Objavljeno

Saopštenje: Javno o unutrašnjim kontrolama

Ministarstvo finansija konačno objavilo izvještaj o PIFC-u, na redu Skupština, DRI i javnost

Pozdravljamo odluku Ministarstva finansija da objavi Konsolidovani izvještaj o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru (PIFC) za 2014. godinu. Izvještaji za prethodne godine su bili označavani stepenom tajnosti INTERNO, nasuprot dobrim praksama, preporukama Evropske komisije i odluci Upravnog suda.

Izvještaj je juče usvojen na sjednici Vlade i objavljen, donoseći pregršt interesantnih podataka o tome kako funkcioniše sistem unutrašnjih kontrola, sedam godina nakon usvajanja Zakona koji predviđa njihovo uspostavljanje.

U javnom sektoru trenutno radi 60 unutrašnjih revizora, koji su tokom 2014. godine obavili 114 reviziji i izdali 454 preporuke. Unutrašnji revizori su kontrolisali javne nabavke, planiranje budžeta, plaćanje faktura, obračun zarada, službena putovanja. Od ukupnog broja izdatih preporuka, manje od pola je sprovedeno, a još skoro 18% tek djelimično. Ovdje treba obratiti pažnju da se radi o statistici koju prijavljuju sami unutrašnji revizori, bez dodatnih provjera, tako da ih ne treba uzimati kao sasvim pouzdane.

Samo dva ministarstva imaju raspoređen i popunjen zakonom propisan broj unutrašnjih revizora. Stoga imamo situaciju da budžetski ogromni resori, kao što su MUP, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvo ekonomije, i dr. imaju samo po jednog revizora, a određena nijednog, kao što je slučaj sa Ministarstvom pravde (budžet 9.4 mil.).

Postoji poseban problem u izvještavanju budžetskih korisnika prema Ministarstvu finansija. Tek 69% budžetskih korisnika je dostavilo izvještaj o finansijkom upravljanju i kontrolama, a i oni koji su dostavili, nisu podnijeli potpune podatke u svim slučajevima. Upravo zbog ovog problema smo, prilikom posljednjih izmjena Zakona o PIFC-u, tražili uvođenje kaznenih odredbe za nedostavljanje izvještaja, ali tada nismo naišli na razumijevanje ni predlagača akta ni poslanika.

Postoje i problemi u sprovođenju zaključaka datih uz prošlogodišnji izvještaj, od kojih je samo jedan sproveden u cjelosti, a ostalih pet djelimično, uz posebno izraženo nepoštovanje zaključaka od strane lokalnih samouprava.

Jedan od zaključaka Izvještaja je da svi subjekti javnog sektora uspostave sistem za prijavljivanje i utvrđivanje nepravilnosti i zloupotreba, i pored postojanja budžetske inspekcije u Ministarstvu finansija.

Sada kada su podaci o stanju unutrašnjih kontrola javni, red je na ostalim akterima da vrše pritisak na budžetske korisnike da izvrše svoje zakonske obaveze i uspostave funkcionalan sistem koji će onemogućiti zloupotrebe i neracionalno korišćenje javnih sredstava.

Pozivamo medije da prate sprovođenje zaključaka Vlade i vrše prisak na budžetske korisnike. Pozivamo Državnu revizorsku instituciju da obrati pažnju na statistiku koju unutrašnji revizori prijavljuju o ispunjenjenju preporuka i provjere njihovu istinitost. Pozivamo skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet da ovom izjveštaju posveti posebnu sjednicu i usvoji sopstvene zaključke čije će sprovođenje u narednom periodu pratiti. Takođe, neophodna je posebna pažnja za izvještaje onih potrošačkih jedinica koji nisu dio konsolidovanog izvještaja jer izvještavaju direktno Skupštinu (kao što su Ombudsman, Agencija za nacionalnu bezbjednost, Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama i dr.).

Marko Sošić
Istraživač javnih politka

Objavljeno

Depolitizacija javne uprave: Kako razbiti začarani krug?

“Zagrljaj” vladajuće partije i države, koji je u Crnoj Gori na snazi više od dvije decenije, ima negativan efekat na depolitizaciju crnogorske javne uprave, kazala je Milena Milošević, istraživačica u Institutu alternativa na konferenciji u organizaciji njemačkog Aspen Instituta i Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije.

