Najava: Radionica “Mediji, NVO i dobro upravljanje”

Institut alternativa, zajedno sa partnerima – Centrom za istraživačko novinarstvo i nevladinim organizacijama Bonum, Natura i Novi horizont, organizuje radionicu koja će okupiti predstavnike civilnog društva i medija.

Radionica se organizuje u sklopu projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži”, koji finansira Evropska unija (EU) u sklopu programa podrške lokalnim organizacijama civilnog društva.

Očekujemo da će dvodnevna radionica, koja će se održati 25. i 26. maja u Podgorici, učesnicima približiti Evropske principe javne uprave, ukazati na implikacije sveobuhvatne reforme javne uprave po živote građana i na potrebu razvoja istraživačkog novinarstva u ovoj oblasti, kao i na potrebu korišćenja naprednih tehnologija i vizuelizacija.

Prvih pet mjeseci rada Agencije za sprječavanje korupcije

Sa ispunjavanjem velikog broja preduslova za početak rada i punu funkcionalnost Agencije se kasnilo, dok pojedini problemi u uspostavljanju Agencije na koje je IA ukazivao tokom prošle i početkom ove godine ni skoro pet mjeseci po početku njenog rada nisu riješeni. Kako je Agencija radila prvih pet mjeseci od uspostavljanja prikazali smo na osnovu njenih administrativno tehničkih i kadrovskih kapaciteta, javnosti i efikasnosti njenog rada

Administrativno – tehnički i kadrovski kapaciteti

Prostorni kapaciteti Agencije obezbijeđeni su tek 1. februara, dok je informacioni sistem za umrežavanje podataka državnih organa (MUP, Uprava carina, Komisija za hartije od vrijednosti, Uprava za nekretnine i Poreska upravom) stavljen u funkciju tek u martu. Za prvu godinu rada za budžet Agencije tražen je i opredijeljen zakonski minimum, 0.2% tekućeg budžeta CG za 2016. godinu, a sam predlog budžeta usvojen je prije Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, pa je broj zaposlenih definisan u odnosu na opredijeljena sredstva, umjesto obrnuto.

Od 55 radnih mjesta koliko je previđeno Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, do sada je popunjeno samo 40. Dakle, Agencija ni pet mjeseci od početka njenog rada ne radi sa onim kapacitetima koje je sama procijenila kao neophodne za obavljanje poslova iz njene nadležnosti. Agencija je započela sa radom sa 23 zaposlenih, preuzetih od Komisije za sprečavanje sukoba interesa i Uprave za antikorupcijsku inicijativu, pa je dinamika popune radnih mjesta spora u odnosu na obim poslova koje Agencija treba da obavlja – za pet mjeseci njenog rada zaposleno je 17 izvršilaca – a naročito ako se ima u vidu da je ovo izborna godina i da Agencija ima širok opseg poslova u kontroli finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja.

Zato je, kako smo i ranije upozoravali, trebalo obezbijediti punu funkcionalnost Agencije – dakle pune administrativno – tehničke i kadrovske kapacitete do 1. januara, kako bi Agencija odmah počela sa realizacijom svojih stvarnih zadataka.

Javnost

Pitanje transparentnosti rada Agencije posebno je problematično, a izmjenama Poslovnika o radu Savjeta koje su usvojene prošle sedmice napravljen je korak nazad u odnosu na prethodnu praksu.

Podsjećam da su sjednice Savjeta Agencije bile, u skladu sa Poslovnikom, otvorene za predstavnike NVO i medija sve do 1. januara 2016. godine, kada je ova dobra praksa naglo prekinuta. Obrazloženje za to bio je „stav Savjeta“ da predstavnici NVO praćenjem sjednica ne doprinose efikasnosti rada ovog tijela, te da mogu samo učestvovati uz prethodno dostavljanje članovima Savjeta ono o čemu žele da govore u pisanoj formi, na osnovu čega će se Savjet izjasniti o učešću, iako Poslovnik Savjeta propisuje da predstavnici NVO, po odluci Savjeta, mogu prisustvovati i učestvovati u radu sjednica Savjeta. Međutim, čak ni ovaj “stav Savjeta” nije dosledno primjenjivan u svim slučajevima, pa je tako bilo omogućeno praćenje pojedinih sjednica od strane predstavnika NVO.

