Objavljeno

Najava tribine: „Odgovornost u radu policija na Zapadnom Balkanu”

ODGOVORNOST U RADU POLICIJA NA ZAPADNOM BALKANU

Mjesto: Hotel Bosna, Kulovica 9, Sarajevo

Vrijeme: petak, 8. maj od 9:30

Regionalna mreža organizacija civilnog društva POINTPULS organizuje tribinu „Odgovornost u radu policija na Zapadnom Balkanu” koja će biti održana u petak 8. maja 2015. sa početkom u 9:30 u hotelu Bosnia, Kulovica 9 u Sarajevu.

Na tribini će se govoriti o sljedećim pitanjima:

  • Kako civilno društvo može da podstakne odgovornost u radu policije?
  • Gdje najviše škripi u razvoju odgovornog rada policija u regionu?
  • Šta su glavni rizici od korupcije u policiji?
  • U kojim djelovima policije postoji najviše opasnosti za korupciju?
  • Šta bi trebalo da budu prioriteti u procesu reformi policija u regionu?

Uvodna riječ: zamjenik ministra sigurnosti u Bosni i Hercegovini Miljo Krešić.

Panelisti:

  • Saša Đorđević, istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP),
  • Alma Kovačević, programska koordinatorka Centra za sigurnosne studije (CSS) iz Sarajeva,
  • Dina Bajramspahić, istraživačica javnih politika Instituta alternativa (IA) iz Podgorice,
  • Plator Avdiu, istraživač Kosovskog centra za bezbjednosne studije (KCSS) iz Prištine.

Moderator: Hamza Visca iz Centra za sigurnosne studije (CSS) iz Sarajeva

Radni jezici tokom tribine biće srpski, crnogorski, bosanski i engleski.

Nije obezbijeđen simultani prevod.

Zbog ograničenog broja mjesta, molimo Vas da prisustvo potvrdite do ponedjeljka 4. maja 2015. godine, mejlom na adresu alma@css.ba ili telefonom na broj +387 33 262 455 / 262 456.

Tribina se organizuje u okviru projekta „Puls integriteta i poverenja policija na Zapadnom Balkanu“ (eng. Western Balkans Pulse for Police Integrity and Trust – POINTPULSE) koga podržava Evropska unija kroz program Podrške civilnom društvu (EuropeAid/136-034/C/ACT/Multi). Za sadržaj projekta odgovoran je isključivo BCBP i iskazani stavovi u ovom dokumentu nisu nužno stavovi Evropske unije.

Objavljeno

Građani bez mogućnosti da prijave kršenje Etičkog kodeksa poslanika

Zašto građani ne mogu da podnose prijave povodom kršenja Etičkog kodeksa poslanika, da li su sankcije za kršenje etičkih standarda dovoljno oštre i da li je nadzor nad njihovom primjenom dovoljno efikasan – neka su od pitanja o kojima se raspravljalo na današnjoj panel diskusiji u organizaciji Instituta alternativa (IA).

Diskusija “Etika poslanika: od standarda do prakse” organizovana je uz podšku Fondacije za otvoreno društvo – Think Tank Fund-a iz Budimpešte, sa ciljem da pruži kritički ostvrt na sadržaj i primjenu Etičkog kodeksa poslanika, čije je usvajanje bilo predviđeno Akcionim planom za poglavlje 23 (pravosuđe i temeljna prava).

Panelisti su bili predstavnici svih poslaničkih klubova u Skupštini Crne Gore, koji su se usaglasili da je crnogorski parlament iznad drugih parlamenata u regionu po načinu međusobnog ophođenja poslanika.

Jedno od pitanja koje su postavili učesnici u diskusiji bila je i praktična nemogućnost građana da podnose prijave za kršenje Kodeska, budući da ovo pravo imaju samo predsjedavajući Skupštine, Kolegijum predsjednika Skupštine, poslanici i predsjednik kluba poslanika.

Halil Duković, predstavnik poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) i predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode, stalnog radnog tijela u Skupštini koje je nadležno za praćenje primjene kodeksa, istakao je da do sada nije podnijeta nijedna prijava za kršenje ovog akta.

Ljiljana Đurašković, iz poslaničkog kluba Demokratskog fronta, kazala je da joj je bila čast da bude članica radne grupe za izradu Kodeksa, imajući u vidu važnost ovog dokumenta za podizanje etičkih standarda u Skupštini Crne Gore.

Odgovarajući na jedno od pitanja koje je Jovana Marović, koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa, postavila na samom početku diskusije, Aleksandar Damjanović, predstavnik poslaničkog kluba Socijalističke narodne partije, kazao je da misli da novčane kazne protiv poslanika zbog kršenja etičkih standarda ne bi imale smisla.