Konferencija “Demokratsko upravljanje i reforma javne uprave” održana je u Beogradu u periodu od 15. do 18. juna.

Predstavnica Instituta alternativa (IA) bila je govornica na panelu u okviru kojeg je predstavila papir “Prepreke depolitizaciji na Zapadnom Balkanu: Slučaj Crne Gore”.

Milena Milošević je podsjetila da je potreba depolitizacije javne uprave zemalja Zapadnog Balkana “začarani krug”, imajući u vidu da se od političara očekuje da efikasno primjene uslove Evropske unije, koji su sve više politički, a sve manje tehnički ili ekonomski, pa mogu imati bolne posljedice po one od kojih se očekuje da ih slijede.

Iako sve zemlje regiona dijele slično postkomunističko nasljeđe, naša istraživačica je podsjetila da je specifičnost Crne Gore partijski sistem sa predominantom partijom, kojeg upravo odlikuje nejasna granica između države i partije.

Ona je ukazala i na još uvijek glomazni javni sektor u zemlji, koji broji preko 50 000 ljudi i predstavlja više od trećine ukupne zaposlenosti u zemlji od oko pola miliona glasača.

“U Crnoj Gori, argument da je premalo pozicija u javnom sektoru a previše glasača, dakle, nije primjenjiv”, dodala je ona.

Naša predstavnica je podsjetila i na nalaze IA u oblasti reforme javne uprave, zapošljavanja u državnim i lokalnim organima i profesionalizacije rukovodnog kadra.

“Ograničavanje diskrecije prilikom zapošljavanja je ključ uspostavljanja sistema zasluga u javnoj upravi. Međutim, naši nalazi pokazuju da novo zakonodavstvo nije uspjelo da u značajnoj mjeri ograniči arbitrarnost prilikom zapošljavanja u državnim organima”.

Da bi EU imala održivi uticaj na promjene u zemlji, neophodne su jake institucije, a to teško mogu biti institucije čije vodeće pozicije nijesu popunjene na osnovu zasluga i objektivnih kriterijuma, podsjetila je Milošević.

“Iako su pozicije visokih rukovodilaca i starješina organa na papiru profesionaizovane, možda čak i više nego u nekim EU članicama, prema našim nalazima, oko 90 rukovodilaca ima člantvo u upravljačkim i savjetodavnim tijelima partija na vlasti. Dodatno, ne postoji poseban okvir kompetencija za ove pozicije, i rukovodioci, iako je Uprava za kadrove donijela poseban pilot program za njihovo profesionalo usavršavanje, ne pohađaju obuke i nemaju svijest o potrebi za daljim profesionalnim razvojem”.

Glavni agenti promjena, imajući u vidu prethodna ograničenja, ne mogu biti same institucije, već one moraju imati podršku i civilnog društva koje već igra značajnu ulogu u nadgledanju sprovođenja reformi, formiranju koalicija širom regiona i zagovoranju depolitizacije, koja je, u suštini, dugoročna kulturološka promjena, zaključila je Milošević.

Na konferenciji njemačkog instituta, koja je prvi put organizovana u glavnom gradu Srbije, učešće su uzeli brojni visoki predstavnici i ugledni stručnjaci iz regiona i iz EU.

Objavljeno

Zajedničko saopštenje za medije četiri člana Operativnog tima Partnerstva za otvorenu upravu

Svi članovi Operativnog tima iz civilnog sektora danas su podnijeli ostavke na članstvo u vladinom Operativnom timu Partnerstva za otvorenu upravu.

Četiri člana Operativnog tima iz civilnog sektora – Boris Marić, Dina Bajramspahić, Milica Kovačević i Vuk Maraš ostavke su podnijeli nakon što je većina članova operativnog tima iz reda Vlade Crne Gore danas glasala protiv prijedloga organizacija civilnog društva da se hitno organizuje posebna, otvorena za javnost, sjednica Operativnog tima, na kojoj bi se raspravljalo o razlozima zbog kojih je Vlada donijela Odluku kojim je Operativni tim de facto razriješila prije nedjelju dana.