Za zatvaranje sjednica za prisustvo predstavnika medija obrazloženje je bilo da nije usvojen Pravilnik o akreditaciji predstavnika medija, te da će sjednice za njih biti otvorene kada se Pravilnik usvoji, što se u prethodnih pet mjeseci nije desilo.

Oba pitanja „riješena su“ prošle sedmice usvajanjem Odluke o izmjeni i dopunama Poslovnika o radu Savjeta, kojom je u dijelu koji se odnosi na predstavnike NVO izbrisana riječ „prisustvovati“ a već pomenuti „stav Savjeta“ inkorporiran u Poslovnik, čime su sjednice Savjeta za predstavnike NVO definitivno zatvorene za praćenje. Predstavnicima medija, izmjenama Poslovnika omogućeno je praćenje po principu koji je ranije važio za NVO i podrazumijeva individualno prijavljivanje za svaku sjednicu, o čemu će odlučivati članovi Savjeta.

Smatram da ovo nije dobar način da se riješi pitanje trasparentnosti rada Savjeta, te da je trebalo, kako je to prvobitno planirano, usvojiti Pravilnik o akreditaciji medija, kojim bi se propisali jednaki uslovi za akreditaciju za predstavnike svih medija. Izabrano rješenje ostavlja veliki prostor za disreciono odlučivanje članova Savjeta o tome predstavnicima kojih medija će biti omogućeno da prate sjednice.

Tokom prethodnih pet mjeseci, jedino sredstvo informisanja javnosti o radu Savjeta i cijele Agencije bila su saopštenja koja se objavljuju na sajtu ASK, a koja sadrže samo šture i selektivne informacije o tome šta je usvojeno, o čemu je raspravljano na sjednici Savjeta, za ispunjenje koje zakonske obaveze rok ističe ili je istekao, što, imajući u vidu osjetljivost sveprožimajućeg problema sa kojim Agencija treba da se bori – korupcije, nije dovoljno. Stoga Agencija treba više da radi na unaprijeđenju transparentnosti svog rada i informisanju građana rezultatima u sprečavanju korupcije.

Efikasnost

Kvartalni izvještaj o radu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) daje prikaz realizovanih aktivnosti od početka njenog rada zaključno sa 31. martom 2016. godine, a u skladu sa Planom rada Agencije za 2016. godinu. Realizovane aktivnosti prikazane u izvještaju predstavljene su shodno indikatorima definisanim u Planu rada, koji nisu do kraja definisani na način da prikazuju konkretne, mjerljive rezultate rada Agencije.

Agenciji je u nadležnost dat veliki broj oblasti u kojima treba da vrši kontrolu, ali istovremeno i slabi mehanizmi za obavljanje datih nadležnosti i procesuiranje odgovornih lica kada utvrdi nepravilnosti. Međutim, čak i u onim slučajevima kada identifikuje povrede zakona, Agencija se često opredjeljuje za “mekše” mjere sankcionisanja, što je pokazao i Kvartalni izvještaj o radu ASK.

Na primjer, u dijelu sprečavanja sukoba privatnog i javnog interesa u vršenju javnih funkcija, definisani indikatori su broj mišljenja i odluka Agencije o postojanju sukoba interesa. Rezultat Agencije, prema izvještaju, je 95 mišljenja i 11 odluka i zaključaka, kao i 22 podnijete ostavke javnih funkcionera kada je dato Mišljenje Agencije da javni funkcioner obavlja nespojive funkcije, što, tako prikazano, ukazuje na pozitivan učinak Agencije.

