Škola javnih politika – IV generacija
Predstavljanje rezultata istraživanja “Procjena integriteta policije u Crnoj Gori”
Saopštenje: Centralna javna rasprava o planiranom budžetu Glavnog grada za 2016. godinu prošla nezapaženo
Da građani ne učestvuju na javnim raspravama o budžetu svoga grada, svjedoči jučerašnja poluprazna informativna sala KIC-a ”Budo Tomović”. Na juče održanoj centralnoj javnoj raspravi o nacrtu budžeta Glavnog grada za 2016. godinu učestvovao je i Institut alternativa. Od dvadesetak prisutnih učesnika, većina je mahom nastupala ispred svojih odborničkih klubova ili ustanova i službi Glavnog grada. Zainteresovanih građana nije bilo, a ni drugih predstavnika NVO sektora.
Ko je znao da se rasprava održava?
Glavni grad na svom sajtu objavljuje program javne rasprave o nacrtu budžeta, međutim ta informacija iako važna nije dovoljno vidljiva. O tome gdje i kada će se održati javna rasprava prosječan građanin se može informisati u sekciji “aktuelnosti” Sekretarijata za finansije.
Vidljivija najava bi dovela do većeg interesovanja građana i doprinosa nacrtu budžeta. Veća vidljivost u dnevnoj štampi, na televiziji, radio stanicama, uključujući i društvene mreže, može stvoriti solidnu platformu za aktivno učešće građana. Sekretarijat za finansije bi trebalo da razmotri načine na koje njegov rad može postati informativniji za građane.
Nacrt budžeta nije razumljiv običnim građanima
Način na koji se iz godine u godinu predstavlja nacrt budžeta Glavnog grada građanima je nerazumljiv i ne podstiče njihovo konstruktivno učešće. Građanin koji želi da se informiše o utrošku novca u gradu u kojem živi, treba da na lak i jasan način dođe do tražene informacije, da razumije komplikovane i nepoznate budžetske termine, kao i da zna na koji dio budžeta može uticati svojim prijedlogom.
Glavni grad ne priprema tzv. „budžet u malom“ ili „budžet za građane“, niti je obrazloženje koje je objavljeno uz nacrt odluke sveobuhvatno.
Posebno je važno da budžetske stavke poput “ostalo”, “ostali izdaci”, “ostali transferi pojedincima” i slično, budu detaljno razrađeni u obrazloženju imajući u vidu da su za njih opredijeljena milionska sredstva.
Pravilnik o jedinstvenoj klasifikaciji računa za Budžet Crne Gore, budžete vanbudžetskih fondova i budžete opština ne podstiče transparentnost, obiluje opštim nejasnim definicijama izdataka i ne dozvoljava lokalnim samoupravama da svoje rashode predstave na detaljan način i pokažu nam šta se zapravo nalazi iza raznih budžetskih linija.
Ipak, sa druge strane, lokalne samouprave u obrazloženjima odluka o budžetu nisu ograničene Pravilnikom i mogu prikazati detaljnu analitiku svih planiranih rashoda, što nije bio slučaj sa ovogodišnjom odlukom o budžetu Glavnog grada.
Šta smo mi pitali na javnoj raspravi?
Naša pitanja su se odnosila na nedovoljno vidljive troškove pojedinih budžetskih stavki, kao i nejasnu prezentaciju nepotpunog obrazloženja planiranih sredstava.
Neka od pitanja na koja smo tražili odgovor odnose se na ukupnu utrošenu sumu za opremanje zgrade Gradskog parlamenta, od 2007. godine, kada je zgrada podignuta, planirana sredstva za potrebe Narodne kuhinje, raspisivanje tendera za izgradnju nove zgrade Gradskog pozorišta, visine sredstava za prilagođavanje saobraćajnih javnih površina osobama sa invaliditetom itd.
Od Sekretarijata za javne finansije nismo uspjeli dobiti informaciju o visini utrošenih sredstava na osmogodišnje opremanje zgrade Gradskog parlamenta.
Institut alternativa će dostaviti svoje komentare i prijedloge na nacrt Odluke o budžetu do isteka javne rasprave, 30. novembra.
