Objavljeno

Naši prijedlozi za Plan rada Odbora za ekonomiju, finansije i budžet

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet trenutno formuliše Plan rada za 2013. godinu. Kako se nadležnosti ovog skupštinskog odbora tiču istraživačkih oblasti Instituta alternativa, obratili smo se Odboru sa prijedlozima i sugestijama za koje smatramo da treba uvrstiti u program aktivnosti Odbora za ovu godinu:

Konsultativno saslušanje o sprovođenju postupaka javnih nabavki;

Konsultativno saslušanje u vezi sa pripremom/usvajanjem zakonskog/ih okvira za oblasti koncesija i javno-privatnog partnerstva;

Prezentacija vodiča za efikasniju parlamentarnu kontrolu javnih nabavki u okviru projekta Instituta alternativa “Jačanje parlamentarne kontrole sistema javnih nabavki”;

Razmatranja kvartalnih izvještaja o ispunjavanju Akcionog plana za sprovođenje preporuka Državne revizorske institucije;

Razmatranje izvještaja o radu Državne revizorske institucije na posebnoj sjednici i odvojeno od izvještaja o reviziji završnog računa budžeta;

Rad na protokolu o saradnju između Državne revizorske institucije i Skupštine (u skladu sa Strateškim planom razvoja DRI) – moguća aktivnost – konsultativno saslušanje;

Konsultativno saslušanje na temu “Ustavni i zakonski okvir finansijske nezavisnosti DRI”;

Konsultativno saslušanje o stepenu implementacije unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru i mogućnostima za veće učešće Skupštine u nadzoru nad procesom.

Nadamo se da će neki od ovih prijedloga naći put do Plana rada Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.

Objavljeno

Reforma državne uprave u Crnoj Gori – Između ambicioznih planova i realnih mogućnosti

Reforma državne uprave se u Crnoj Gori sprovodi već više od decenije. Tokom ovog perioda usvojena su dva strateška dokumenta, mijenjani su zakonodavni i institucionalni okviri za upravljanje ovim procesom, kao i sama struktura državnog aparata. Ipak, u ovom procesu se nije mnogo odmaklo. Državna uprava je još uvijek, po ocjenama Evropske komisije, visoko politizovana, a uz to i glomazna, uz ograničene administrativne kapacitete. Kao takva ona predstavlja prepreku bržem integrisanju zemlje u Evropsku uniju. Upravo ovaj strateški cilj uslovljava potrebu za ubrzanom profesionalizacijom, depolitizacijom i modernizacijom državnog kadra kako bi mogao adekvatno da odgovori na izazove koji predstoje u procesu pregovaranja za članstvo u ovoj nadnacionalnoj tvorevini.

Imajući u vidu navedeno, sistemska reforma državne uprave u Crnoj Gori bi trebalo da bude intenzivirana u narednom periodu. U pravcu analitičkog doprinosa sagledavanju do sada učinjenog na tom polju, Institut alternativa je pripremio pregled reformisanja državne uprave u okviru analize Reforma državne uprave u Crnoj Gori – Između ambicioznih planova i realnih mogućnosti. Ova analiza je rezultat jednogodišnjeg istraživačkog rada. Namjera autora je da na jednom mjestu predstave sve elemente reformisanja državne uprave u Crnoj Gori. Ovaj sveobuhvatan zadatak je struktuiran na način da obuhvata segmente reforme na način kako su definisani u Strategiji reforme javne uprave 2011-2016. godine – Službenički sistem; Upravni postupak; Kvalitet propisa i strateških dokumenata; Javne finansije. Analiza takođe ukazuje na dosadašnju stratešku i institucionalnu podršku reformi, kao i na motoring procesa i evaluaciju. Rad na ovim poglavljima omogućio je da se ukaže koliko državu na godišnjem nivou košta ovako uređena i organizovana državna uprava. Pored kritičkog ukazivanja na nedostatke u dosadašnjem sprovođenju reformskog procesa, u okviru svakog poglavlja se ističu preporuke u pravcu njihovog prevazilaženja.

Institut je tokom aprila 2012. godine sproveo i istraživanje javnog mnjenja, na reprezentativnom uzorku građana Crne Gore starih 18 i više godina, o stavovima o radu institucija državne uprave. Uzorkom je obuhvaćeno 840 punoljetnih građana. Podaci su prikupljeni na osnovu terenskog istraživanja „licem u lice“ u domaćinstvima ispitanika. Građani su procjenjivali kvalitet rada državne uprave na skali od 10 nivoa gdje viša ocjena znači viši nivo kvaliteta. Prosječna ocjena kojom građani ocjenjuju kvalitet rada državne uprave u Crnoj Gori iznosi 4,5 što je slabija ocjena u odnosu na dosadašnja istraživanja. Ovakav trend i percepcija građana ukazuju na opadanje povjerenja u rad državnih institucija.

Najzad, završna razmatranja u okviru analize se bave principima funkcionisanja državnih uprava u okviru Evropskog administrativnog prostora.