“Ko je taj da utvrdi da li je nešto govor mržnje ili ne”, upozorio je Damjanović, naglasivši da nema potrebe za formiranjem posebnog odbora koji bi pratio poštovanje Kodeksa, budući da u crnogorskom parlamentu već postoji previše mjesta u odborima (preko 180) na osamdeset jednog poslanika.

Borislav Banović, iz kluba poslanika Socijal-demokratske partije (SDP), rekao je da nije siguran koliko će Kodeks kao takav doprinijeti primjeni etičkih standarda, ali da je dobro da postoji kao podsjetnik za adekvatno ponašanje poslanika.

Kako je jedna od tema diskusije bila i odgovornost za nerad poslanika, tj. za nedolazak na plenarne sjednice i na sjednice radnih tijela, Goran Tuponja, iz klubaposlanika Pozitivne Crne Gore, istakao je da neučešće u radu određenih sjednica može biti i izraz političkog stava.

“Ono što je važno je da poslanik ne smije da bude u sukobu interesa i da bude podložan korupciji”, dodao je on.

Andrija Popović, iz Liberalne partije, kritikovao je konfuziju koja u crnogorskom pravnom okviru i praksi postoji kada je u pitanju položaj poslanika.

“Ustav na jedan način definiše položaj posanika, zakon na drugi, a praksa na treći”, kazao je on, i dodao da je bio za to da se uvedu oštrije sankcije za kršenje etičkih standarda, koje bi bile finansijskog i humanitarnog karaktera.

Naime, iznos novčane kazne poslanika, koji su se oglušili o moralne standare, bio bi uplaćen u humanitarne svrhe.

Branka Tanasijević, predstavnica poslaničkog kluba DPS-a, naglasila je da cilj etičkog kodeksa nije da kazni već da poboljša komunikaciju i stvori atmosferu kolegijalnosti.

Mladen Bojanić, iz kluba samostalnih poslanika u Skupštini, i Almer Kalač, iz Bošnjačke stranke, saglasili su se sa većinom svojih kolega da novčane kazne za kršenje etičkih standarda nijesu adekvatan odgovor, i da je, u tom smislu, efikasnija moralna osuda.

Jovana Marović, osvrnuvši se na izlaganja panelista i učesnika u diskusiji, istakla je da IA podržava inicijativu da se vodi detaljna evidencija o doprinosu poslanika radu parlamenta, naročito u pogledu pristustva na plenarnim sjednicama i sjednicama radnih tijela, budući da se odsustvo poslanika sa sjednica smatra lakšom povredom Kodeksa.

“To će biti i jedna od preporuka monitoring izvještaja o kontrolnoj funkciji parlamenta, koji će Institut alternativa objaviti do kraja mjeseca”, istakla je ona.

Objavljeno

“Moja uprava” za transparentnije zapošljavanje u državnim organima

Institut alternativa (IA) pokrenuće do kraja mjeseca internet stranicu, pomoću koje će građani moći da prijave probleme i podijele iskustva prilikom konkurisanja za posao u državnim organima.

Internet stranica “mojauprava.me“ biće pokrenuta u okviru projekta “Državna uprava u Crnoj Gori: Jednaka za sve”, koji finansira Ambasada SAD u Podgorici.

Osim interaktivne komponente, koja će omogućiti građanima da prijave probleme kada je u pitanju zapošljavanje u državnim organima, ova stranica će sadržati i grafički prikaz ključnih koraka prilikom prijave i provjere sposobnosti za određeno radno mjesto, ali i prikaz mehanizama zaštite prava kandidata za posao u državnim organima.

Njeno pokretanje dio je napora Instituta alternativa da pruži doprinos transparentnoj i doslednoj primjeni Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji se primjenjuje od 1. januara 2013. godine, a čiji je glavni cilj bio da uspostavi sistem zapošljavanja i napredovanja u državnim organima koji bi bio zasnovan na zaslugama.

IA priprema i godišnji monitoring izvještaj, koji će omogućiti sažeti prikaz ključnih problema i izazova u drugoj godini primjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, naročito kada su u pitanju postupci napredovanja i izbora na radna mjesta u državnoj upravi.

Izuzetno široko tumačenje diskrecionog prava starješina pri izboru kandidata na radna mjesta, praktična nemogućnost napredovanja državnih službenika i namještenika, učestali formalni propusti u oblasti upravljanja ljudskim resursima, prema nalazima IA, su među ključnim preprekama profesionalizacije crnogorske državne uprave. Ujedno, oni su i glavni faktori koji ograničavaju domete Zakona o državnim službenicima i namještenicima, što nameće potrebu redefinisanja određenih zakonskih rješenja.

