Ne možemo biti zadovoljni konačnim rješenjima koje je usvojila Skupština, a naročitom rješenjem da direktor Agencije odobrava uvid u registre i baze podataka pravnih lica. Kao što smo već puno puta isticali, iz prakse Evropskog suda za ljudska prava, koja je obavezna za Crnu Goru kao potpisnicu Konvencije o ljudskim pravima, proizilazi izričit zahtjev da, što je dublje zadiranje u ljudska prava, bude viši stepen auturozacije za izvršenje tajnih mjera. U ovom slučaju, značajno se ograničavaju Ustavom garantovano pravo na privatnost i pravo na zaštitu podataka o ličnosti. Zato smo insistirali da se napravi razlika u odnosu na baze državnih organa i uvede viši nivo odboravanja, od strane Vrhovnog suda, za primjenu ove mjere. U baze i registre pravnih lica spadaju i medicinski kartoni građana, bankovni podaci, podaci ranjivih i marginalizovanih grupa, itd. drugim riječima, podaci podložni zloupotrebama. Stoga ih je trebalo dodatno zaštiti na način što bi tijelo van ANB, potvrđivalo legitimnost primjene takve mjere. Isti stav imamo kada je u pitanju elektronsko utvrđivanje lokacije korisnika telekomunikacionih mreža, praćenje i osmatranje na otvorenom.
Sada preostaje da se čeka da Ustavni sud razmotri problematične norme.
Ipak moramo istaći da su tri naša predloga usvojena, i vjerujemo da će njihova primjena, duguročno, omogućiti dalje reforme ANB.
Naime, propisano je da, od sada, unutrašnja kontrola ANB dostavlja svoj godišnji Izvještaj o radu Odboru za bezbjednost i odbranu. Nadamo se da će na taj način, Skupština vršiti dodatan pritisak na unutrašnju kontrolu da sprovodi svoja ovlašćenja, vrši provjere zakonitosti postupanja službenika, i procesuira ih za sve oblike zloupotreba.
Drugo, ojačano je pravo svakog člana Odbora za bezbjednost da traži podatke u posjedu ANB, time što je izbrisan član Zakona o ANB koji je ovo pravo davao Odboru u cjelini. To je značilo da je samo većina u odboru mogla da dobije podatke od ANB što je u nepovoljan položaj stavljalo poslanike opozicije. Sada su upotpunjene mogućnosti koje, Odboru, i članovima Odbora, stoje na raspolaganju kada je u pitanju nadzor nad ANB, pa se nadamo da će je poslanici više kontrolisati u narednom periodu, i time pomoći građenju povjerenja građana u Agenciju.
Konačno, zakonom je propisana procedura za uništavanje podataka koji nisu bezbjednosnog karaktera i time spriječilo prekomjerno (kolateralno) prikupljanje informacija. Ovim su zaštićena prava “povezanih lica” i zakonski obavezana ANB da uništava lične, porodične, i sve ostale podatke koji nisu bili cilj primjene mjera.
Predstoji da u narednom peridu, organi koji imaju ovalašćena za nadzor nad ANB, a to su pored Odbora za bezbjednost i odbranu, i Agencija za zaštitu ličnih podataka i Ombudsman, provjere direktnim kontrolama i uvidom u predmete, da li se odredbe zakona kojima se štite prava građana, adekvatno i primjenjuju.