Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, gostovao je u emisiji “Okvir”, urednika Zorana Lekovića, na Radio-televiziji Crne Gore.
Tema emisije bili su prioriteti novoformirane Vlade Crne Gore. Pored Steva, gosti emisije bili su Srđan Vukadinović, sociolog, Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije i Dragoljub Janković, dekan Fakulteta za poslovne studije Univerziteta Mediteran.
Emisiju možete pogledati na linku ispod.
U nastavku integralno prenosimo pismo nevladinih organizacija upućeno predjsedniku Vlade, ministru prosvjete i ministru rada i socijalnog staranja povodom angažovanja asistenata u nastavi za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama
Poštovani predsjedniče Vlade Crne Gore, gospodine Markoviću,
poštovani ministre prosvjete, gospodine Šehoviću,
poštovani ministre rada i socijalnog staranja, gospodine Purišiću,
Čestitamo vam na izboru na odgovorne pozicije predsjednika Vlade, odnosno ministara u Vladi Crne Gore i želimo vam iskreno uspješan rad s rezultatima za dobrobit građana i građanki Crne Gore.
Obraćamo vam se povodom gorućeg problema koji već više godina, a posebno od početka ove školske godine pogađa djecu sa posebnim obrazovnim potrebama i njihove roditelje zbog toga što država ni do danas nije obezbijedila adekvatno angažovanje asistenata u nastavi koji su djeci neophodni. Ove školske godine, propuštanjem da blagovremeno sistematizuje radna mjesta asistenata i tako obezbijedi njihov plaćen, ugovorni, angažman u predizbornom periodu država je posebno prekršila pravo na besplatno inkluzivno obrazovanje.
Detaljniji opis stanja i sagledane probleme u vezi sa angažovanjem asistenata u nastavi smo predočili do sada u dva pisma koja smo od početka godine dostavili protekloj Vladi.
Nadajući se da ćete imati sluha za urgentno rješavanje ovog sistemskog problema i spriječiti da se on rješava u sudskim postupcima, očekujemo da nas obavijestite o mjerama koje ćete preduzeti.
Mi Vam stojimo na raspolaganju za svaki dodatni vid obavještenja ili obrazloženja naših predloga koji su istaknuti u priloženim pismima, uključujući mogućnost održavanja sastanka.
Nadamo se vašoj iskrenoj posvećenosti suzbijanju svake vrste diskriminacije a posebno među djecom.
S poštovanjem,
Milka Šćepanović, izvršna direktorica NVO Naše sunce
Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava (HRA)
Ovo pismo podržavaju predstavnici sledećih organizacija i udruženja:
Marina Vujačić, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)
Savo Knežević, predsjednik Prvog udruženja roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama
Milisav Mimo Korać, predsjednik Udruženja roditelja djece sa teškoćama u razvoju u Podgorici
Miluša Cica Žugić, direktorica Udruženja za pomoć licima ometenim u psihofizičkom razvoju u Nikšiću
Kristina Mihailović, izvršna direktorica Udruženja Roditelji
Daliborka Uljarević, izvršna direktorica NVO Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Maja Raičević, izvršna direktorica NVO Centar za ženska prava (CŽP)
Ljupka Kovačević, koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje – ANIMA
Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA)
Ivana Vujović, izvršna direktorica NVO Juventas
Ljiljana Raičević, izvršna direktorica NVO Sigurna ženska kuća (SŽK)
Milan Poka Mijajlović, starješina Odreda izviđača “Njegoš”
Aleksandar Jerotić, predsjednik NVO Pandora
U nastavku integralno prenosimo pismo nevladinih organizacija upućeno predjsedniku Vlade, ministru prosvjete i ministru rada i socijalnog staranja povodom angažovanja asistenata u nastavi za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama.
Poštovani predsjedniče Vlade Crne Gore, gospodine Markoviću,
poštovani ministre prosvjete, gospodine Šehoviću,
poštovani ministre rada i socijalnog staranja, gospodine Purišiću,
Čestitamo vam na izboru na odgovorne pozicije predsjednika Vlade, odnosno ministara u Vladi Crne Gore i želimo vam iskreno uspješan rad s rezultatima za dobrobit građana i građanki Crne Gore.
