Integritet policije u Crnoj Gori narušen

Integritet policije u Crnoj Gori narušen je korupcijom, zloupotrebom službene dužnosti, prekomjernom upotrebom sile i političkim djelovanjem, pokazalo je istraživanje Instituta alternativa (IA).

Istraživanje se, kako je pojašnjeno, sastoji od šest poglavlja koji se odnose na transparentnost rada policije, depolitizaciju, upravljanje ljudskim resursima, upravljanje finansijama, unutrašnju i spoljnu kontrolu.

Istraživačica javnih politika, Dina Bajramspahić, ocijenila je da je integritet
policije u Crnoj Gori narušen.

„Problemi nedostatka integriteta policijskih službenika ne javljaju se samo u formi primanja mita i zloupotrebe službene dužnosti, već i u obliku prekomjerne upotrebe sile, pasivnosti u postupanju, iznuđivanju iskaza, političkom djelovanju i ostalim formama povrede zakona o sulužbene dužnosti i policijske etike“, precizirala je ona na konferenciji za novinare.

Prema njenim riječima, korupcija je druga najčešća asocijacija građana Crne Gore kada pomisle na policiju i odmah je iza sigurnosti, bezbjednosti i zaštite građana.

„Samo 12 odsto građana vjeruje da u policiji Crne Gore korupcija nije rasprostranjena“, dodala je Bajramspahić.

Ona je poručila da pitanje integriteta rada policijskih službenika mora postati jedno od prioritetnih, kada je u pitanju dalji strateški razvoj te službe.

„Iako su neki pomaci napravljeni nadzorna tijela nijesu još postigla potrebnu efikasnost u primjeni svojih ovlašćenja“, ocijenila je Bajramspahić.

Ona je kazala da je u transparentnosti rada policije više nego evidentan napredak u primjeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

„To se najbolje vidi po velikom broju odobrenih pristupa informacijama u odnosu na neki raniji period“, ukazala je Bajramspahić, navodeći da i dalje postoji prostor da se unaprijedi unutrašnja procedura u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), kako bi se omogućio efikasniji pristup.

Prema njenim riječima, najznačajnija zamjerka MUP-u i policiji, u domenu transparentnosti je što nije postignut zanačajan napredak u domenu deklasifikacije informacija.

„Odnosno, nema informacija da li je u skladu sa zakonskom odredbom formirana Komisija za periodično i preispitivanje oznaka tajnosti, da li je uklonila oznaku tajnosti sa ijednog dokumenta prije isteka zakonskog roka, da li ima sastanke i koji su rezultati njenog rada“, precizirala je Bajramspahić.

Ona je poručila da praksu sprovođenja javnih rasprava treba unaprijediti i omogućiti je za sve zakone kako bi građani i civilni sektor mogli da učestvuju.

Bajramspahić smatra da je nedovoljno transparentan rad radnih grupa MUP-a i
policije, a posebno onih koji rade na realizaciji brojnih mjera iz strateških dokumenata, posebno u poglavljima 23 i 24.

Ona je navela da čak 70 odsto građana smatra da politika itekako ima uticaja na odlučivanje u policiji.

„Nedovoljno se poštuje odredba o zabrani političkog djelovanja policijskih službenika, što se može vidjeti po njihovom učešću na političkim skupovima“, rekla je Bajramspahić.

Ona je kazala da je veliki problem prekobrojnost policije. „Naša policija je višestruko prekobrojna, naročito u poređenju sa evropskim strandardima“.

Prema riječima Bajramspahić, sistem napredovanja u policiji je nefunkcionalan.

„Podaci pokazuju da su skoro svi službenici već u najvećem platnom razredu što apsolutno obesmišljava mogućnost za napredovanje“, ocijenila je ona.

Bajramspahić je dodala da je Državna revizorska institucija (DRI) uočila mnoge probleme koji se tiču načina na koji se troše sredstva u policiji.

Istraživač javnih politika, Marko Sošić, naveo je da ključni problem koji može imati uticaj na integritet policije jeste veoma slabo programsko budžetiranje.

On je ukazao da nema definisanih nefinansijskih elementa programskog budžeta. „Nije utvrđen ni cilj ni svrha niti indikatori pojednih programa na osnovu kojih bi mogli mjeriti da li su ostvareni cilljevi, zbog kojih je taj novac za Upravu policije opredijeljen“.

Nezavisni poslanik, Mladen Bojanić, rekao je da je nevjerovatan podatak da su 534 službenika, odnosno njih deset odsto, neraspoređeni.

Biljana Dulović iz MUP-a je pojasnila da se ne radi o službenicima koji nijesu neangažovani.

„Svi službenici rade i nalaze se na platnom spisku i primaju plate na osnovu rješenja o rasporedu. Oni su neraspoređeni trenutno po važećem pravilniku, ali imaju rješenja po ranijem pravilniku, obavljaju svoje posle za koje primaju zaradu“, pojasnila je Dulović.

Komentarišući ocjenjivanje, ona je dodala da, ako se službenik već nalazi u najvećem platnom razredu, ne postoji zakonski osnov da mu MUP poveća zaradu.

Dulović je ukazala da MUP ulaže veliki napor, u cilju jačanja integriteta policijskih službenika i da je oformio radnu grupu koje se bavi samo tom temom.

Nezavisni poslanik, Zoran Miljanjić ocijenio je izvještaj kvalitetnim. On je kazao da su policijski službenici, koji su ranije sumnjičeni za prekoračenje ovlašćenja, trebalo da budu kažnjeni.

„Da su oni adekvatno kažnjeni i bili podvrgnuti pravnoj državi, do prebijanja (Milorada) Martinovića ne bi došlo“, smatra on.

Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zeković, smatra da su preporuke date u izvještaju na mjestu i da su date u pravom trenutku. On smatra da je integritet policije narušen.

„Ali to ne smijemo generalizovati već govoriti jasno i argumentovano o pojedinačnim primjerima koji narušavaju policijski integritet“, ukazao je Zeković.

(preuzeto od Agencije MINA)

Prilog TV Vijesti o predstavljanju rezultata istraživanja o procjeni integriteta policije u Crnoj Gori možete pogledati na linku ispod:

Prezentacija se organizuje u okviru projekta „Puls integriteta i povjerenja policija na Zapadnom Balkanu“ (engl.Western Balkans Pulse for Police Integrity and Trust – POINTPULSE) koji podržava Evropska unija kroz program Podrške civilnom društvu (EuropeAid/136-034/C/ACT/Multi).

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.