Međutim, treba podsjetiti da Zakon o sprečavanju korupcije propisuje prekršajnu odgovornost javnog funkcionera za obavljanje nespojivih funkcija i novčanu kaznu u iznosu od 500 do 2 000 eura, a da Agencija ima u svojoj nadležnosti izdavanje prekršajnih naloga i pokretanje prekršajnog postupka za povrede odredaba zakona iz njene nadležnosti. Iz Izvještaja ASK nije jasno koje su nespojive funkcije javni funkcioneri obavljali, koliko dugo, da li je Agencija pokrenula prekšajne postupke protiv funkcionera za koje je utvrdila ovakvo kršenje zakona, da li će oni platiti zakonsku kaznu, ili je podnošenje 22 ostavke dovoljno mjerljiv rezultat za Agenciju. Agencija treba da bude transparentnija u ovom dijelu i da detaljnije informiše javnost o ovim i sličnim rezultatima svog rada, a podaci o javnim funkcionerima za koje je utvrđeno kršenje zakona javno dostupni.

Planovi integriteta

Još jedna oblast rada Agencije u kojoj već sada postoji prostor za utvrđivanje prekršajne odgovornosti, a u kojoj takođe nema vidljivih rezultata Agencije je oblast integriteta. O planovima integriteta u Izvještaju ASK se kaže samo koliko je organa vlasti u izvještajnom periodu imenovalo menadžere integriteta – 358 i usvojilo i dostavilo Agenciji planove integriteta u izvještajnom periodu – 303 od 730, što je u redu ako se ima u vidu da je rok za ispunjenje ove zakonske obaveze 15. april, te da izvještajni period ne obuhvata ovaj rok. Međutim, ni mjesec dana po isteku roka nema nove informacije Agencije o tome koji organi vlasti nisu ispunili ovu obavezu niti koje je mjere po tom pitanju Agencija preduzela. Za organe vlasti koji ne usvoje do 31. marta i dostave Agenciji plan integriteta do 15. aprila ali i ne imenuju menadžera integriteta, Zakon o sprečavanju korupcije previđa novčanu kaznu u iznosu od 1.000 do 10.000 eura, a za odgovorno lice u organu vlasti 500 do 2.000 eura. Međutim, nema podataka o tome da li će i koji organi vlasti i odgovorna lica odgovarati za kršenje ovih zakonskih odredaba.

Prijava imovine, zaštita zviždača prekršajna odgovornost

U dijelu provjere izvještaja o prihodima i imovini, Izvještaj ASK pokazuje da je od 8 000 primljenih izvještaja do 31. marta, u arhivi Agencije zavedeno samo 4 638, dakle nešto malo više od polovine, a u izvještajnom periodu još nijedan izvještaj koji su, prema Zakonu, javno dostupni, nije bio objavljen na internet stranici Agencije. Dodatno, od preko 4 000 zavedenih izvještaja, Agencija je u izvještajnom periodu provjerila tačnost dostavljenih podataka za samo 137 javnih funkcionera i utvrdila netačnost podataka koje je dostavilo šest javnih funkcionera, od kojih je protiv tri vođen prekršajni postupak i donijete odluke da krše Zakon, dok su protiv još tri funkcionera postupci u toku. U izvještajnom periodu nije bilo ustupljenih predmeta nadležnom tužilaštvu. U Odsjeku za sprečavanje sukoba interesa javnih funkcionera sistematizovano je devet, a do sada popunjeno sedam radnih mjesta, pa su kapaciteti Agencije u odnosu na broj javnih funkcionera i njihovih izvještaja koje Agencija treba da kontroliše, što pokazuje i statistika iz kvartalnog izvještaja ASK.

Imajući u vidu da Agencija ima obavezu da vodi evidenciju o kršenju odredaba zakona iz njene nadležnosti, a u pravcu veće transparentnosti njenog rada, smatramo da bi trebalo periodično i detaljno informisati javnost o toku i ishodu ovih postupaka.

U dijelu zaštite zviždača, prema Izvještaju o radu, Agencija je u izvještajnom periodu dobila osam prijava, ali je još uvijek rano ocijeniti rad Agencije u ovom dijelu njenih nadležnosti jer su svi u postupci u ranoj fazi, a naročito ako se ima u vidu osjetljivost ovog pitanja.