Obraćamo vam se povodom gorućeg problema koji već više godina, a posebno od početka ove školske godine pogađa djecu sa posebnim obrazovnim potrebama i njihove roditelje zbog toga što država ni do danas nije obezbijedila adekvatno angažovanje asistenata u nastavi koji su djeci neophodni. Ove školske godine, propuštanjem da blagovremeno sistematizuje radna mjesta asistenata i tako obezbijedi njihov plaćen, ugovorni, angažman u predizbornom periodu država je posebno prekršila pravo na besplatno inkluzivno obrazovanje.
Detaljniji opis stanja i sagledane probleme u vezi sa angažovanjem asistenata u nastavi smo predočili do sada u dva pisma koja smo od početka godine dostavili protekloj Vladi.
Nadajući se da ćete imati sluha za urgentno rješavanje ovog sistemskog problema i spriječiti da se on rješava u sudskim postupcima, očekujemo da nas obavijestite o mjerama koje ćete preduzeti.
Mi Vam stojimo na raspolaganju za svaki dodatni vid obavještenja ili obrazloženja naših predloga koji su istaknuti u priloženim pismima, uključujući mogućnost održavanja sastanka.
Nadamo se vašoj iskrenoj posvećenosti suzbijanju svake vrste diskriminacije a posebno među djecom.
S poštovanjem,
Milka Šćepanović, izvršna direktorica NVO Naše sunce
Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava (HRA)
Ovo pismo podržavaju predstavnici sledećih organizacija i udruženja:
Marina Vujačić, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)
Savo Knežević, predsjednik Prvog udruženja roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama
Milisav Mimo Korać, predsjednik Udruženja roditelja djece sa teškoćama u razvoju u Podgorici
Miluša Cica Žugić, direktorica Udruženja za pomoć licima ometenim u psihofizičkom razvoju u Nikšiću
Kristina Mihailović, izvršna direktorica Udruženja Roditelji
Daliborka Uljarević, izvršna direktorica NVO Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Maja Raičević, izvršna direktorica NVO Centar za ženska prava (CŽP)
Ljupka Kovačević, koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje – ANIMA
Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA)
Ivana Vujović, izvršna direktorica NVO Juventas
Ljiljana Raičević, izvršna direktorica NVO Sigurna ženska kuća (SŽK)
Milan Poka Mijajlović, starješina Odreda izviđača “Njegoš”
Aleksandar Jerotić, predsjednik NVO Pandora
Koncept za budući Centar za izvrsnost u kreiranju javnih politika na Zapadnom Blakanu – CEPS WeB, u čijem uspostavljanju učestvuje Institut alternativa, predstavljen je 24. novembra, u Beogradu.
Panel diskusiju “Postizanje izvrsnosti kroz regionalnu saradnju“, organizovao je naš partner Centar za evropske politike (CEP) iz Beograda, u saradnji sa još pet organizacija – članica TEN (Think for Europe) mreže, čiji je IA član od osnivanja 2013. godine.
CEPS WeB je rezultat projekta Centar za ekspertizu u sistemima kreiranja javnih politika na Zapadnom Balkanu, koji podržava Švajcarska agencije za saradnju i razvoj (SDC-Swiss Agency for Development and Cooperation.
Osnivanje Centra će unaprijediti dosadašnje inicijative TEN mreže. Između, ostalog, ima za cilj jačanje kapaciteta njenih članica i drugih organizacija civilnog društva za učešće u kreiranju politika.
Potrebu za boljom koordinacijom i primjenom javnih politika, kao i osnaživanjem javnih konsultacija, koje se u fazi formulacije politika nedovoljno sprovode, prepoznala je i Evropska komisija u regionalnim izvještajima za 2015. i 2016. godinu.
Na panelu su govorili prof. Mojmir Mrak iz Centra za izvrsnost u finansijama, iz Ljubljane (CEF-Centre for Excellence in Finance), Igor Kostić, predstavnik Regionalnog centra za zaštitu životne sredine (REC – Regional Environmental Centre), kao i predstavnica CEP-a, Sena Marić. Panelisti su prisutne upoznali sa regionalnim pristupima koji bi uslovili formulisanje novih ideja i učinkovitih regionalnih inicijativa u kreiranju javnih politika na Zapadnom Balkanu.