Detaljni razlozi za podnošenje ostavki sadržani su u samom tekstu ostavke koju možete pročitati ispod.

OGP

Boris MARIĆ, CGO

Milica KOVAČEVIĆ, CDT

Dina BAJRAMSPAHIĆ, IA

Vuk MARAŠ, MANS

Objavljeno

Specijalni/a

Ključna dilema tokom usvajanja zakona o specijalnom državnom tužilaštvu bila je da li Vrhovni državni tužilac treba da predlaže glavnog specijalnog tužioca. Razriješena je u korist VDT, koji je dobio i dodatnu odgovornost za imenovanje, ali i njegov budući rad i rezultate.

Za glavnog specijalnog tužioca su prijavljena tri (3) kandidata, a za deset specijalnih tužilaca jedanaest (11) kandidata. Po jedan kandidat za glavnog specijalnog tužioca dolazi iz svake od ”grana” pravosuđa (sudstva, tužilaštva i advokature). Među kandidatima za specijalne tužioce je njih 6 iz reda državnih tužilaca od kojih 4 dosadašnja zamjenika specijalnog tužioca, zamjenica Višeg državnog tužioca u Bijelom Polju, zamjenik Osnovnog državnog tužioca u Podgorici; 3 iz reda sudija: jedan sudija Privrednog suda, po dvoje sudija osnovnih sudova i advokata, među kojima i disciplinski tužilac Advokatske komore.

Zabrinjava nedostatak veće konkurencije za ova mjesta. Ispada kako se neće birati njih deset već će se odlučivati o jednom koji neće biti imenovan. Da se nismo izborili da pravo kandidovanja imaju i advokati i sudije, Đurđina Ivanović bi bila jedina prijavljena za glavnog specijalnog, a za deset mjesta specijalnih tužilaca kandidovalo bi se samo šest kandidata iz tužilaštva. Možemo slobodno zaključiti da nije kreirana klima u kojoj bi se više istaknutih pravnika prihvatilo ovog važnog javnog posla.

Kriterijumi propisani zakonom su stručno znanje (stručno usavršavanje i objavljene naučne i stručne radove) i sposobnost za vršenje tužilačke funkcije. radno iskustvo za rad na krivičnim predmetima, kvantitet i kvalitet rada, motivisanost za rad, komunikativnost, sposobnost za donošenje odluka i razumijevanje uloge državnog tužioca u društvu. Na četiri posljednja podkriterijuma, uticaće mišljenja koja će za tužioce i sudije dati proširena sjednica vrhovnog državnog tužilaštva odnosno vrhovnog suda, a za advokate upravni odbor advokatske komore. Biće interesantno vidjeti kako će kolege procijeniti rad aktuelne specijalne tužiteljke i njenih zamjenika, a kako sudije kolegu iz apelacionog suda.

U medijima je zabrinjavajuće malo tekstova koji bi otvarali argumentovanu raspravu o kandidatima sa ciljem da se o svakom od njih sazna istina. Mediji mogu da prepričaju imovinske kartone kandidata, njihove obrazovne i profesionalne biografije, njihove bračne i porodične veze ili daju pregled ključnih izvoda iz medijske arhive o radu kandidata. Kandidate bi mogli pitati za procjenu ranijih rezultata rada, kao i za motive prijave. VDT bi morao da odgovori kakve su ocjene dobili prijavljeni kandidati iz tužilaštva tokom kontrola koje su sprovodili od njegovog dolaska na čelo državog tužilaštva. Ti izvještaji, ako postoje, morali bi biti javni i možda najznačajniji prilog procjene kandidata iz tužilaštva.

Dvije nevladine organizacije su problematizovale prošlost jednog kandidata (sudije Katnića). Pravo je NVO da problematizuju biografije kandidata za važne državne funkcije, kao što je obaveza državnih organa da efikasno istraže sve takve navode. Naročito jer je kandidat namjeran da istražuje i ratne zločine. Međutim, samo izjava jednog navodnog svjedoka data 19 godina nakon događaja, slabašan je dokaz za osporavanje kandidature. Takođe, ukoliko je sporan iz navedenih razloga, onda je sporan i kao sudija Apelacionog suda koji takođe odlučuje u predmetima ratnih zločina. Štoviše, nenamjerna posljedica ove inicijative može biti i indirektna i ničim zaslužena podrška protivkandidatima. Zato je zaista u interesu javnosti, ali i samog kandidata, da se ovo pitanje efikasno i blagovremeno istraži.