Informacije o javnoj raspravi, dokumenta i vizuelizaciju budžeta, objavili smo na ovom linku: Objavljen nacrt budžeta Glavnog grada – na potezu građani!
Ivana BOGOJEVIĆ
Istraživačica javnih politika
Integritet policije u Crnoj Gori narušen
Integritet policije u Crnoj Gori narušen je korupcijom, zloupotrebom službene dužnosti, prekomjernom upotrebom sile i političkim djelovanjem, pokazalo je istraživanje Instituta alternativa (IA).
Istraživanje se, kako je pojašnjeno, sastoji od šest poglavlja koji se odnose na transparentnost rada policije, depolitizaciju, upravljanje ljudskim resursima, upravljanje finansijama, unutrašnju i spoljnu kontrolu.
Istraživačica javnih politika, Dina Bajramspahić, ocijenila je da je integritet
policije u Crnoj Gori narušen.
„Problemi nedostatka integriteta policijskih službenika ne javljaju se samo u formi primanja mita i zloupotrebe službene dužnosti, već i u obliku prekomjerne upotrebe sile, pasivnosti u postupanju, iznuđivanju iskaza, političkom djelovanju i ostalim formama povrede zakona o sulužbene dužnosti i policijske etike“, precizirala je ona na konferenciji za novinare.
Prema njenim riječima, korupcija je druga najčešća asocijacija građana Crne Gore kada pomisle na policiju i odmah je iza sigurnosti, bezbjednosti i zaštite građana.
„Samo 12 odsto građana vjeruje da u policiji Crne Gore korupcija nije rasprostranjena“, dodala je Bajramspahić.
Ona je poručila da pitanje integriteta rada policijskih službenika mora postati jedno od prioritetnih, kada je u pitanju dalji strateški razvoj te službe.
„Iako su neki pomaci napravljeni nadzorna tijela nijesu još postigla potrebnu efikasnost u primjeni svojih ovlašćenja“, ocijenila je Bajramspahić.
Ona je kazala da je u transparentnosti rada policije više nego evidentan napredak u primjeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
„To se najbolje vidi po velikom broju odobrenih pristupa informacijama u odnosu na neki raniji period“, ukazala je Bajramspahić, navodeći da i dalje postoji prostor da se unaprijedi unutrašnja procedura u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), kako bi se omogućio efikasniji pristup.
Prema njenim riječima, najznačajnija zamjerka MUP-u i policiji, u domenu transparentnosti je što nije postignut zanačajan napredak u domenu deklasifikacije informacija.
„Odnosno, nema informacija da li je u skladu sa zakonskom odredbom formirana Komisija za periodično i preispitivanje oznaka tajnosti, da li je uklonila oznaku tajnosti sa ijednog dokumenta prije isteka zakonskog roka, da li ima sastanke i koji su rezultati njenog rada“, precizirala je Bajramspahić.
Ona je poručila da praksu sprovođenja javnih rasprava treba unaprijediti i omogućiti je za sve zakone kako bi građani i civilni sektor mogli da učestvuju.
Bajramspahić smatra da je nedovoljno transparentan rad radnih grupa MUP-a i
policije, a posebno onih koji rade na realizaciji brojnih mjera iz strateških dokumenata, posebno u poglavljima 23 i 24.
Ona je navela da čak 70 odsto građana smatra da politika itekako ima uticaja na odlučivanje u policiji.
„Nedovoljno se poštuje odredba o zabrani političkog djelovanja policijskih službenika, što se može vidjeti po njihovom učešću na političkim skupovima“, rekla je Bajramspahić.
Ona je kazala da je veliki problem prekobrojnost policije. „Naša policija je višestruko prekobrojna, naročito u poređenju sa evropskim strandardima“.
Prema riječima Bajramspahić, sistem napredovanja u policiji je nefunkcionalan.
„Podaci pokazuju da su skoro svi službenici već u najvećem platnom razredu što apsolutno obesmišljava mogućnost za napredovanje“, ocijenila je ona.