Milena Milošević
Istraživačica javnih politika

Objavljeno

Najava panel diskusije: Etika poslanika: od standarda do prakse

Institut alternativa, u saradnji sa Fondacijom Institut za otvoreno društvo – Think Tank Fondom, organizuje panel diskusiju: “Etika poslanika: od standarda do prakse” u PR centru, u petak, 17. aprila 2015. godine sa početkom u 11h.

Na panelu će govoriti:

  • dr Halil Duković, predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode, Klub poslanika DPS
  • Ljiljana Đurašković, Klub poslanika DF
  • Aleksandar Damjanović, predsjednik Obora za ekonomiju, finansije i budžet, Klub poslanika SNP
  • Borislav Banović, Klub poslanika SDP
  • Goran Tuponja, Klub poslanika PCG
  • Andrija Popović, Klub poslanika Albanskih partija, HGI, LPCG
  • Branka Tanasijević, Klub poslanika DPS
  • Mladen Bojanić, Klub samostalnih poslanika
  • Almer Kalač, Klub poslanika Bošnjačke stranke

Moderatorka diskusije će biti Jovana Marović, koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa.

Panel diskusija je dio projekta ”Analitički monitoring kontrolne funkcije Skupštine” koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Fondacije Institut za otvoreno društvo – Think Tank Fund-a

Objavljeno

Saopštenje: IA dostavio predloge mjera Operativnom timu Partnerstva otvorenih vlada

U toku je rad na izradi drugog Akcionog plana Crne Gore u okviru globalne inicijative Partnerstvo otvorenih vlada. Radna grupa zadužena za pripremu ovog dokumenta vrlo aktivno razmatra veliki broj ideja koje su dostavili članovi radne grupe, koju čine predstavnici Vlade i nevladinih organizacija. Institut alternativa je jedna od, trenutno, četiri NVO koje su dio ovog tima, a ostale su CGO, CDT, i MANS.

IA je, za sada, dostavio deset predloga koje smatramo ključnim za reforme u oblasti povećanja javnog integriteta, efikasnijeg upravljanje javnim resursima, te odgovornijeg rada Vlade.

Kada je u pitanju transparentnost javnih finansija, predložili smo uspostavljanje javnog registra svih projekata koji se finansiraju iz kapitalnog budžeta Crne Gore, koji će sadržati informacije o uloženim sredstvima i trenutnom statusu projekata. Predložili smo da svaki projekat bude predstavljen sa kompletnom planskom dokumentacijom kao i pojednostavljenim opisom, iznosom uloženih sredstava po godinama, trenutnom fazom realizacije. Baza bi bila javna i jednostavna za korišćenje, pretragu i preuzimanje podataka.

Imajući u vidu da se značajna sredstva građana troše kroz procedure javnih nabavki, predložili smo hitno unapređenje stanja na portalu javnih nabavki. Kako bi se unaprijedila transparentnost, potrebno je propisati izmjenama Zakona o javnim nabavkama:

  • obavezu objavljivanja izvještaja o javnim nabavkama na portalu i standardizovana forma (u nekom od formata koji su mašinski čitljivi (CSV, XML, JSON i Excel) koju naručioci popunjavaju radi objavljivanja podataka o javnim nabavkama na portalu;
  • obavezu jedinstvenog način imenovanja dokumenata kako bi se automatski klasifikovali, te kako bi na taj način bio omogućen uvid zainteresovanim stranama u relevantne ukupne podatke;
  • uvesti vizuelno klasifikovanje podataka po vrsti dokumenta i automatsku obradu podataka iz izvještaja o javnim nabavkama o ukupnoj vrijednosti nabavki, odnosno po obrascima A, B i C;
  • te obavezu objavljivanja neposrednih sporazuma.

Takođe smo predložili unaprijeđenje sprovođenja Zakona o tajnosti podataka. Naime, smatramo da je potrebno da Direkcija za zaštitu tajnih podataka sačini izvještaj o sprovođenju Zakona o tajnosti podataka u poslednjih 3 godine koji će da obuhvati analizu sprovođenja svih odredbi a posebno sledeće informacije:

  • spisak podataka kojima je istekla tajnost u zakonski propisanom roku, (sa kratkim opisom),
  • spisak državnik organa koji su formirali komisiju za peridiodično preispitivanje tajnosti podataka sa brojem podataka čija je tajnost razmotrena,
  • broj podataka kojima je u svakoj od komisija smanjen stepen tajnosti,
  • spisak podataka (informacija, dokumenta sa kratkim opisom), sa kojih je uklonjena oznaka tajnosti,
  • podatke o sprovođenju kaznenih odredbi, posebno spisak pravnih lica kažnjenih po osnovu svake tačke člana 82 (pojedinačno).

