Objavljeno

Saopštenje: Nedozvoljene revizije Zaštitnika – Spas ili dodatna šteta za državni budžet?

Uprkos upozorenjima da se odugovlačenjem sudskih postupaka umnožavaju i troškovi koje država plaća zbog grešaka, Zaštitnik imovinsko pravnih interesa ulaže čak i nedozvoljene revizije pred Vrhovnim sudom.

Prema odlukama Vrhovnog suda objavljenim u prvoj polovini 2016. godine, skoro 65% revizija uloženih od strane Zaštitnika imovinsko pravnih interesa na pravosnažne presude protiv institucija čije interesa zastupa, odbijeno je ili odbačeno kao nedozvoljeno od strane ovog suda.

Naime, od ukupno 94 revizije presuda koje je Zaštitnik uložio, skoro polovina od tog broja – njih 43 su odbijene kao neosnovane, dok je 11 revizija odbačeno kao nedozvoljeno.

Institut alternativa je do ovih podataka došao pretragom odluka o revizijama na pravosnažne odluke koje je uložila tužena strana – Zaštitnik, u ime države Crne Gore, objavljenih na sajtu Vrhovnog suda.

Podsjećamo, revizija je vanredni pravni lijek koji se može uložiti protiv pravosnažne presude donesene u drugom stepenu. Zakon o parničnom postupku, koji uređuje revizije, navodi da revizija nije dozvoljena u imovinsko-pravnim sporovima ukoliko vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravosnažne presude ili predmeta spora koju je tužilac u tužbi naveo ne prelazi 10.000 eura. Uprkos ovoj jasnoj zakonskoj normi, službenici institucije koji štiti imovinsko-pravne interese Crne Gore, uložili su 11 takvih revizija.

Ukupno je usvojeno je 28 revizija, ili 35%, od čega je 15 predmeta je vraćeno na prvostepeni sud na ponovni postupak, dok su u ostalih 13 slučajeva presude nižih sudskih instanci preinačene.

Institut alternativa je istražio ovaj uzorak odluka u naporu da dodatno rasvijetli funkcionisanje institucije Zaštitnika, koje je izuzetno važno usljed već dijagnostifikovane niske odgovornosti organa javne uprave i visokog ceha, koji građani moraju da plate zbog toga.

Posljednji izvještaj Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, međutim, ne omogućava stvarni uvid u učinkovitost ove institucije: njegov najveći dio zauzimaju tabelarni prikazi sporova, bez dodatnih objašnjenja. Dodatno, godišnji izvještaji za 2012. i 2013. godinu nisu dostavljeni Vladi na razmatranje, što ne samo da predstavlja kršenje zakonske obaveze izvještavanja i ozbiljnu zamjerku transparentnosti, već poređenje učinka ove institucije po godinama čini gotovo nemogućim.

Podsjećamo da je nedavni izvještaj Državne revizorske institucije pokazao da je u periodu od 2012 – 2015. godine za troškove izvršenja sudskih presuda protiv države i njenih institucija isplaćeno preko 70 miliona eura, od čega je čak 30,25% potrošeno na sudske troškove, 11,20% na zatezne kamate i 4,76% na troškove izvršenja sudskih odluka.

Institut alternativa će, zajedno sa partnerima, nevladinim organizacijama Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Bonum, Natura i Novi Horizonti, u okviru projekta «Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!», koji sprovodimo uz podršku Evropske unije, dodatnu pažnju posvetiti pitanju odgovornosti u javnoj upravi.

Aleksandra VAVIĆ
Istraživačica javnih politika

Objavljeno

IA na završnoj regionalnoj konferenciji u okviru SELDI projekta

Milena Milošević, naša istraživačica, učestvovala je na regionalnoj konferenciji o borbi protiv korupcije koju je organizovala SELDI mreža u Skoplju 29. i 30. septembra.

Milena je govorila na panelu o izgradnji institucija i efikasnosti javne uprave.

“Crna Gora je možda napredovala više od drugih zemalja Zapadnog Balkana u pregovorima sa Evropskom unijom, ali priča o kompetencijama i efikasnosti naše uprave nije priča naročitog uspjeha”, kazala je ona, podsjećajući na visoke troškove koji se plaćaju iz državnog budžeta zbog grešaka organa uprave.

Ona je podsjetila na ranije preporuke IA o važnosti donošenja posebnih okvirnih kompetencija i unapređenja mjerenja učinka zaposlenih u administraciji.

“Ipak, moram da priznam da se ovi zahtjevi, iako neophodni, čine prezahtjevnim u crnogorskom kontekstu, u okviru kojeg se mi i dalje borimo sa najelementarnijim izazovima profesionalizacije i depolitizacije javne uprave”, dodala je Milena, uz naglasak da su u skorijem periodu zabilježena dva slučaja poslanika u crnogorskom parlamentu koji su paralelno sačuvali pozicije javnih službenika.

“Ova povreda podjele vlasti ilustruje način na koji je crnogorska država zarobljena od strane partije koja vlada neprekidno od 1989. godine”.