Bajramspahić je dodala da je Državna revizorska institucija (DRI) uočila mnoge probleme koji se tiču načina na koji se troše sredstva u policiji.
Istraživač javnih politika, Marko Sošić, naveo je da ključni problem koji može imati uticaj na integritet policije jeste veoma slabo programsko budžetiranje.
On je ukazao da nema definisanih nefinansijskih elementa programskog budžeta. „Nije utvrđen ni cilj ni svrha niti indikatori pojednih programa na osnovu kojih bi mogli mjeriti da li su ostvareni cilljevi, zbog kojih je taj novac za Upravu policije opredijeljen“.
Nezavisni poslanik, Mladen Bojanić, rekao je da je nevjerovatan podatak da su 534 službenika, odnosno njih deset odsto, neraspoređeni.
Biljana Dulović iz MUP-a je pojasnila da se ne radi o službenicima koji nijesu neangažovani.
„Svi službenici rade i nalaze se na platnom spisku i primaju plate na osnovu rješenja o rasporedu. Oni su neraspoređeni trenutno po važećem pravilniku, ali imaju rješenja po ranijem pravilniku, obavljaju svoje posle za koje primaju zaradu“, pojasnila je Dulović.
Komentarišući ocjenjivanje, ona je dodala da, ako se službenik već nalazi u najvećem platnom razredu, ne postoji zakonski osnov da mu MUP poveća zaradu.
Dulović je ukazala da MUP ulaže veliki napor, u cilju jačanja integriteta policijskih službenika i da je oformio radnu grupu koje se bavi samo tom temom.
Nezavisni poslanik, Zoran Miljanjić ocijenio je izvještaj kvalitetnim. On je kazao da su policijski službenici, koji su ranije sumnjičeni za prekoračenje ovlašćenja, trebalo da budu kažnjeni.
„Da su oni adekvatno kažnjeni i bili podvrgnuti pravnoj državi, do prebijanja (Milorada) Martinovića ne bi došlo“, smatra on.
Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zeković, smatra da su preporuke date u izvještaju na mjestu i da su date u pravom trenutku. On smatra da je integritet policije narušen.
„Ali to ne smijemo generalizovati već govoriti jasno i argumentovano o pojedinačnim primjerima koji narušavaju policijski integritet“, ukazao je Zeković.
(preuzeto od Agencije MINA)
Prilog TV Vijesti o predstavljanju rezultata istraživanja o procjeni integriteta policije u Crnoj Gori možete pogledati na linku ispod:
Prezentacija se organizuje u okviru projekta „Puls integriteta i povjerenja policija na Zapadnom Balkanu“ (engl.Western Balkans Pulse for Police Integrity and Trust – POINTPULSE) koji podržava Evropska unija kroz program Podrške civilnom društvu (EuropeAid/136-034/C/ACT/Multi).
Izgradnja institucija u četiri koraka
Agencija za sprečavanje korupcije bi trebalo da bude funkcionalna do 1. januara 2016. godine. Niz je preduslova za operativnost ove institucije ”u nastajanju”, a kako izgleda njihovo traženje u praksi testirali smo u okviru njih četiri.
Legalnost. Nastanak ključne institucije za prevenciju zloupotreba zakona obilježilo je njihovo flagrantno kršenje. Član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije postao je državni revizor iako je Zakon o Državnoj revizorskoj instituciji izričit da ovaj ne može biti član organa upravljanja pravnog lica. Interes je iznad zakona, pa je revizor sa kumovskim vezama u vrhu DPS-a i Vlade nažalost bio bolja opcija od nezavisnih kandidata. Čak i ovako konstituisanom Savjetu Agencije hronično se opstruira rad. Tako je ovo tijelo razmatralo predlog budžeta Agencije nakon što ga je Vlada formalno usvojila. Bez mogućnosti, dakle, da na bilo koji način utiče na njegov konačan izgled, a zakonom i statutom je prepoznato kao tijelo koje utvrđuje nacrt. Budžet predviđa značajna sredstva za opremanje kancelarija Agencije, za šta je potrebno sprovesti procedure javnih nabavki. Međutim, kako rok za uspostavljanje ove institucije koji predviđa zakon curi, sve češće se mogu čuti predlozi da se javni poziv zaobiđe i kupovina sprovede bez tendera, što je kršenje Zakona o javnim nabavkama. Osim ako se opet neko ne sjeti da se ”ne mogu stvarati uslovi za sprovođenje jednog zakona kršenjem drugog”. Predlog Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru ne prati tu logiku pa ne predviđa isti koeficijent za direktora Agencije kao za zaštitnika ljudskih prava i sloboda, iako Zakon o sprečavanju korupcije nalaže tako. Suma summarum, dva prekršena zakona do sada i dva kršenja u najavi.
