Povodom teksta objavljenog u dnevnom listu „Pobjeda“, 28. 12. 2012. godine, na strani 3, pod naslovom: “Vlada plaća Stevu Muku 12.000 € za kurs šivenja i krojenja”, a koji se odnosi na Odluku o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću, Institut alternativa upućuje demanti.
Naime, Institut alternativa je od Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću za 2012. godinu dobio sredstva za realizaciju dva projekta i to: Škola javnih politika i Mapiranje vaninstitucionalnih usluga u Crnoj Gori.
Za projekat koji je u svom tekstu naveo glavni i odgovorni urednik, Srđan Kusovac, “Kurs krojenja i šivenja za korisnike MOP-a”, sredstva je dobila NVO Alternativa, sa kojom Institut alternativa nema nikakve veze.
Sve ovo se jednostavno može provjeriti uvidom u Odluku o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću za 2012. godinu, koja je objavljena na Internet stranici Ministarstva finansija.
Institut alternativa, uz podršku Demokratske komisije za male grantove Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, implementira projekat “Jačanje parlamentarnog nadzora sistema javnih nabavki u Crnoj Gori”.
Uloga Skupštine u praćenju sprovođenja Zakona o javnim nabavkama je ograničena. Skupštinski odbori ne raspravljaju o godišnjim izvještajima Ministarstva finansija u dijelu koji se odnosi na javne nabavke, niti o izvještaju o radu Uprave za javne nabavke. Diskusija u parlamentu o godišnjem budžetu je, takođe, ograničena u odnosu na proces planiranja javnih nabavki. Efikasno planiranje, upravljanje i kontrola sistema javnih nabavki su u neposrednoj vezi sa borbom protiv korupcije, ali i planiranjem budžeta, pa je otuda od posebnog značaja dodatno ojačati skupštinske mehanizme za nadzor.
Imajući u vidu navedeno, IA je pokrenuo projekat koji ima za cilj osnaživanje parlamentarne kontrole sistema javnih nabavki u Crnoj Gori i to putem povećanja kapaciteta Odbora za ekonomiju, finansije i budžet za monitoring implementacije Zakona o javnim nabavkama i drugih propisa od značaja za postupke javnih nabavki, kao i za održavanje redovnih saslušanja u vezi sa postupcima javnih nabavki. U pravcu postizanja definisanih ciljeva u okviru projekta će biti osmišljen vodič za parlamentarni nadzor sistema javnih nabavki na osnovu dobrih praksi kontrole javnih nabavki zemalja EU i zemalja u okruženju, kao i na osnovu parametara za efikasnu kontrolu koji će biti definisani u okviru projekta.
Vodič za efikasniju parlamentarnu kontrolu sistema javnih nabavki će biti dizajniran u saradnji sa članovima Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i ostalim akterima uključenim u postupke, praćenje i kontrolu javnih nabavki (predstavnici Uprave za javne nabavke, Ministarstva finansija, Odbora za antikorupciju, Državne revizorske institucije, civilnog sektora, itd).
Odbor za ekonomiju, finansije i budžet obavio je danas raspravu o Prijedlogu zakona o budžetu Crne Gore za 2013. godinu. Osim predstavnika predlagača akta, ministra finansija i pomoćnika u svojstvu predstavnika predlagača, sjednici su po pozivu prisustvovali predstavnici Državne revizorske institucije, Privredne komore Crne Gore, Montenegro biznis alijanse, Unije poslodavaca Crne Gore, Saveza sindikata Crne Gore, Unije slobodnih sindikata Crne Gore, NVO „Naša inicijativa“ kao i predstavnici Centralne banke Crne Gore.
Sjednici je po pozivu prisustvovao i predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk, kako bi predstavio svoje viđenje budžeta države za 2013. godinu.
U nastavku je izvod iz komentara g-dina Muka na Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2013. godinu, o kojem se na današnjoj sjednici raspravljalo:
(…) Mišljenja smo da je za značajniju ulogu Skupštine potrebno napraviti korjenite promjene u procedurama i rokovima kroz koje izvršna vlast priprema budžet i dostavlja ga na razmatranje i usvajanje.
Pored okolnosti koje su ove godine dovele da u posljednjoj radnoj nedjelji godine radna tijela plenum razmatraju budžet, sama procedura sistemski postavljena na način da uloga Skupštine bude svedena na odobravanje onoga što je izvršna vlast pripremila, bez mogućnosti suštinskog doprinosa ili nadzora.
Izvršna vlast priprema prijedog budžeta tokom više od deset mjeseci tekuće godine, a Skupština, organizacije civilnog društva, zainteresovana stručna javnost i građani potpuno su isključeni iz tog procesa.
Budžet se dostavlja Skupštini prekasno i ona, i u godinama kada nemamo parlamentarne izbore, ima manje od mjesec dana da ga razmotri i usvoji. Rokovi iz sistemskog Zakona o budžetu nisu u skladu međunarodnim standardima koji nalažu da se isti dostavlja makar tri mjeseca prije početka fiskalne godine na koju se budžet odnosi. Ovo pitanje nije riješeno ni u nacrtu zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti koji je trenutno na javnoj raspravi.