Na konferenciji je istaknuto da su ključne prepreke efikasnijoj borbi protiv korupcije u regionu netransparentno finansiranje političkih partija, prijavljivanje i zaplena imovine, sukob interesa, teškoće u utvrđivanju odgovornosti pravnih lica, nedostatak nezavisnosti i proaktivnosti institucija, preveliki formalizam u zakonodavnoj aktivnosti i tumačenju zakona, i neefikasni “meki”, preventivni mehanizmi za borbu protiv korupcije.

Milena je podsjetila da Crna Gora ima najmlađu Agenciju za sprječavanje korupcije u regionu, koja je počela sa radom prvog januara.

“Početkom ove godine, objavili smo papir čiji naslov kaže Srećna Nova Agencija, i to je manje-više ono što do sada imamo: još jednu navodno nezavisnu instituciju kojoj nedostaje proaktivnost u provjeri imovinskih kartona, unapređenju transparentnosti finansiranja političkih partija ili utvrđivanja sukoba interesa”.

SELDI (Southeast Europe Leadership for Development and Integrity) je koalicija osnovana sa ciljem jačanja regionalne borbe protiv korupcije i unapređenja dobrog upravljanja. Koalicija je osnovana u novembru 2012. godine, od strane 17 organizacija civilnog društva iz 9 zemalja.

Objavljeno

Šest godina tužilačke istrage – brojke i činjenice

Pogledajte neke od najzanimljivih podataka iz našeg novog istraživanja Šest godina tužilačke istrage u Crnoj Gori – Saradnja Policije i Tužilaštva:

Objavljeno

Saopštenje: Zaustaviti netransparentno poslovanje javnih preduzeća

Institut alternativa (IA) ni nakon godinu dana nije uspio ostvariti uvid u poslovanje državnih preduzeća

IA je u maju prošle godine uputio zahtjev za slobodan pristup informacijama na 35 adresa registrovanih državnih preduzeća u Crnoj Gori, tražeći uvid u izvještaje o radu za 2014. godinu, zapisnike sa sastanaka Odbora direktora u istoj godini, iznose prosječne zarade, kao i broj zaposlenih lica na dan 31. 12. 2014.

Do danas, IA je uspio dobiti izvještaj o radu za 2014. godinu od 15 preduzeća, dok ga ostatak još uvijek nije dostavio zbog neposjedovanja, povjerljivosti podataka, ili zbog toga što je izvještaj još uvijek u izradi.

Preduzeća koja nisu dostavila izvještaj o radu i koja ne poštuju Zakon o slobodnom pristupu informacijama su “Budvanska rivijera“ AD Budva, JP za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, “Montenegro Airlines“ AD Podgorica, “Crnogorski elektroprenosni sistem“ AD Podgorica, JP “Nacionalni parkovi Crne Gore“, Aerodromi Crne Gore, Plodovi Crne Gore, Luka Bar – AD Bar, “Prekookeanska plovidba“ AD Bar, “Barska plovidba“ AD Bar, Pošta Crne Gore AD Podgorica, Montenegro bonus DOO Cetinje, Project-Consulting d.o.o Podgorica, “Institut za crnu metalurgiju“ AD Nikšić, Radio-difuzni centar DOO Podgorica.

Imajući u vidu inicijativu Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama u pokretanju prekršajnog postupka protiv preduzeća Hotelska grupa “Budvanska rivijera“ AD Budva, koju podržavamo, ovom prilikom je pozivamo, ali i Vladu, da izvrše pritisak kako na ovo tako i na ostala javna preduzeća, da započnu sa primjenom svojih zakonskih obaveza koje proizilaze iz Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

“Budvanska rivijera“ odbija da Institutu alternativa dostavi informacije koje se tiču njenog poslovanja, jer tumači da nije obveznik Zakona o slobodnom pristupu informacijama, iako je većinski procent vlasništva nad ovim preduzećem u rukama Vlade Crne Gore.

Nakon odbijenog zahtjeva, IA je uložio žalbu u junu 2015. Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, uzimajući u obzir podatke Centralne depozitarne agencije prema kojima se 41,63% akcija u “Budvanskoj rivijeri“ nalazi u rukama Vlade, dok 12, 82% posjeduje Fond PIO, a 4,27 % Zavod za zapošljavanje. Prema navedenim podacima država, dakle, posjeduje 58,72% akcija u “Budvanskoj rivijeri“, što je čini organom vlasti a time i obveznikom Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Kapaciteti Agencije za pokretanje prekršajnih postupaka moraju biti unaprijeđeni, a zarad veće transparetnosti organa vlasti kao i ažurnijeg sankcionisanja ovakvog kršenja Zakona, njeno djelovanje mora biti proaktivnije. Ovo posebno naglašavamo s obzirom na to da ni nakon godinu dana nismo dobili rješenje Agencije o pomenutoj žalbi.

Ivana Bogojević
Istraživačica javnih politika