Prvih pet mjeseci rada Agencije za sprječavanje korupcije

Sa ispunjavanjem velikog broja preduslova za početak rada i punu funkcionalnost Agencije se kasnilo, dok pojedini problemi u uspostavljanju Agencije na koje je IA ukazivao tokom prošle i početkom ove godine ni skoro pet mjeseci po početku njenog rada nisu riješeni. Kako je Agencija radila prvih pet mjeseci od uspostavljanja prikazali smo na osnovu njenih administrativno tehničkih i kadrovskih kapaciteta, javnosti i efikasnosti njenog rada

Administrativno – tehnički i kadrovski kapaciteti

Prostorni kapaciteti Agencije obezbijeđeni su tek 1. februara, dok je informacioni sistem za umrežavanje podataka državnih organa (MUP, Uprava carina, Komisija za hartije od vrijednosti, Uprava za nekretnine i Poreska upravom) stavljen u funkciju tek u martu. Za prvu godinu rada za budžet Agencije tražen je i opredijeljen zakonski minimum, 0.2% tekućeg budžeta CG za 2016. godinu, a sam predlog budžeta usvojen je prije Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, pa je broj zaposlenih definisan u odnosu na opredijeljena sredstva, umjesto obrnuto.

Od 55 radnih mjesta koliko je previđeno Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, do sada je popunjeno samo 40. Dakle, Agencija ni pet mjeseci od početka njenog rada ne radi sa onim kapacitetima koje je sama procijenila kao neophodne za obavljanje poslova iz njene nadležnosti. Agencija je započela sa radom sa 23 zaposlenih, preuzetih od Komisije za sprečavanje sukoba interesa i Uprave za antikorupcijsku inicijativu, pa je dinamika popune radnih mjesta spora u odnosu na obim poslova koje Agencija treba da obavlja – za pet mjeseci njenog rada zaposleno je 17 izvršilaca – a naročito ako se ima u vidu da je ovo izborna godina i da Agencija ima širok opseg poslova u kontroli finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja.

Zato je, kako smo i ranije upozoravali, trebalo obezbijediti punu funkcionalnost Agencije – dakle pune administrativno – tehničke i kadrovske kapacitete do 1. januara, kako bi Agencija odmah počela sa realizacijom svojih stvarnih zadataka.

Javnost

Pitanje transparentnosti rada Agencije posebno je problematično, a izmjenama Poslovnika o radu Savjeta koje su usvojene prošle sedmice napravljen je korak nazad u odnosu na prethodnu praksu.

Podsjećam da su sjednice Savjeta Agencije bile, u skladu sa Poslovnikom, otvorene za predstavnike NVO i medija sve do 1. januara 2016. godine, kada je ova dobra praksa naglo prekinuta. Obrazloženje za to bio je „stav Savjeta“ da predstavnici NVO praćenjem sjednica ne doprinose efikasnosti rada ovog tijela, te da mogu samo učestvovati uz prethodno dostavljanje članovima Savjeta ono o čemu žele da govore u pisanoj formi, na osnovu čega će se Savjet izjasniti o učešću, iako Poslovnik Savjeta propisuje da predstavnici NVO, po odluci Savjeta, mogu prisustvovati i učestvovati u radu sjednica Savjeta. Međutim, čak ni ovaj “stav Savjeta” nije dosledno primjenjivan u svim slučajevima, pa je tako bilo omogućeno praćenje pojedinih sjednica od strane predstavnika NVO.

Za zatvaranje sjednica za prisustvo predstavnika medija obrazloženje je bilo da nije usvojen Pravilnik o akreditaciji predstavnika medija, te da će sjednice za njih biti otvorene kada se Pravilnik usvoji, što se u prethodnih pet mjeseci nije desilo.

Oba pitanja „riješena su“ prošle sedmice usvajanjem Odluke o izmjeni i dopunama Poslovnika o radu Savjeta, kojom je u dijelu koji se odnosi na predstavnike NVO izbrisana riječ „prisustvovati“ a već pomenuti „stav Savjeta“ inkorporiran u Poslovnik, čime su sjednice Savjeta za predstavnike NVO definitivno zatvorene za praćenje. Predstavnicima medija, izmjenama Poslovnika omogućeno je praćenje po principu koji je ranije važio za NVO i podrazumijeva individualno prijavljivanje za svaku sjednicu, o čemu će odlučivati članovi Savjeta.

Smatram da ovo nije dobar način da se riješi pitanje trasparentnosti rada Savjeta, te da je trebalo, kako je to prvobitno planirano, usvojiti Pravilnik o akreditaciji medija, kojim bi se propisali jednaki uslovi za akreditaciju za predstavnike svih medija. Izabrano rješenje ostavlja veliki prostor za disreciono odlučivanje članova Savjeta o tome predstavnicima kojih medija će biti omogućeno da prate sjednice.

Tokom prethodnih pet mjeseci, jedino sredstvo informisanja javnosti o radu Savjeta i cijele Agencije bila su saopštenja koja se objavljuju na sajtu ASK, a koja sadrže samo šture i selektivne informacije o tome šta je usvojeno, o čemu je raspravljano na sjednici Savjeta, za ispunjenje koje zakonske obaveze rok ističe ili je istekao, što, imajući u vidu osjetljivost sveprožimajućeg problema sa kojim Agencija treba da se bori – korupcije, nije dovoljno. Stoga Agencija treba više da radi na unaprijeđenju transparentnosti svog rada i informisanju građana rezultatima u sprečavanju korupcije.