VDT i Tužilački savjet su odgovorni javnosti za odluke o imenovanjima. Zato su nam potrebne informacije, iscrpna i argumentovana obrazloženja koja će nas uvjeriti u ispravnost odluka i skinuti veo sumnje sa imenovanih tužilaca.

Od novog specijalnog tužilaštva se očekuje da stručno, hrabro, proaktivno i posvećeno istražuju navode medija, NVO i međunarodnih organizacija o svim sumnjama u koruptivna djela, u svim sektorima, na svim nivoima. Potrebni su nam tužioci koji će istražiti poslove svih velikih političkih, ekonomskih familija, svih domaćih tajkuna i stranih investitora, bivših i sadašnjih ministara i direktora. Potreban je neko ko će proaktivno tragati za koruptivnim šemama i kriminalnim mrežama u javnim nabavkama, u zdravstvu, u obrazovanju, u nekretninama, u energetici…. i na svim drugim važnim mjestima, institucijama, sektorima.

Raditi bolje od ovog što imamo godinama unazad izgleda da neće biti teško. Zbog krivičnog djela primanje mita prošle godine prijavljeno je jedno jedino lice. Prijavu je podnijelo fizičko lice i ona je odbačena. Zbog davanja mita je prijavljeno ukupno dvoje. Zbog krivičnog djela protivzakoniti uticaj, primljene su krivične prijave protiv sedam lica, protiv 5 odbačene, protiv 2 podnijet optužni predlog. Nije bilo krivičnih prijava za pranje novca. Tokom cijele godine pokrenuli su jednu novu finansijsku istragu i to u predmetu Košljun.

Posle predmeta “Šarić” i “Kalić” u kojima je imovina oduzeta još 2011. godine, predmeta “Zavala” u kojem su optužnice podignute u martu 2011. godine, “CKB” za koji su podignute optužnice početkom 2014. – Specijalno tužilaštvo je zaspalo dubokim snom. U specijalnom tužilaštvu ”izviđalo” se puno, pa je čak 215 predmeta formirano u 2014. radi provjera indicija ili osnova sumnje. Od toga je njih 92 odbačeno, 104 proslijeđeno drugim tužilaštvima. Od svega, podnesena je samo jedna optužnica protiv 2 lica.

Uporedna iskustva govore da osnivanje specijalnih tužilaštava nije garancija brzih i velikih rezultata. Put do boljih, većih i značajnijih rezultata rada specijalnih tužilaštava u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije zavisi od niza unutrašnjih i spoljnih faktora, a za prve vidljive rezultate potrebno je vrijeme. Upravo ono čega sve manje imamo.

Stevo MUK
Predsjednik Upravnog odbora

Tekst originalno objavljen u sekciji ,,Forum” dnevnog lista Vijesti

Objavljeno

Poslanička pitanja u crnogorskom parlamentu

Pitanja upućena premijeru i ministrima u Vladi su važan instrument parlamentarne kontrole i značajan su kanal za upoznavanje javnosti sa temama od društvenog značaja. Prednost kontrolnog mehanizma postavljanja pitanja izvršnoj vlasti je u tome što se sjednice prenose uživo na televiziji i putem youtube kanala Skupštine, pa je, na taj način, poslanicima omogućeno da široj javnosti skrenu pažnju na važno pitanje od šireg društvenog značaja.

Zahvaljujući tome što se postavljena pitanja objavljuju na sajtu Skupštine ostavljen je prostor za analizu u kojoj mjeri i za koje oblasti kontrole su poslanici/političke partije zainteresovani, koliko se poslanici bave problemima građana i njihovim interesima; kao i da li pitanja služe isključivo za političku promociju poslanika i partija. Poslanici direktno komuniciraju sa izvršnom vlašću i ”testiraju” sposobnost državnih organa da utemeljeno i argumentovano odgovore na određena pitanja.

