Objavljeno

Parlamentarni nadzor u oblasti bezbjednosti i odbrane – Monitoring izvještaj za 2013. godinu i analiza uticaja

Prilikom kreiranja posebnog Zakona o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane krajem 2010. godine, namjera zakonodavca bila je jačanje kontrole uloge Skupštine Crne Gore i efikasniji nadzor sektora bezbjednosti i odbrane. Nakon pune tri godine prim­ jene Zakona, pokušali smo da izmjerimo njegov uticaj, odnosno uticaj rada Odbora koji je odgovoran za vršenje parlamentarnog nadzora nad ovim sektorom, s ciljem da damo preporuke za unapređenje.

Zaključke s preporukama do kojih smo došli predstavili smo u Izvještaju koji je pred Vama, a koji ima dva dijela. Tradicionalno, prvi dio odnosi se na monitoring sprovođenja Zakona u trećoj godini primjene1 s uporednim podacima o primjenjivanju kontrolnih instrumenata za najmanje posljednje tri godine. Za potrebe predstavljanja aktivnosti Odbora u 2013. godini, istraživači IA prisustvovali su svim sjednicama Odbora koje su bile otvorene za javnost.

Drugi dio Izvještaja odnosi se na pokušaj procjene sistemskog uticaja ovog Zakona na državne organe iz sektora bezbjednosti i odbrane koji su bili predmet parlamentarnog nadzora, kao i analizu mišljenja predstavnika državnih organa, koji su predmet parlamentarnog nadzora, o efektima nadzora.

Uticaj rada Odbora za bezbjednost i odbranu manifestuje se na sljedeće načine: iniciran­ jem novih zakonskih rješenja; iniciranjem primjene kontrolnih mehanizama; usvajanjem konkretnih zaključaka; usvajanjem amandmana na Vladine prijedloge zakona; otvaranjem novih tema i pitanja od značaja za politike bezbjednosti i odbrane; prijedlozima za rješavanje problema, itd. Drugim riječima, uticaj ovog Odbora ogleda se u iniciranju konkretnih prom­ jena i davanju suštinskih odgovora na uočene probleme u radu sektora za bezbjednost i odbranu. Ovo su neki od parametara koje smo pratili prilikom sprovođenja ovog istraživanja. Takođe smo analizirali stavove i očekivanja predstavnika institucija iz sektora bezbjednosti i odbrane, ispitivali njihove stavove o rezultatima rada Odbora, provjeravali stepen realizacije zaključaka, analizirali sadržaj izvještavanja medija o parlamentarnom nadzoru, s posebnim naglaskom na izjave poslanika i rukovodilaca državnih organa.

Tokom istraživanja, o ovim pitanjima razgovarali smo s predstavnicima onih državnih organa koji su na posredan ili neposredan način bili predmet nadzora Odbora ili učestvovali na sjednicama prilikom razmatranja godišnjih izvještaja o radu. Zahvalnost za doprinos ovom Izvještaju dugujemo:

  • predsjedniku Odbora, Mevludinu Nuhodžiću,
  • članu Odbora, Sulju Mustafiću,
  • ministru unutrašnjih poslova, Rašku Konjeviću,
  • načelniku Generalštaba, admiralu Draganu Samardžiću,
  • sekretarki Ministarstva odbrane, Nadi Ulićević,
  • direktoru Direkcije za zaštitu tajnih podataka, Savu Vučiniću,
  • generalnom direktoru Direktorata za vanredne situacije, Mirsadu Muliću,
  • direktoru Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma, Vesku Lekiću,
  • predstavnicima Uprave policije: Petru Krstajiću, Radovanu Ljumoviću, Seadu Frljučkiću,
  • direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost, Boru Vučiniću,
  • stručnoj službi Odbora za bezbjednost i odbranu za dostavljanje materijala u vezi s radom Odbora.

Naš rad u ovoj oblasti, monitoring rada Odbora, procjenu uticaja Zakona, kao i izradu Izvještaja, i ove godine je podržao Ženevski centar za demokratsku kontrolu oružanih snaga (DCAF).

Objavljeno

Izvještaj Evropske komisije u brojkama

U poređenju sa prošlom godinom, Crna Gora je zabilježila manji napredak u ključnom poglavlju za borbu protiv korupcije, dok u ukupno devet poglavlja pregovora sa Evropskom unijom (EU) nije napravljen značajniji pomak.