Princip zasluga. Direktor je centralna figura Agencije. On po slovu zakona zastupa, predstavlja, donosi odluke, daje mišljenja, predlaže budžet i ostale akte Agencije. Za ove ozbiljne nadležnosti traži se minimum pet godina radnog iskustva iz oblasti borbe protiv korupcije. Međutim, novoimenovani direktor se ne sjeća da je bilo koji funkcioner osuđen za korupciju dok je on bio čelnik policije. Štaviše, dostavljajući komentare na Poslovnik o radu Savjeta Agencije direktor je u nedoumici kako član ovog tijela uopšte može biti u sukobu interesa. To pita prijatelj onog istog kuma sa početka teksta.
Efikasnost Agencije u velikoj mjeri zavisi od opredijeljenih resursa za njen rad. Vlada je u tu svrhu utvrdila sredstva koja iznose tačno 0,2% ukupnog predloženog budžeta za sledeću godinu. Dakle, određen je najmanji mogući budžet, ni cent manje ili više od onoga što je bila projekcija budžeta Agencije u Zakonu o sprečavanju korupcije. Iznos je štelovan kapitalnim izdacima. Budući da još uvijek nije usvojen Akt o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji Agencije, nejasno je kako se došlo do 50 zaposlenih koji će biti na platnom spisku u 2016. godini. Osim što je lijepa cifra, okrugla. Tako su se bez analize potrebnih profila službenika koji će biti angažovani za rad u ovoj instituciji planirali iznosi za ugovore o djelu za ”deficitarna stručna znanja”, obuke, usavršavanja i konsultantske usluge. Od ukupnog broja zaposlenih polovina tek treba da bude angažovana. Niti jedan konkurs do sada nije raspisan.
Javnost rada. Direktor Agencije nije dozvolio da intervju za funkciju za koju je konkurisao bude otvoren za javnost. Kandidat za budućeg nosioca javnih ovlašćenja koji bi trebalo da ubijedi javnost u svoje kapacitete i viziju za rad na ovako odgovornom mjestu nije želio da se čuje šta ima da kaže. Kada je kasnije izabran pokušao je da zatvori i sjednice Savjeta Agencije. Obrazloženje je ”uvjerljivo”: ”ja sam protiv javnosti rada kakva se sad traži i kakva se zahtijeva. Javnost rada nije zastupljena ako član Savjeta iznosi u javnost … ono što ja kao direktor razgovaram sa članovima Savjeta o mjerama, projektima, planovima. … Obavještenje javnosti preko sajta i davanje saopštenja da …, ali javnost rada putem direktnog prisustva ne. Morate shvatiti da u ovakvim agencijama koje se bore protiv korupcije i organizovanog kriminala … da mi ovakve sastanke tonski snimamo i da pojedini članovi to negdje iznose, to je nemoguće. Tako se ne može raditi, tako se rezultat ne može postići.”
“Priča teče dalje i pričanju kraja nema.”
Četiri koraka u uspostavljanju Agencije ukratko izgledaju ovako: Kršenje zakona. Sukob interesa. Proizvoljno određivanje rashoda. Netransparentnost. Kad uz novogodišnje želje presječemo crvenu vrpcu nove institucije, da li ćete vjerovati ovoj i ovakvoj Agenciji?!
dr Jovana Marović
Koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa i članica radne grupe za poglavlje 23
Tekst originalno objavljen u sekciji ,,Forum” portala Vijesti