Analiza uticaja poslaničkih pitanja i premijerskog sata kao kontrolnog mehanizma koji stoji na raspolaganju poslanicima sprovedena je na osnovu detaljnog uvida u sva pitanja koja su javno dostupna u 2013. i 2014. godini, odnosno odgovora nadležnih ministarstava.

Kvalitativnu procjenu dometa ovog kontrolnog mehanizma u praksi sproveli smo na osnovu dubinskih intervjua sa 8 poslanika/ca u crnogorskom parlamentu tokom decembra 2014. godine, kao i generalnim sekretarom Skupštine i sekretarima Ministarstva pravde i Ministarstva unutrašnjih poslova. Prilikom određivanja sagovornika vodilo se računa o zastupljenosti svih poslaničkih klubova u Skupštini i rodnoj ravnopravnosti, te dosadašnjem korišćenju ovog kontrolnog mehanizma od strane poslanika.

Objavljeno

Kako do uspješnijih istraga u Skupštini? – Pogled na parlamentarnu istragu afere “Snimak” dvije godine kasnije

Tokom poslednje decenije parlamentarizma, tačnije od 2002. godine, u Crnoj Gori su sprovedene dvije parlamentarne istrage: istraga o aferi “Telekom” 2012. godine, i istraga o aferi “Snimak” 2013 godine. Međutim, one nisu u punoj mjeri opravdale svoje sprovođenje jer nisu ostvarile svoj primarni cilj a to je da se utvrde činjenice o predmetnom pitanju. U oba slučaja, nakon istrage, obje parlamentarne strane (vladajuća većina i opozicija) su ostale na svojim početnim pozicijama i tvrdnjama. To znači da članovi Anketnog odbora nisu uspjeli da postignu ni minimalnu saglasnost oko spornih pitanja, te su obje istrage rezultirale usvajanjem tehničkog izvještaja i stoga građani ni nakon sprovođenja istraga nisu i dalje raspolagali objektivnim podacima o aferama koje su potresale javnost.

Skupština Crne Gore je 31. marta 2013. godine donijela Odluku o obrazovanju Anketnog odbora za prikupljanje informacija i činjenica u vezi sa “indicijama da su članovi Demokratske partije socijalista na sjednicama svojih organa, planirali, osmišljavali i dogovarali aktivnosti u izbornim procesima, zbog sumnje da su zloupotrebljavali državne institucije, organe uprave, agencije, javna preduzeća, budžet i javne fondove, IPA fondove, i sredstva EIB”. Istragu je inicirala parlamentarna opozicija, ohrabrena izjavama zvaničnika iz Evropske unije, uključujući i komesara Evropske komisije za proširenje.

Ova istraga je potvrdila neke od problema u sprovođenju sa kojima se suočila i prethodna istraga, a ukazala i na neke dodatne. Upravo imajući u vidu da je skupštinski nadzor nad radom Vlade, državnih organa i institucija od izuzetnog značaja za unapređenje zakonitosti i odgovornosti njihovog rada, Institut alternativa je pripremio ovu analizu uz podršku Fondacije za otvoreno društvo (TTF), kao nastavak našeg višegodišnjeg bavljenja kontrolnim mehanizmima Skupštine.

Aktuelnost teme:

Pitanje unapređenja sporovođenja parlamentarnih istraga je tokom aprila 2015. godine dodatno otvoreno na Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), koji je u okviru Deklaracije i preporuka koje je uputio Savjetu za stabilizaciju i pridruživanje i institucijama u Crnoj Gori i Evropskoj uniji, naveo da: “ohrabruje parlamentarne činioce da poboljšaju Zakon o parlamentarnoj istrazi”.

Za potrebe objektivnog sagledavanja rada Anektnog odbora, istraživači IA su neposredno pratili rad na svim sjednicama otvorenim za javnost. Cilj istraživanja je da pruži doprinos uspješnijem sprovođenju budućih parlamentarnih istraga a time boljem funkcionisanju državnih organa. Istraživali smo i analizirali sa kojim se preprekama suočio Anketni odbor o aferi “Snimak” u prikupljanju podataka, koje okolnosti su nepovoljno uticale na njegov rad, koje su šanse za drugačiji ishod propuštene, te kako unaprijediti ovaj kontrolni mehanizam.