Ana Đurnić
Istraživačica javnih politika

Prva regionalna istraživačka akademija

Milena Milošević, naša istraživačica javnih politika, učestvovala je na prvoj RRPP Istražvačkoj akademiji, koja je održana u Sarajevu u periodu od 11. do 18. aprila.

Credtis:  Analitika - Center for Social Research

Trideset pet mladih istraživača i istraživačica iz šest zemalja regiona imalo je priliku da unaprijedi znanja iz oblasti metodologije društvenih nauka na akademiji koja je organizovana od strane Centra za društvena istraživanja Analitika iz Sarajeva, uz podršku Regionalnog programa za promociju istraživanja na Zapadnom Balkanu (RRPP).

Trinaest trenera sa značajnim međunarodnim iskustvom kroz osam modula ponudili su znanja o najrelevantnijim aspektima istraživačkih metoda u oblasti društvenih nauka.

Moduli kroz koje su učesnici prošli su: Uvod u istraživanja u oblasti društvenih nauka, metodologijski pristupi, kvalitativne naspram kvantitativnih metoda, analiza kvantitativnih podataka, analiza kvalitativnih podataka, uvod u akademsko pisanje, razvoj istraživačkog projekta, audiovizuelno komuniciranje rezultata istraživanja.

Odlaganje primjene Zakona o upravnom postupku: Uprava i dalje otuđena od građana

Novim odlaganjem početka primjene Zakona o upravnom postupku građani su za korak dalje od uprave koja će im biti na usluzi, a i dalje ostaju izloženi dugotrajnim procedurama kojima ne uspjevaju da zadovolje svoja prava.

Prvobitno je Zakon o upravnom postupku (ZUP) trebalo da počne sa primjenom u januaru ove godine, ali je to odloženo za šest mjeseci, da bi na posljednjoj sjednici Vlade bilo predloženo još jedno odlaganje početka primjene ovog Zakona za 1. januar 2017. godine.

Ova situacija ukazuje na tromost crnogorskih institucija, koje od decembra 2014. godine, kada je Zakon usvojen, nijesu uspjele da obezbijede osnovne preduslove za njegovu primjenu i izvrše međusobno usklađivanje propisa.

Podsjećamo, novi Zakon bi trebalo da unaprijedi servisnu orijentisanost uprave, i da, između ostalog, prati načelo aktivne pomoći građanima koji pokrenu postupak protiv organa uprave, da unaprijedi elektronsku komunikaciju između uprave i građana, i da unaprijedi pravnu zaštitu u slučaju ćutanja administracije.

Iako je za sistemske zakone, poput ovog, neophodno obezbijediti solidne osnove, dosadašnji nedostatak koordinacije između institucija ne uliva optimizam da će šestomjesečno odlaganje suštinski unaprijediti stanje u ovoj oblasti. Dodatno, osim tehničkog usklađivanja propisa, institucije nijesu uradile dovoljno da približe nova zakonska rješenja građanima, niti je planirano uspostavljanje službe za pomoć korisnicima upravnih usluga.

Jedna od novina Zakona je i ta što se njime ohrabruje drugostepeni organ da, ukoliko po drugi put odlučuje o predmetu, donese meritornu, odnosno konačnu odluku o samoj stvari.

Time bi trebalo da se preduprijedi tzv. ping-pong efekat između organa uprave, drugostepenih organa i Upravnog suda. Ovaj efekat se, između ostalog, ogleda u nedoglednom vraćanju predmeta prvostepenim organima kako bi se otklonile bitne povrede upravnog postupka. Građani, na drugoj strani ostaju uskraćeni za krajnju odluku o tome da li su njihova prava suštinski ili samo proceduralno povrijeđena. Samim tim, mehanizmi koji bi trebalo da štite njihova prava, zapravo ih otuđuju od uprave koja bi trebalo da im služi.

Zakon o upravnom sporu je naličje ovog problema, jer se njime uređuje sudska zaštita prava i pravnih interesa građana u odnosu na postupanje organa uprave i ostalih tijela koja vrše javna ovlašćenja. Međutim, ovaj propis je i dalje “na čekanju” u Skupštini Crne Gore.