S tim u vezi, takođe je neophodno da svi državni organi da na svojim sajtovima postave posebnu sekciju za objavljivanje podataka, informacija, dokumenata sa kojih je uklonjena oznaka tajnosti ili istekla u zakonski određenom roku, kao i rješenja o formiranju komisije za priodično preispitivanje i kratke informacije o njihovom radu i rezultatima.

Jedan od naših predloga odnosi se na unapređenje rada Etičkog odbora za praćenje primjene Etičkog kodeksa državnih službenika i namještenika. Izmjenama Etičkog kodeksa potrebno je propisati obavezu objavljivanja javnog poziva svim službenicima i namještenicima i predstavnicima civilnog društva da se prijave za članstvo u Etičkom odboru. Procedure za izbor članova Odbora treba da se vrše na osnovu konsultacija između starješina državnih organa, uz uvažavanje stručnih i radnih kvaliteta prijavljenih državnih službenika i namještenika, odnosno uz uvažavanje ekspertize organizacija civilnog društva. Takođe je važno uspostaviti sajt Etičkog odbora na kojem će biti objavljene sve relevantne informacije o radu, i pružena mogućnost građanima da dostavljaju on-line pritužbe.

Za unapređenje sprovođenja javnih politika u oblasti reforme javne uprave, neophodno je uključiti predstavnike NVO u krovna radna tijela za reformu javne uprave, praćenje sprovođenja Plana unutrašnje reorganizacije javnog sektora, i reformu lokalne samouprave.

Kada je riječ o unaprijeđenju transparetnosti rada Vlade, naš predlog je da se obezbijedi live stream prenos sjednica Vlade na portalu Vlade, da se izmijeni Odluka o objavljivanju materijala sa sjednica Vlada s ciljem izmjene prakse objavljivanja razmotrene a ne usvojene verzije dokumenata. Takođe smo sugerisali da se uvede praksa objavljivanja zapisnika sa sjednica Vlade, ili bar djelova zapisnika koji se odnose na stručne rasprave i odučivanje o sistemskim rješenjima; te ponovo razmotriti potrebu usvajanja Zakona o Vladi.

Predložili smo i mjere za unapređenje vođenja statistike u oblasti krivičnog pravosuđa i to na način što će se formirati radna grupa koju će činiti predstavnici Uprave policije, Državnog tužilaštva, Vrhovnog suda, Ministarstva pravde, itd, koja će pripremiti analizu stanja i razlika u statističkom izvještavanju policije, tužilaštva i sudova, i predložiti mjere za postepeno ujednačavanje statistike, sa rokovima za realizaciju zaključaka i preporuka.

Konačno, neophodno je, pored obaveze objavljivanja zaključenih ugovora, Zakonom o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama propisati obavezu:

  • objavljivanja naplaćenih sredstava i planova finansijskih otplata na kvartalnoj osnovi;
  • dostavljanja izvještaja o nadzoru nad sprovođenjem ugovora o JPP i koncesijama na kvartalnoj osnovi nadležnom organu za ažuriranje registra (a uključuju informacije o kašnjenjima, raskidima ugovora i ostalim bitnim informacijama za realizaciju ugovora);
  • uključivanja informacija iz dosadašnjeg registra o koncesijama u novoupostavljeni registar;
  • dostavljanja podataka u nekom od formata koji su mašinski čitljivi.

Dina Bajramspahić
istraživačica javnih politika i predstavnica IA u Operativnom timu POV

Objavljeno

Utvrditi ličnu odgovornost za kršenje ljudskih prava

Zajedno sa osam drugih organizacija, uputili smo pismo vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću, pozivajući ga da utvrdi ličnu odgovornost službenika i funkcionera tužilaštva i policije, koji su prekršili ljudsko pravo na privatnost zaposlenih u NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Povod je pravosnažna presuda Osnovnog suda u Podgorici, kojom je utvrđeno da su zaposleni u državnom tužilaštvu i policiji, prekoračenjem ovlašćenja i kršenjem odredbi više zakona i nekoliko odredbi Ustava Crne Gore, prekršili građanska prava zaposlenih u MANS-u nezakonitim saslušanjima, nezakonitim nadzorom nad elektronskom komunikacijom i otkrivanjem IP adrese sa koje je postavljen video snimak svadbe narko-bosa Safeta Kalića, iako protiv bilo koga od zaposlenih u MANS-u s tim u vezi nikada nije pokrenut bilo kakav krivični postupak.

Od VDT-a smo zatražili da bez odlaganja utvrdi individualnu odgovornost svih lica koja su neposredno izvršila nezakonite radnje, onih koji su naredili nezakonite radnje i onih koji ih do danas nisu sankcionisali iako su o njima morali biti obavješteni.

Zajedničko pismo u cjelini možete pronaći ovdje.