TEN mrežu čine Institut alternativa, Centar za evropske politike iz Beograda, Institut za evropske politike iz Skoplja, Inicijativa za spoljnu politiku iz Sarajeva, Institut za demokratiju i mediaciju iz Tirane i Grupa za pravne i političke studije iz Prištine.
O mreži se možete više informisati na zvaničnom sajtu TEN-a: http://ten.europeanpolicy.org/
Institut alternativa je uputio prijedloge za transparentnije prikazivanje budžetskih sredstava u 2017 godini. Naše primjedbe se odnose na način na koji su podaci prikazani u Nacrtu odluke o budžetu Glavnog grada i pratećem Obrazloženju.
Neki od prijedloga upućuju na jasnije predstavljanje troškova i stvarnih potreba organizacionih jedinica, detaljnije prikazivanje podataka o kapitalnim projektima, razvijanje bolje komunikacije sa građanima i civilnim sektorom, uoči održavanja javne rasprave o nacrtu budžeta itd.
Ovdje možete pročitati komentare IA na Nacrt Odluke o budžetu Glavnog grada za 2017. godinu.
Svi znamo da državnu upravu čini šezdeset i pet organa od čega je šesnaest ministarstava. Znamo i da ministarstva obavljaju najsloženije poslove predlaganja unutrašnje i vanjske politike, vođenja razvojne politike, normativne djelatnosti, upravnog nadzora itd.
Kako se u Crnoj Gori odlučuje o tome koliko će biti ministarstava i kako će se ona nazvati? Jednostavan odgovor bi glasio: to nigdje ne piše! I zaista, ni u Ustavu niti u drugim propisima ne piše direktno kako se odluka o tom važnom pitanju donosi.
Tek indirektno se može zaključiti da tu odluku predlaže mandatar predstavljanjem predloga sastava vlade koji uključuje nazive ministarstava, a u konačnom usvaja Skupština glasanjem predloga sastava.
Ipak, obim javnih politika odnosno nadležnosti ministarstava biće propisane tek naknadno, onda kad izabrana vlada bude usvajala novu Uredbu o organizaciji i načinu rada državne uprave. Tek u tom podzakonskom aktu biće detaljno izlistane sve nadležnosti svakog ministarstva i drugih organa. Tako je to u zemlji koja nema zakon o vladi, ali ni zakon o ministarstvima.
Zato je moguće da Vlada Crne Gore, u petak, 25. novembra 2016. godine, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova Vlade, u skladu s članom 10. Uredbe o Vladi Crne Gore, donese ovu uredbu, čiji ćemo sadržaj saznati tek kada bude objavljena u „Službenom listu Crne Gore“.
Mandatar tako nema obavezu da obrazlaže svoj predlog o organizaciji nove vlade. Na primjer, zašto će sada ponovo Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija biti podijeljeno na dva ministarstva? Postoji li problem u postojećoj organizaciji ministarstva, ili se samo pojavila potreba za dva ministra umjesto jednog?
Bez obzira na broj ministarstava, opravdan je zahtjev da se među ministarstvima i ministrima obezbijedi pravilna ”raspodjela snaga”. To bi konkretno značilo da se nadležnosti definišu tako da (osim u izuzetnim i obaveznim slučajevima) imaju približno razgranate strukture, broj zaposlenih i najvažnije – budžet kojim upravljaju.
Ilustracije radi, u 2015. godini dva ministarstva su imala budžet veći od 100 miliona (finansija i prosvjete), budžet iznad 5o miliona tri ministarstva (MUP, pravda, rad i socijalno staranje), odbrana, ekonomija i poljoprivreda između 10 i 50 miliona, između 4 i 10 miliona tri ministarstva (nauke, kulture i informacionog društva), a dva ispod milion eura (zdravlje i ljudska i manjinska prava). Uzgred, neki samostalni organi upravljaju budžetima višestruko većim od pojedinih ministarstava. Očigledna je nesrazmjera i o tome treba povesti računa prilikom konačnog definisanja obima poslova u resorima.