Naročito ako se ima u vidu da se u reformu upravnih postupaka krenulo još 2011. godine, iako djelimičnu, uz izgovor da je neophodno premošćavanje ranijih loših rješenja, može se izvući zaključak da je našim institucijama sveukupno nephodno 5 godina da pripreme teren za jedan Zakon. Samim tim, za očekivati je da će dugo čekani početak primjene novog Zakona biti efikasan, i što je naročito važno, da će na učinkovitiji način odgovoriti na potrebe građana i zaštitu njihovih prava.

Milena Milošević
Istraživačica javnih politika

O reformama u oblasti sektora bezbjednosti i vladavine prava

Šta je Crna Gora dobila, a šta izgubila nakon sticanja nezavisnosti?

Dina BajramspahićKada su u pitanju demokratska i civilna kontrola sektora bezbjednosti i odbrane i vladavina prava, proteklu deceniju su obilježili veliki reformski projekti pod pritiskom evroatlantske i evropske integracije. Ne može se osporiti da je mnogo urađeno na zakonodavnom i institucionalnom planu. Međutim, još uvijek se ne vide benefiti uvedenih mehanizama, niti uticaj novih aktera zaduženih da kontrolom ograniče moć represivnih poluga vlasti, u prvom redu obavještajne službe i policije. Primjer je jedinstveni Zakon o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane čije mehanizme poslanici Odbora za bezbjednost ni pet godina od usvajanja ne prepoznaju i ne primjenjuju. Članovi Odbora su poslednji put posjetili ANB sa ciljem kontrole 2010. godine, a Upravu policije 2013. godine. Odbor za antikorupciju je skoro pa u potpunosti odustao od svojih nadležnosti pa je od jula prošle godine do danas održao samo jedno i to konsultativno saslušanje.

Nezavisne institucije koje su takođe dobile važne mehanizme za kontrolu ovog sektora, uključujući Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i Agencije za zaštitu ličnih podataka, koje imaju pristup bez ograničenja i prostorijama i dokumentima ovih službi – kontrolu vrše rijetko i nevoljno, te još uvijek nisu izgradile sebi imidž autoriteta čiji je glavni zadatak konfrontacija sa izvršnom vlašću i unapređenje odgovornosti u državnim organima. Slična situacija je sa Agencijom za sprječavanje korupcije i Upravom za sprječavanje pranja novca koje zbog svoje pasivnosti nedovoljno doprinose suzbijanju konflikta interesa, korupcije i pranja novca.

Jedan od primjera koji potvrđuje slab napredak u transparentnosti rada službi bezbjednosti je činjenica da, iako je protivno presudama Evropskog suda za ljudska prava, ANB uporno odbija da objavi broj lica koja su bila pod mjerama tajnog nadzora tvrdeći da će tim biti ugrožena nacionalna bezbjednost, dok Policija ne nalazi za shodno da sačinjava statistiku o primjenjenim mjerama.

Proteklih deset godina obilježila je teška borba za uspostavljanje specijalizovanog tužilaštva za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, neodgovornost tužilaca za nedostatak rezultata i predmeti koji su godinama čekali u fiokama. Uprkos svom pritisku Evropske komisije, vrlo se slabo napreduje u transparentnosti i objektivizaciji imenovanja sudija i tužilaca kao i u mjerenju njihovog učinka. Izostavljena je jedinstvena prilika da se Tužilaštvo temeljno kadrovski reformiše kroz proces opšteg reizbora tužilaca jer su svi tužioci reizabrani i ostali u sistemu, uključujući one koji godinama nisu imali profesonalne rezultate.

Protesti iz oktobra prošle godine su pokazali da se prekomjerna upotreba sile u crnogorskoj policiji i dalje toleriše te da su zaključci i preporuke svih nadležnih tijela za nadzor policije potpuno nemoćni u primoravanju nadležnih organa da procesiraju policijske službenike koji su prepkoračili svoja ovlaščenja.

U narednom periodu posebnu pažnju treba posvetiti jačanju institucija i održivosti reformi, jer su nam prethodne godine pokazale da čak i kada se pojedini iskoraci i promjene u radu organa dese, vrlo su krhki i mogu biti zaustavljeni i unazađeni.