Najnoviji izvještaj Evropske komisije o napretku upozorava da ovakvim tempom ispunjavanja uslova od strane EU, naročito kada su anti-korupcijske politike u pitanju, Crna Gora neće u skorijem periodu dostići neophodne standarde za članstvo.

“Korupcija je i dalje zastupljena u mnogim oblastima i predstavlja ozbiljan problem, zahtijevajući efektivnu primjenu dubokih i dugotrajnih reformi”, piše u izvještaju, koji, ukupno posmatrano, borbu protiv korupcije ocjenjuje lošije nego prošlogodišnji izvještaj.

Naime, dok je Evropska komisija 2013. godine prepoznala određeni napredak u okviru Poglavlja 23, u čijem su domenu pravosuđe i ljudska prava, ove godine taj napredak je ocijenjen kao “neujednačen”, uz ograničen napredak u oblasti antikorupcijskih politika i određeni napredak u reformi pravosuđa i zaštiti temeljnih prava.

Zanimljivo je da je, sveukupno, napredak Crne Gore ocijenjen bolje nego prošle godine, ali lošije nego 2012. godine, kada je naša zemlja otvorila pregovore sa EU.

Naime, ukoliko se formulacije koje Evropska komisija koristi za ocjene po pojedinačnim poglavljima, a koje najčešće glase: “nema napretka”, “mali napredak”, “ograničeni napredak”, “dalji napredak”, “određeni napredak”, “napredak” i “dobar napredak”, prevedu u vrijednosti na skali od 0 do 6, broj pogavlja u kojima je ostvaren dobar, određeni i dalji napredak je veći ove godine.

Pri dodjeli vrijednosti ovim formulacijama, Insitut alternativa (IA) je imao u vidu skalu na osnovu koje Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija tumači ovakve ocjene Evropske komisije. Pri tome, nijesmo pravili razliku između stanja na terenu u svakoj od ovih oblasti, kao ni u odnosu na to da li su pojedina poglavlja otvorena ili ne.

Međutim, otvaranje poglavlja nužno ne znači snažniji napredak, kao što pokazuje slučaj sa najzahtjevnijim poglavljem 23, ali i poglavljem koje se bavi privrednim pravom. Iako je ovo poglavlje otvoreno u decembru 2013. godine, u okviru njega je i ove godine zabilježen mali napredak.

Napominjemo i da drugu godinu zaredom, Crna Gora nije napravila napredak u poglavlju ribarstva. Tri godine uzastopno kaskamo i u zaštiti životne sredine, ostvarujući samo mali napredak u ovoj oblasti.

U poređenju sa 2013. godinom, slabiji napredak je ostvaren i kada su u pitanju vanjski odnosi, slobodno kretanje radnika i javne nabavke.

Objavljeno

Saopštenje: Dodatno normirati rad ANB s ciljem zaštite prava građana

Izmjene Zakona o Agencije za nacionalnu bezbjednost koje su sada u skupštinskoj proceduri predstavljaju priliku da se dodatno normira rad Agencije i time unaprijedi zaštita prava građana. Prioritetna pitanja koja treba dodatno urediti su uništavanje njihovih podataka koji nisu bezbjednosnog karaktera, bezbjednosne provjere za dobijanje državljanstva i rad unutršanje kontrole ANB.

To su neki od predloga za dodatno unapređenje pravnog okvira za rad ANB koje je Institut alternativa dostavio nadležnom Odboru za bezbjednost i odbranu.

Čuvanje ličnih podataka u tajnim dosijeima predstavlja narušavanje prava na poštovanje privatnog života pa treba smanji prekomjerno, kolateralno, prikupljanje ličnih podataka. Stoga smo preporučili da se izmjenama Zakona ANB propiše obaveza ANB da nakon primjene MTN dostavilja Vrhovnom sudu prikupljene podatke na ocjenu zakonitosti primijene mjera. To znači da bi se odmah nakon „čitanja sudije“ uništio dio materijala koji se ne odnosi na razloge zbog kojih su mjere preduzete ili koji se tiče druge vrste ličnih podataka koji nijesu bezbjednosnog karaktera, dok bi se ostatak materijala čuvao u registrima.

Takođe smatramo neophodnim zakonsko uređenje svih pitanja vezanih za bezbjednosne provjere za potrebe dobijanja državljanstva. Naime, budući da detalji postupka nisu propisani zakonom, propušteno je da se normira pravo na pravni lijek lica koje je dobilo negativno mišljenje. Licima koja nijesu prošla bezbjednosnu provjeru je zato neophodno dati pravo na upoznavanje sa prikupljenim materijalom na bazi kojeg je dato negativno mišljenje i mogućnost da ga ospore.

