograničenja pristupa informaciji, odnosno njenom korišćenju i osnova za odbijanje zahtjeva za ponovnu upotrebu, troškova postupka za ponovnu upotrebu informacija, itd.

Bez obzira na mane zakona, važno je da se nove odredbe koriste, odnosno da građani i civilno društvo budu svjesni svog prava da pristupe podacima koje organi vlasti proizvode u onom formatu u kojem su nastali, u formatima koji nisu „zaključani“ i u kojma se može upravljati podacima, vršiti pretrage, analize i poređenja.

Zakonom je uvedena obaveza ne samo dijeljenja podataka sa javnošću, već i proizvodnje novih i digitalizacije postojećih baza podataka, kao i formiranje portala otvorenih podataka do maja 2018. godine, kao centralne adrese za pristup bazama podataka organa vlasti.

Da bi se popravili rezultati Crne Gore u ovom globalnom istraživanju, potreban je temeljno drugačiji odnos Vlade prema politici otvorenih podataka, ali i pritisak javnosti na upravu i intenzivno korišćenje prava pristupa javnim podacima u otvorenim formatima.

Na sljedećem linku možete pronaći sažetak ključnih nalaza globalnog istraživanja, a dostupni su i ukupni rezultati kao i metodologija. Ovo je četvrto izdanje Istraživanja Open Data Barometer, koje u 115 zemalja svijeta vodi World Wide Web Foundation, organizacija koju je osnovao Tim Berners Lee, izumitelj web-a ili svjetske mreže.

Tim Instituta alternativa

Objavljeno

Zašto neki zakon “putuje” sporije?

“Ova dva zakona stigla su do Skupštine, odnosno objavljena su na sajtu Skupštine, zajedno sa obrazloženjima. Izmjene Zakona o javnim nabavkama, iako usvojene na Vladi sedmicu dana prije ova dva zakona, još uvijek nijesu ‘doputovale’ do Skupštine, odnosno nisu objavljene na sajtu Skupštine sa obrazloženjem”, istakla je Đurnić

Zašto neki zakoni putuju od Vlade do Skupštine brže nego drugi”, pitaju se iz Instituta Alternativa i napominju da predlog izmjena Zakona o javnim nabavkama, iako usvojen na Vladi 18. maja, još nije proslijeđen Skupštini, odnosno nije objavljen na sajtu parlamenta sa obrazloženjem.
Istraživačica javnih politika u Institutu Alternativa Ana Đurnić kazala je “Vijestima” da je Vlada usvojila ovaj predlog na 26. sjednici Vlade od 18. maja, a da je na 27. sjednici od 25. maja Vlada, između ostalog, usvojila predlog izmjena Zakona o zaštiti kulturnih dobara i predlog izmjena Krivičnog zakonika.
“Ova dva zakona stigla su do Skupštine, odnosno objavljena su na sajtu Skupštine, zajedno sa obrazloženjima. Izmjene Zakona o javnim nabavkama, iako usvojene na Vladi sedmicu dana prije ova dva zakona, još uvijek nijesu ‘doputovale’ do Skupštine, odnosno nisu objavljene na sajtu Skupštine sa obrazloženjem”, istakla je Đurnić.

Ovo je naročito problematično, kako je dalje istakla, zato što predlog izmjena Zakona o javnim nabavkama koji je objavljen na sajtu Vlade “ne sadrži obrazloženje, pa se ne zna kako Vlada obrazlaže potrebu za usvajanjem vrlo spornih odredaba”.

“Između ostalog – podizanja vrednosnih pragova onih nabavki za koje ne postoji obaveza raspisivanja tendera (15.000 eura za robe i usluge i 30.000 eura za radove), čime se smanjuje transparentnost i mogućnost bilo kakve kontrole, a zaštite prava ponuđača se u potpunosti ukida budući da Komisija za kontrolu postupaka javnih nabavki ovdje neće više imati nikakvu ulogu, odnosno neće se moći uložiti žalba Komisiji za ove nabavke”, napomenula je Đurnić.

Iz Instituta Alternativa nedavno su javno upozorili “da uprkos višegodišnjem insistiranju Evropske komisije da se otvorenost sistema javnih nabavki u Crnoj Gori unaprijedi, Vlada ga sve više zatvara i krije od očiju javnosti, samostalno odlučujući o procedurama za trošenje oko 400 miliona eura poreskih obveznika, koliko se godišnje potroši na javne nabavke”.

Tekst originalno objavljen na portalu Vijesti