Komentar Dine Bajramspahić za Vijesti, istraživačice javnih politika u Institutu alternativa povodom reformi sektora bezbjednosti tokom decenije nezavisnosti Crne Gore

Saopštenje: Online usluge umjesto čekanja na šalterima

Povodom Svjetskog dana telekomunikacija i informacionog društva koji je uspostavljen od strane Ujedinjenih nacija i koji se obilježava 17. maja, pozivamo Vladu Crne Gore da intenzivira aktivnosti na modernizaciji uprave i unapređenju kvaliteta pružanja usluga građanima.

Proglašavanje ovog datuma Rezolucijom Ujedinjenih nacija ima za cilj da podigne svijest o značaju i koristima interneta i modernih tehnologija za građane i ekonomije. Nizom događaja u zemljama širom svijeta na ovaj dan promovišu se mogućnosti koje informaciono-komunikacione tehnologije mogu donijeti društvima, prije svega kada je u pitanju pružanje javnih usluga građanima i preduzećima.

Međutim, u Crnoj Gori, iako postoje određene inicijative Ministarstva informacionog društva i telekomunikacija ka uspostavljanju funkcionalne elektronske uprave, prepreke u ovom procesu ostaju brojne, od neprihvatanja promjena u radu od strane zaposlenih u državnoj upravi, do nepoštovanja zakonskih rokova za postavljanje usluga na portal eUprave od strane organa.

Iako je portal eUprave počeo sa radom prije 5 godina, danas je od 165 usluga koje pruža samo jedna one-stop-shop usluga, odnosno usluga koja omogućava dobijanje svih informacija i obavljanje svih procedura na jednom mjestu. 53 usluge su informativnog tipa, što znači da omogućavaju dobijanje informacija i skidanje formulara koje je zatim potrebno predati na šalterima, dok je 112 usluga elektronskog tipa. Takođe jednu od poteškoća za građane predstavlja cijena digitalnog certifikata potrebnog za korišćenje velikog dijela usluga elektronskog tipa, a koja se kreće od 25 do 110 EUR.

Koristi za građane od modernizacije javne uprave su višestruke: ušteda vremena i novca, mogućnost podnošenja zahtjeva u bilo koje doba dana, dobijanje usluga većeg kvaliteta, povećanje transparentnosti rada javne uprave, kao i veće mogućnosti za uključivanje u proces donošenja odluka. Takođe, institucionalne barijere pružaju podsticaj za mito i korupciju, jer su brojni građani i preduzeća voljni da izvrše nezakonita plaćanja kako bi izbjegli čekanje u redovima po nekoliko sati.

Koristi za državu su takođe brojne – samo upotreba digitalnih certifikata, koje u Estoniji sa ličnom kartom dobija svaki građanin stariji od 15 godina, procjenjuje se da donosi uštedu ovoj državi od 2% GDP ili 500 miliona dolara godišnje. Kada je u pitanju 20 najrazvijenijih zemalja EU, digitalna ekonomija doprinosi sa 8% GDP.

Takođe je važno unaprijediti učešće građana u kreiranju politika Vlade kojima se utiče na živote građana. Istraživanje Balkanski barometar iz 2015. godine pokazuje da je svega 6% ispitanih građana Crne Gore učestvovalo u procesu konsultacija prilikom pripreme zakona i drugih propisa. IKT imaju potencijal da proces uključivanja građanima učine jednostavnijim, jer bi pomoću jednog klika mogli dobiti sve potrebne informacije o zakonodavnom i strateškom okviru u određenoj oblasti, te načinu podnošenja komentara i sugestija na nacrt propisa koji je stavljen na javnu raspravu.

Stoga pozivamo Vladu i državne organe da posvete posebnu pažnju ovoj oblasti i preduzmu konkretne korake kako bi usluge koje organi pružaju građanima bile pristupačnije, a takođe i da obezbijede mehanizme za djelotvorno učešće građana u kreiranju javnih politika.

Milica MILONJIĆ
Istraživačica javnih politika

Povezane vijesti: