Mjesec: Decembar 2017.

Predsjednik UO Instituta Alternativa, Stevo Muk, gostovao je večeras u emisiji Duške Pejović na RTCG.

Muk je govorio, u kontekstu pokušaja vraćanja javnog servisa pod partijsko okrilje, da je jasno da DPS želi da razriješi sve koji su nepodobni u Savjetu RTCG i da im je posebno Goran Đurović trn u oku.

Upitan da prokomentariše djelovanje opozicije danas, Muk je naglasio da na način kako je radila u prethodne dvije godine, ona ne može da parira DPS-u na izborima.

“I ono što je za opoziciju najvažnije, ili najveći problem i izazov svih ovih godina je kako pridobiti birače opozicije iz drugih stranaka, već birače DPS-a i onoga što zovemo referendumskom većinom. Znači, one ljude koji su 2006. glasali za nezavisnu Crnu Goru.”, kazao je Muk. “Ja mislim da je tu prije riječ o prelivanju birača iz jedne opozicione partije prema drugoj. I svjedočimo da taj model djelovanja nije nešto što može da pruži rezultat.”, dodao je.

Građani očekuju od Evropske komisije nešto kritičkiji odnos prema vlastima u Crnoj Gori, “Nešto znažnije zahtjeve kada je u pitanju vladavina prava, dobra uprava i borba protiv korupcije i čini mi se kada to izostaje, na neki način i ta vjera u ideale i principe EU opada.”, kazao je.

Govoreći o pozitivnim dešavanjima tokom godine na izmaku, Muk je kazao da ga je, ove godine, prijatno iznenadila odluka Ustavnog suda da su nedjelotvorne istrage u nekoliko slučajeva.

“Radi se o slučaju torture nad građaninom Mijom Martinovićem, torture nad dva lica u Zlatarskoj ulici, nedjelotvorne istrage u slučaju ubistva novinara Tufika Softića. I to je prvi put da je Ustavni sud kazao da nešto jeste trulo u onome što je rad Državnog tužilašta i policije.”, poručio je Muk.

Emisiju u cjelosti možete pogledati ovdje.

Transformacija Radio Televizije Crne Gore (RTCG) iz partijskog u Javni servis ne smije biti zaustavljena, jer bi to bio prvi korak ka gušenju evropskih integracija i evropske budućnosti Crne Gore, poručeno je sa performansa “Nezavisni Javni servis i tačka”.

Protestni performans, ispred Skupštine Crne Gore na kojem su danas simbolično skinuti lanci sa RTCG-a, organizovali su Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za monitoring I istraživanje (CEMI), Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Institut alternativa (IA) i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Predstavnik CRNVO, Radoš Mušović, kazao je da transformacija Javnog servisa nije završena i da neće biti zaustavljena.

„Mi svi zaslužujemo da znamo da je svaki naš euro koji ode u Javni servis otišao u nezavisni Javni servis. Mi poručujemo ljudima koji odlučuju ne samo od sudbini Gorana Đurovića, već i o našoj evropskoj budućnosti da nećemo dozvoliti da ovaj prvi korak ka gušenju transformacije RTCG-a, bude prvi korak ka gušenju naših evropskih integracija i naše evropske budućnosti“, poručio je Mušović.

On je istakao da se skidaju lanci sa RTCG-a i da se „mrak neće vratiti“

„Mi poručujemo poslanicima i poslanicama da danas znaju da smo ovdje, da nećemo biti utišani, da pamtimo kakav je bio RTCG prije, da pamtimo mrak u kojem smo bili i da se taj mrak opet neće vratiti, zbog Crne Gore kojoj pripada evropska budućnost. Slobodni mediji su jedina stvar koju želimo i za slobodne medije, mi ćemo se izboriti“, kazao je Mušović.

Član Savjeta RTCG-a, Goran Đurović, kazao je da očekuje da će Administrativni odbor Skupštine Crne Gore slijediti ono što su, kako je rekao, naređenja od vrha Demokratske partije socijalista (DPS) i da će predložiti Skupštini njegovo razrješenje.

„To će uraditi na potpuno protivzakonit način, a Skupština će, opet, protivzakonito donijeti takvu odluku i Javni servis će ponovo, vrlo brzo, vjerovatno, biti vraćen pod okrilje DPS-a. Ovih godinu, koliko su građani imali priliku da vide izbalansirano, objektivno i blagovremeno izvještavanje, više se neće dešavati. Desiće se sve ono što se dešavalo prethodnih 27 godina, dok je prethodni menadžment vodio RTCG“ smatra Đurović.

Oni koji vrše vlast u Crnoj Gori, kako je rekao, imaju potrebu da kontrolišu i da utiču na rad svih institucija.

„Javni servis u ovakvom crnogorskom društvu, očigledno ne smije biti samostalan“, kazao je Đurović.

Predsjednik Upravnog odbora IA, Stevo Muk, kazao je da se u Javnom servisu dešavao pozitivan proces, ali posljednjih nekoliko mjeseci „svjedočimo pokušaju povratka na staro“.

„Prepoznajemo da je to iz kuhinje DPS-a. Gospodin Luiđ Škrelja je samo izvršilac odluka koje su donijeli Milo Đukanović i Duško Marković. Mi tražimo da se sa tim prestane. Apelujemo na DPS i na njihovo rukovodstvo da ovaj proces zaustave i da sačuvamo nezavisnost RTCG-a“, poručio je Muk.

On je apelovao i na druge političke stranke koje su u vladajućoj koaliciji da pomognu da se zaustavi, kako je kazao, nezakoniti proces razrješenja Gorana Đurovića i drugih članova Savjeta RTCG-a.

„Mi hoćemo da upozorimo da sve ono što čujemo iz diplomatskih krugova i ono što je zvanično i pisano došlo na adresu Vlade Crne Gore ukazuje na to da ovakvim odnosom prema nezavisnosti RTCG-a, DPS i ova Vlada rizikuju zaustavljanje procesa evropskih integracija, suspenziju procesa pregovora. Smatramo da bi to bilo najgore što može da se desi za Crnu Goru u ovom trenutku“, ocijenio je Muk.

On je dodao da vjeruje da postoji dovoljno snage u građanskom društvu da se pruži otpor pritiscima.

„Ako ovo ne bude zaustavljeno mi ćemo razmišljati o novim okupljanjima i akcijama. Smatramo da ne postoji nijedan zakonski uslov za razrješenje Gorana Đurovića. Ako danas Administrativni odbor bude predložio njegovo razrješenje, spremni smo da pokrenemo postupke pred sudovima, sa tim u vezi“, rekao je Muk.

Izvršna direktorka CRNVO, Ana Novaković, poručila je da Administrativni odbor nema nadležnost da postupa u slučaju Gorana Đurovića i da pokazuje da je, kako je rekla, samo sredstvo u rukama DPS-a.

„Ta partija se na ovakav način sučeljava sa neistomišljenicima i slobodnomislećim aktivistima nevladinog sektora“, kazala je Novaković.

Predstavnica CIN-a, Milka Tadić Mijović, istakla je da se ne smije zaustaviti transformacija RTCG-a iz partijskog u javni servis, navodeći da je za evropsku perspektivu neophodno da postoje nezavisni mediji.

„Ova zemlja ima ozbiljnih problema i imaće ih još više ako se ova transformacija RTCG-a zaustavi. Mi smo još uvijek daleko od slobodno izražene volje građana, od slobodnih medija“, ocijenila je Mijović.

Direktorica Sigurne ženske kuće, Ljiljana Raičević, kazala je da je Javni servis mnogo jak i gledan i da se građani nemaju čemu nadati ukoliko, kako je rekla, RTCG ne bude nezavisan već partijski obojen.

„Ja mislim da to gleda i svijet i da imaju neki uticaj sa strane, gdje isto neće moći svašta da se radi. Javni servis se popravljao, imao je dobre emisije, vidjećemo u budućnosti kako će da bude. Ja se nadam da su iz vlasti shvatili da ne mogu baš sve da kontrolišu“, poručila je Raičević.

Veliki broj predstavnika medijskih kuća bio je prisutan na ovom javnom okupljanju. Ovdje možete pogledati priču FOS media o protestu, kao i prilog sa TV Vijesti. Podršku protestu i performansu dali su i novinari Javnog servisa, a priču RTCG-a možete pogledati ovdje, a i CdM portal je izvijestio o protestu.

Panel diskusija ”Ključni izazovi strateškog planiranja u Crnoj Gori” okupila je 30 učesnika, od kojih osam iz civilnog društva i 22 predstavnika državnih organa.

Tokom diskusije, ukazano je da u Crnoj Gori postoji preko 120 strategija. Primjena mnogih od njih nije razrađena pratećim Akcionim planom, dok samo jedna strategija na sistematičan način prikazuje finansijske troškove neophodne za njenu realizaciju. Očekuje se da će izmijenjeni pristup u donošenju Zakona o budžetu Crne Gore, koji će sadržati finansijske procjene na trogodišnjem nivou, olakšati planiranje troškova za primjenu strategija. Iako u većoj mjeri treba koristiti mogućnost međunarodnih donacija, sa strane Instituta alternativa, naglašena je potencijalna opasnost od prevelike zavisnosti od stranih donatora prilikom planiranja i sprovođenja strategija.

U toku je priprema podzakonskog akta koji će utvrditi smjernice za strateško planiranje za sva ministarstva. Međutim, primjena startegija jednako je važna kao njihovo formulisanje. Stoga, treba izbjeći opasnost od “formalizma” u ocjeni ispunjenosti kriterijuma za pojedine elemente Strategija. Kreiranje javnih politika ne treba posmatrati izolovano od ostalih faza – naročito primjene, monitoringa i evaluacije. U skladu sa tim, na događaju je istaknuto da najbolja Strategija nije ona koja je najbolje napisana, već ona koja je najbolje sprovedena, koja odgovara na potrebe građana i omogućava ostvarivanje ciljeva uz najefikasnije trošenje sredstava.

Ukazano je i na sam proces pripreme strategija u Crnoj Gori. Nejasan je mandat radnih grupa i one se suočavaju sa kompleksnim zadatkom istovremene procjene učinka prethodnih javnih politika u datoj oblasti, definisanjem problema, razmatranjem različitih opcija itd. Iz Instituta alternativa je ukazano i da je izostalo obrazloženje zašto je Predlogom izmjena Zakona o državnoj upravi predloženo ograničenje za sprovođenje javnih rasprava prilikom definisanja strategija iz oblasti bezbjednosti i odbrane i godišnjeg budžeta; i u vanrednim, hitnim ili nepredvidljivim okolnostima.

Drugi akteri, naročito lokalne samoprave i Skupština, ne bi trebalo da budu izuzeti iz šireg okvira planiranja i primjene Strategija, dodatno je istaknuto.

Panel diskusija organizovana je u okviru projekta ”Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji finansiraju Evropska unija u okviru programa podrške razvoju lokalnih organizacija civilnog društva i Balkanski fond za demokratiju (BTD), projekat Njemačkog Maršalovog fonda SAD (GMF).