Praksa je pokazala da je bezbjednosna provjera u vezi sa državljanstvom jedna od onih za koju je potrebno dodatno normiranje jer direktno utiče na živote građana. Međutim, postoje više vrsta bezbjednosnih provjera pa treba takođe incirati usvajanje posebnog Zakona o bezbjednosnim provjerama po uzoru na modele ovog zakona iz komparativne prakse.

IA je još 2012. godine ukazao na nedovoljne rezultate unutrašnje kontrole rada ANB. Glavni inspektor, koji je nadležan za unutrašnju kontrolu rada ovog organa i koji Vladi dostavlja izvještaje o izvršenoj kontroli, do 2012. godine u svom radu nije nikada utvrdio nezakonitu primjenu MTN ili drugi oblik zloupotrebe, a takođe nije ni dostavljao izvještaje ni Vladi ni direktoru ANB. Zato Zakonom o ANB treba propisati obavezu dostavljanja godišnjeg izvještaja o radu Unutrašnje kontrole Odboru za bezbjednost i odbranu. Time bi se pojačao pritisak Parlamenta na unutrašnju kontrolu da kontinuirano vrši nadzor i pomogne u procesuiranju službenika koji su prekoračili svoja ovlašćenja i prekršili zakone.

Posebno je važno izbrisati odredbu Zakona o ANB koja ograničava individualno pravo poslanika, članova Odbora za bezbjednost i odbranu, da zatraže podatke i informacije od ANB i time usaglastiti taj zakon sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru. IA je Skupštini dostavio i preporuke koje se odnose na obavještavanje građana o mjerama koje su primijenjene nad njima bez prethodnog pisanog zahtjeva.

Komentare u cjelini možete pronaći ovdje.

Dina Bajramspahić
istraživačica javnih politika

Objavljeno

Naše sugestije za izmjene i dopune Zakona o ANB

Komentari Instituta alternativa na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost

Izmjenama i dopunama se načelno unosi više jasnoće i preciznosti u ovlašćenja Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i posebno smo zadovoljni što je ispoštovana naša preporuka iz 2012. godine da se odredba koja se odnosi na “nadzor nad elektronskim komunikacijama i poštanskim pošiljkama” preciznije formuliše tako da objašnjava šta sve nadzor nad elektronskim komunikacijama obuhvata. Zbog njene nepreciznosti nije bilo jasno da li ANB traži odobrenje Vrhovnog suda za npr. uvid u listinge, IP adrese korisnika interneta, i lokacije korisnika. Takođe je dobro rješenje što se uvid u listinge ograničio na tri mjeseca uz mogućnost produženja.

Međutim, postoji još prostora za dodatna unapređenja i ove izmjene i dopune treba iskoristiti za dodatno normiranje rada ANB. Na osnovnu dosadašnjeg rada u ovoj oblasti, dostavljamo članovima Odbora za bezbjednost i odbranu nekoliko prioritetnih pitanja, a tiču se:

  • uništavanja podataka,
  • unutrašnje kontrole ANB,
  • obavještavanja građana,
  • kontrole mišljenja ANB u proceduri dobijanja državljanstva.

Komentare u cjelini možete pronaći ovdje.

Objavljeno

Beogradski bezbjednosni forum: Doprinos NVO ključnim reformama

Koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa Jovana Marović učestvovala je na Beogradskom bezbjednosnom forumu u okviru panela ”Višegradska iskustva za Zapadni Balkan: Doprinos NVO ključnim reformama”.

Jovana je govorila o izazovima učešća nevladinog sektora u procesu pregovora, sa posebnim osvrtom na ograničenja u radu NVO članova u radu pregovaračkih radnih grupa. Fokus njenog izlaganja je bio i na trenutnim reformama u okviru borbe protiv korupcije.

Na panelu je, između ostalog, predstavljena publikacija ”Civilno društvo u procesu evropske integracije na Zapadnom Balkanu“, koja je posvećena okviru za učešće OCD u pregovorima. Izvještaj potpisuje 20 eksperata iz civilnog društva na Zapadnom Balkanu koji neposredno učestvuju u procesu pregovora.

Pored Jovane panelisti su bili:

  • Marko Savković iz Beogradskog centra za političku izuzetnost
  • Goce Kocevski iz Makedonske asocijacije mladih pravnika
  • Tomasz Zornaczuk iz Poljskog instituta za međunarodne odnose (moderator)

Više informacija o panelu možete pronaći na sajtu BSF-a.