Efikasnost

Kvartalni izvještaj o radu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) daje prikaz realizovanih aktivnosti od početka njenog rada zaključno sa 31. martom 2016. godine, a u skladu sa Planom rada Agencije za 2016. godinu. Realizovane aktivnosti prikazane u izvještaju predstavljene su shodno indikatorima definisanim u Planu rada, koji nisu do kraja definisani na način da prikazuju konkretne, mjerljive rezultate rada Agencije.

Agenciji je u nadležnost dat veliki broj oblasti u kojima treba da vrši kontrolu, ali istovremeno i slabi mehanizmi za obavljanje datih nadležnosti i procesuiranje odgovornih lica kada utvrdi nepravilnosti. Međutim, čak i u onim slučajevima kada identifikuje povrede zakona, Agencija se često opredjeljuje za “mekše” mjere sankcionisanja, što je pokazao i Kvartalni izvještaj o radu ASK.

Na primjer, u dijelu sprečavanja sukoba privatnog i javnog interesa u vršenju javnih funkcija, definisani indikatori su broj mišljenja i odluka Agencije o postojanju sukoba interesa. Rezultat Agencije, prema izvještaju, je 95 mišljenja i 11 odluka i zaključaka, kao i 22 podnijete ostavke javnih funkcionera kada je dato Mišljenje Agencije da javni funkcioner obavlja nespojive funkcije, što, tako prikazano, ukazuje na pozitivan učinak Agencije.

Međutim, treba podsjetiti da Zakon o sprečavanju korupcije propisuje prekršajnu odgovornost javnog funkcionera za obavljanje nespojivih funkcija i novčanu kaznu u iznosu od 500 do 2 000 eura, a da Agencija ima u svojoj nadležnosti izdavanje prekršajnih naloga i pokretanje prekršajnog postupka za povrede odredaba zakona iz njene nadležnosti. Iz Izvještaja ASK nije jasno koje su nespojive funkcije javni funkcioneri obavljali, koliko dugo, da li je Agencija pokrenula prekšajne postupke protiv funkcionera za koje je utvrdila ovakvo kršenje zakona, da li će oni platiti zakonsku kaznu, ili je podnošenje 22 ostavke dovoljno mjerljiv rezultat za Agenciju. Agencija treba da bude transparentnija u ovom dijelu i da detaljnije informiše javnost o ovim i sličnim rezultatima svog rada, a podaci o javnim funkcionerima za koje je utvrđeno kršenje zakona javno dostupni.

Planovi integriteta

Još jedna oblast rada Agencije u kojoj već sada postoji prostor za utvrđivanje prekršajne odgovornosti, a u kojoj takođe nema vidljivih rezultata Agencije je oblast integriteta. O planovima integriteta u Izvještaju ASK se kaže samo koliko je organa vlasti u izvještajnom periodu imenovalo menadžere integriteta – 358 i usvojilo i dostavilo Agenciji planove integriteta u izvještajnom periodu – 303 od 730, što je u redu ako se ima u vidu da je rok za ispunjenje ove zakonske obaveze 15. april, te da izvještajni period ne obuhvata ovaj rok. Međutim, ni mjesec dana po isteku roka nema nove informacije Agencije o tome koji organi vlasti nisu ispunili ovu obavezu niti koje je mjere po tom pitanju Agencija preduzela. Za organe vlasti koji ne usvoje do 31. marta i dostave Agenciji plan integriteta do 15. aprila ali i ne imenuju menadžera integriteta, Zakon o sprečavanju korupcije previđa novčanu kaznu u iznosu od 1.000 do 10.000 eura, a za odgovorno lice u organu vlasti 500 do 2.000 eura. Međutim, nema podataka o tome da li će i koji organi vlasti i odgovorna lica odgovarati za kršenje ovih zakonskih odredaba.

Prijava imovine, zaštita zviždača prekršajna odgovornost

U dijelu provjere izvještaja o prihodima i imovini, Izvještaj ASK pokazuje da je od 8 000 primljenih izvještaja do 31. marta, u arhivi Agencije zavedeno samo 4 638, dakle nešto malo više od polovine, a u izvještajnom periodu još nijedan izvještaj koji su, prema Zakonu, javno dostupni, nije bio objavljen na internet stranici Agencije. Dodatno, od preko 4 000 zavedenih izvještaja, Agencija je u izvještajnom periodu provjerila tačnost dostavljenih podataka za samo 137 javnih funkcionera i utvrdila netačnost podataka koje je dostavilo šest javnih funkcionera, od kojih je protiv tri vođen prekršajni postupak i donijete odluke da krše Zakon, dok su protiv još tri funkcionera postupci u toku. U izvještajnom periodu nije bilo ustupljenih predmeta nadležnom tužilaštvu. U Odsjeku za sprečavanje sukoba interesa javnih funkcionera sistematizovano je devet, a do sada popunjeno sedam radnih mjesta, pa su kapaciteti Agencije u odnosu na broj javnih funkcionera i njihovih izvještaja koje Agencija treba da kontroliše, što pokazuje i statistika iz kvartalnog izvještaja ASK.

Imajući u vidu da Agencija ima obavezu da vodi evidenciju o kršenju odredaba zakona iz njene nadležnosti, a u pravcu veće transparentnosti njenog rada, smatramo da bi trebalo periodično i detaljno informisati javnost o toku i ishodu ovih postupaka.

U dijelu zaštite zviždača, prema Izvještaju o radu, Agencija je u izvještajnom periodu dobila osam prijava, ali je još uvijek rano ocijeniti rad Agencije u ovom dijelu njenih nadležnosti jer su svi u postupci u ranoj fazi, a naročito ako se ima u vidu osjetljivost ovog pitanja.

Ana Đurnić
Istraživačica javnih politika

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.