Objavljeno

Saopštenje: Učešće u mirovnim misijama van nadzora Skupštine

Vlada samostalno odlučuje o učešću pripadnika civilne zaštite, policije i zaposlenih u državnoj upravi u mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu. Skupština je potpuno isključena iz ovog procesa. Odbor za bezbjednost i odbranu niti je konsultovan prilikom upućivanja, niti izvještavan o učešću ovih predstavnika u mirovnim misijama.

Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila odluku kojom se pripadnici Uprave policije upućuju u mirovne misiju UN na Kipru. Predstavnici Uprave policije prisutni su u misiji na Kipru od 2009. godine. U toku 2012. godine, predstavnici policije upućeni su i u ISAF misiju u Avganistanu.

Za razliku od jedinica Vojske Crne Gore, prilikom upućivanja predstavnika policije, civilne zaštite ili organa državne uprave u mirovne misije, Vladi ne treba mišljenje niti odobrenje Skupštine.

Matični Odbor za bezbjednost i odbranu nije konsultovan prilikom upućivanja, niti je u dosadašnjem periodu bio izvještavan o aktivnostima predstavnika Uprave policije u mirovnim misijama. Ovo je posebno zabrinjavajuće, jer Zakon o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, izričito navodi obavezu Odbora da razmatra ove izvještaje, a samim tim i nadležnih institucija da ih redovno podnose.

Zakonom koji reguliše ovu oblast iz 2008. godine (puni naziv: Zakon o upotrebi jedinica Vojske Crne Gore u međunarodnim snagama i učešću pripadnika civilne zaštite, policije i zaposlenih u organima državne uprave u mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu) predviđeno je da Skupština daje saglasnost kada riječ o upućivanju predstavnika Vojske Crne Gore u mirovne misije. Kada je riječ o učešću pripadnika civilne zaštite i zaposlenih u mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu, Skupština nema nikakvih nadležnosti. Izvršnoj vlasti je dato je isključivo i neograničeno ovlašćenje da odlučuje o ovom važnom pitanju.

Smatramo da potrebno hitno inicirati izmjene i dopune Zakona o upotrebi jedinica Vojske Crne Gore u međunarodnim snagama i učešću pripadnika civilne zaštite(…) kako bi saglasnost Skupštine bila neophodna i prilikom upućivanja pripadnika pripadnika civilne zaštite, policije i zaposlenih u organima državne uprave u misije u inostranstvu. Rješenje koje je trenutno na snazi učinjeno je zastarjelim i nepotpunim usvajanjem Zakona o parlamentarnom nadzoru i predstavlja jednu od prepreka daljem razvoju parlamentarnog nadzora u oblasti bezbjednosti i odbrane.

Marko SOŠIĆ
Istraživač javnih politika

Objavljeno

(Ne)sloboda izbora

Stevo MukVrijeme je da građani donesu odluke od kojih će imati koristi na duži rok. Relativno mala i kratkoročna korist koju uobičajeno uzima jedan dio birača vladajuće partije, na duži rok im se ispostavlja kao gotova šteta. Rasipništvo, nesposobnost, korupcija, nepotizam, nepoštovanje zakona, kriminal organizovani i neorganizovani, zloupotrebe ključni su razlozi urušavanja ekonomije i siromaštva. To su nepromijenjene karakteristike društva i države u kojoj se nije desila demokratska smjena vlasti.

Snimci i dokumenti objavljeni ovih dana prikazuju državno partijsku mrežu funkcionera, aktivista, policajaca, doušnika, upravljača narodnim parama, upravljača ličnim podacima, biračkim spikovima, ličnim kartama, izbornim komisijama, mjesnim zajednicama i svim resursima koji mogu obezbijediti da se i dalje vlada.

Snimci i dokumenti objavljeni ovih dana pokazuju da je tačno ono što su brojne opozicione političke partije i nevladine organizacije otvoreno, a međunarodne organizacije stidljivo, tvrdile. Sada dokaze imaju i međunarodne organizacije, ambasade, ambasadori, prijatelji Crne Gore, prijatelji Đukanovića, svi oni koji su bili impresionirani, oduševljeni, koji su ohrabrivali, savjetovali…
Građani Crne Gore danas imaju pravo da pitaju Evropsku uniju da li je na strani slobode izbora i demokratije ili je na strani jedne partije. Snažnim i nedvosmislenim zahtjevom da se u vezi sa aferom “Snimak” sprovede efikasna i sveobuhvatna istraga, Evropska unija može poslati jasnu poruku da je na strani građana Crne Gore. Građani Crne Gore danas imaju pravo da se u zavisnosti od tog odgovora opredjeljuju prema procesu evropske integracije i prema Evropskoj uniji.

Niko se više ne može skrivati iza navodnog nepostojanja dokaza. Dokazi su očigledni i osnov su za sprovođenje široke i sveobuhvatne istrage. Dokazi su tu za sve osim za Vrhovnu državnu tužiteljku. Ona koordinira akciju protiv nepodobnih nevladinih organizacija, pa nema vremena da efikasno istraži organizovani poduhvat protiv slobode demokratskog izbora.

Valjda je svakom jasno da ovo ovako neće moći dovijeka. Sve ima svoj početak i svoj kraj. Svakim danom smo sve bliži trenutku kada će monopol jedne partije biti poslat u političku istoriju. Đukanoviću, po svemu sudeći, neće više biti dovoljna samo sreća, naročito jer je vreća gotovo prazna. U toj vreći više nema za one koji se do neba raduju svakim novim izborima. U toj vreći više nema ni za redovno isplaćivanje plata radnicima u državnoj upravi.

Zato se lider DPS-a nalazi pred izborom –radikalizacija ili liberalizacija, zaoštravanje ili širenje sloboda. Ukoliko se odluči za prvu opciju, možda će vladati duže ali će njegov politički kraj biti po njega samog neizvjestan i opasan. Ukoliko se odluči za širenje sloboda, onda će se odreći monopola vlasti i pripremati za makar jedan mandat u opozicionim klupama. U međuvremenu, vlada tradicionalne vlasti i predsjednik iz redova tradicionalne opozicije mogu doprinijeti stvaranju uslova za dovršetak procesa demokratske tranzicije. Zato pobjeda Miodraga Lekića na izborima, može biti značajnija i u krajnjem korisnija za Đukanovića i njegov dalji politički put, nego što se to čini iz ugla nezajažljive želje za potpunim vladanjem.

Đukanoviću u izboru daljeg političkog puta mogu pomoći njegovi koalicioni partneri, najprije SDP, ali i Bošnjačka stranka. Ove stranke moraju imati na umu da će se mehanizmi DPS-a prvom sljedećom prilikom okrenuti protiv njih. Zato je za njih važno da ono što je otkrila afera “Snimak” označe kao neprihvatljivu politiku, umjesto što je nazivaju incidentom i od nje okreću glavu. Pobjeda Lekića može samo osnažiti njihovu političku poziciju i omogućiti im da do kraja podignu glavu i stvari nazovu pravim imenom.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora

Tekst je originalno objavljen u rubrici “Forum” dnevnog lista Vijesti

Objavljeno

Dobro upravljanje u Jugoistočnoj Evropi i Turskoj: Razmjena iskustava u borbi protiv korupcije

Uvodna konferencija SELDI mreže (South-East Europe leadership for development and integrity) održana je u Zagrebu 4. i 5. marta 2013. godine. Institut alternativa je član SELDI mreže te aktivno učestvuje, zajedno sa organizacijama civilnog društva iz devet zemalja regiona, u realizaciji aktivnosti u okviru projekta »Civilno društvo za dobro upravljanje i antikorupciju u Jugoistočnoj Evropi i Turskoj« podržanog od strane Evropske unije.

Koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa, Jovana Marović predstavila je na konferenciji u Zagrebu dosadašnje aktivnosti državnih organa i civilnog sektora u borbi protiv korupcije u Crnoj Gori u okviru teme »EU pristup i uslovljanje: Borba protiv korupcije – slučaj Crne Gore«. Njena prezentacija dostupna je ovdje.

Objavljeno

Rizici korupcije u crnogorskom sportu

Štetne posljedice korupcije u sportu su dvostruke. Osim finansijskog aspekta, tj. opasnosti od neracionalnog i nelegalnog trošenja javnih resursa, pojava korupcije u sportu, s obzirom na popularnost ove djelatnosti i na prepoznati javni interes njenog unapređenja, može imati negativan efekat po društvo u cjelini.

Na međunarodnom planu, pitanja integriteta u sportu i borbe protiv korupcije u ovoj oblasti, tek u posljednje vrijeme su počela da dobijaju sveobuhvatniji tretman. U Evropskoj uniji, prvi korak u tom pravcu bilo je donošenje Bijelog papira o sportu 2007. godine. Ovaj dokument prepoznao je ključne prijetnje savremenom sportu u zemljama članicama, među kojima su i korupcija i pranje novca. EU je na osnovu prethodno sprovedenih analiza preduzela i niz drugih aktivnosti koje se odnose na povećanje integriteta u sportu, zaključno s naporima Evropskog savjeta da krajem 2012. godine usvoji zaključke protiv namještanja mečeva.

U Crnoj Gori, međutim, intenziviranje aktivnosti na prevenciji i borbi protiv korupcije u sportu tek predstoji. Vladini strateški dokumenti u nedovoljnoj mjeri prepoznaju potrebu predupređenja i minimiziranja rizika od korupcije u ovoj oblasti, uprkos određenim navodima i indikacijama o nepravilnosti poslovanja sportskih klubova i prevarama u vezi sa sportskim klađenjem. Cilj Papira je, stoga, da ukaže na načine unapređenja borbe protiv korupcije u crnogorskom sportu u odnosu na međunarodno prepoznate i potencijalne „nacionalne“ rizike u ovoj oblasti.