Do 2006. godine politika razvoja sistema državne uprave i lokalne samouprave bila je u nadležnosti Ministarstva pravde. Od tada do danas je u okviru resora unutrašnjih poslova. Strategija reforme javne uprave za period do 2020. godine, usvojena u julu ove godine navodi: ”Uporedna praksa pokazuje da su poslovi vezani za javnu upravu objedinjeni kroz samostalni institucionalni okvir, a što bi, u narednom periodu, u kontekstu nove organizacije državne uprave u Crnoj Gori, trebalo razmotriti kroz osnivanje posebnog ministarstva za javnu upravu.”
Ne treba zaboraviti da je (reforma) javne uprave jedan od tri ključna stuba u okviru vladavine prava po kojem će Komisija ocjenjivati napredak Crne Gore, a uveliko i preduslov uspjeha drugih reformi.
Od jula do danas ovo pitanje nije kvalitetno i transparentno razmatrano, a sumnjam da je urađena neka analiza koja bi uporedila troškove i koristi ostanka ovih poslova u postojećem resoru u odnosu na opciju njihovog izdvajanja u posebno ministarstvo.
Pa ipak, u Ministarstvu finansija se planiraju sredstva za posebno ministarstvo javne uprave, a u javnosti se govori o mogućim kandidatima za ministra.
Osnivanje posebnog ministarstva za određenu oblast javnih politika ne garantuje da će vlada tu javnu politiku voditi odgovornije i kvalitetnije. Na kraju, kvalitet će zavisiti od brojnih faktora, a na prvom mjestu od rukovodstva ministarstva, ne samo ministra već pomoćnika, državnih sekretara, ekspertskog kadra. Uspjeh zavisi od njihovog obrazovanja, iskustva, otvorenosti, inovativnosti, vještine i želje da se javna uprava mijenja nabolje.
Ukoliko se ipak ozbiljno razmišlja o tome da se poslovi iz domena javne uprave izdvoje iz sadašnjeg resora unutrašnjih poslova u novo, posebno ministarstvo onda valja razmisliti o uključivanju drugih direktno i indirektno povezanih direktorata, odjeljenja i kancelarija.
Vjerujemo da bi ministarstvo javne uprave moglo biti formirano objedinjavanjem poslova direktorata za državnu upravu (Direktorat za državnu upravu i Direkcija za lokalnu samoupravu), jednog direktorata i odjeljenja iz resora ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije (Direktorata za razvoj elektronske uprave), kao i Kancelarije za razvoj NVO koja djeluje unutar strukture Generalnog sekretarijata Vlade.
Poželjna struktura ministarstva javne uprave tako bi uključivala četiri organizacione cjeline i to za državnu upravu, lokalnu samoupravu, razvoj elektronske uprave i elektronske registre, poslove registracije i razvoja nevladinih organizacija.
Bilo bi dobro ako bi se upravna inspekcija mogla izdići na nivo posebne organizacione cjeline višeg nivoa nego je to sada slučaj, a glavni upravni inspektor dovesti u rang direktora direktorata.
Unutar Direktorata državne uprave mogle bi se formirati organizacione cjeline, u skladu sa oblastima od značaja za kvalitet (reforme) javne uprave: upravljanje strateškim reformskim procesima, službenički sistem, razvoj i koordinaciju javnih politika, razvoj kvaliteta i efikasnosti usluga i druga. Prirodno, ministarstvo javne uprave bi vršilo nadzor nad radom Uprave za kadrove.
Otvoreno je pitanje da li bi ovako kreirano ministarstvo bilo dovoljno veliko (u smislu budžeta i zaposlenih), bez vještačkog ”pumpanja” brojeva, u odnosu na druga ministarstva.
Na kraju, ostaje najteži zadatak. Kako na ovim poslovima zadržati i privući državne službenike koji će biti neopterećeni partijskim interesima, vođeni željom da se uprava mijenja nabolje, sa znanjem o slabostima i prednostima našeg sistema, dobrim praksama i standardima zemalja Evropske unije, sa dobrim znanjem engleskog jezika, željom da uče i prije svega željom da rade.
Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa
Tekst originalno objavljen u sekciji Forum dnevnog lista Vijesti