Poslanici su na ovaj način dovedeni pred svršen čin – priprema budžeta je završena i na mnoge aspekte, kao što je kapitalni budžet npr, nemoguće je uticati zbog specifičnog načina njihove formulacije.
Slabom učešću skupštine u procesu formulacije i usvajanja budžeta, doprinosi i odugovlačenje sa primjenom programskog budžeta. Ovogodišnji prijedlog budžeta ima programe za skoro sve potrošačke jedinice, ali ne posjeduje indikatore učinka preko kojih bi i poslanici i sama javnost mogli vidjeti za šta to potrošačke jedinice dobijaju novac, što se obavezuju da će uraditi tokom 2013. godine, koje su ciljeve postavili ispred sebe i kojim pokazateljima će mjeriti svoj uspjeh u njihovom ostvarivanju.
Sa druge strane, kašnjenje u primjeni programskog budžeta značajno otežava vršenje kontrole utroška budžetskih sredstava koja ide dalje od jednostavnog ispitivanja zakonitosti. DRI stoga teško može sprovoditi revizije uspjeha kod budžetskih korisnika, a ni sama Skupština ne može na pouzdan način izvršiti nadzor izvršenja budžeta i ocijeniti da li su potrošačke jedinice ispunile ciljeve za koje su im budžetska sredstva odobrena.
Ministarstvo finansija nije usvojilo ni obećani Akcioni plan za implementaciju programskog budžeta. Podsjećamo da je prvobitni rok da sve potrošačke jedinice budžeta uvedu programski budžet sa jasnim indikatorima kojima se prati postizanje rezultata najprije postavljen za 2009. godinu. Zatim je rok pomjeren za kraj 2012. godine, a iz akcionog planu za ispunjavanje preporuka DRI vidimo da je i taj rok pomjeren za 2013. godinu.
Ni iz ovogodišnjeg prijedloga budžeta ne može se vidjeti koliko će Crna Gora potrošiti na učešće u mirovnim misijama, ni u pogledu učešća pripadnika Vojske, niti pripadnika civilne zaštite, policije i zaposlenih u organima državne uprave. Vrijeme je da se ova aktivnost i značajan rashod prikaže u budžetu kao poseban program u okviru nadležnih potrošačkih jedinica, jer na ovaj način Skupština daje blanko podršku bez predstave o stvarnim troškovima.
Neshvatljivo je da budžet Agencije za zaštitu ličnih podataka naredne godine bude za skoro 20% manji nego tekuće, a da je izmjenama Zakona o slobodnom pristupu informacijama ove godine izvršena dopuna nadležnosti ovog tijela na žalbeni postupak u slučaju uskraćivanja pristupa informacijama.
U okviru budžeta Ministarstva finansija se ne vidi koliko će država naredne godine izdvojiti za razvijanje sistema unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru, sa pozicije centralne harmonizacijske jedinice, koja je motor pokretač cjelokupnog procesa. Ovaj važni projekat reforme javnih finansija ne smije zavisiti od nestalne donatorske podrške, već mora imati i snažnu podršku države. Prema podacima Institua alternativa, pokrivenost javnog sektora unutrašnjom revizijom je neznatna i svodi se na tridesetak potrošačkih jedinica koje su sistematizovale (a u najvećem broju slučajeva ne popunile izvršiocima) jedinice za unutrašnju reviziju, što dovoljno govori o potrebi značajnijih ulaganja
Na kraju, smatramo da je potrebno amandmanski djelovati na ovaj prijedlog zakona, kako bi se uvele kaznene odredbe za one prekršaje koje DRI iz godine u godinu uočava u revizijama završnog računa budžeta. Ukoliko budemo čekali da se pitanje prekršajne odgovornosti u zakonu o budžetu riješi na sistemski način, proteći će nekoliko godina dok te odredbe i stupe na snagu i počnu da stvaraju uticaj, a odgovorna lica će nastaviti da nekažnjeno krše zakon. Posebno skrećemo pažnju da je neophodno sankcionisati preusmjeravanje sredstava između potrošačkih jedinica od strane Vlade, ali i unutar programa i pojedinih izdataka u okviru budžeta potrošačkih jedinica iznad zakonom dozvoljenog minimuma, korišćenje sredstava iz kapitalnog za tekući budžet, isplaćivanje zarada sa drugih pozicija osim one za bruto zarade, izvještavanje o kapitalnom budžetu, korišćenje komercijalnih računa i obavljanje transakcija van konsolidovanog računa Trezora, korišćenje tekuće budžetske rezerve, itd. Smatramo da je ovo neophodno kako bi se konačno utvrdila odgovornost za neregularnosti i nezakonitosti koje se iz godine u godinu ponavljaju u upravljanju budžetom i njegovom izvršenju. (…)
Danas je održan sastanak između potpredsjednika Vlade i ministra pravde Duška Markovića i predstavnika nevladinih organizacija, Instituta alternativa, Centra za građansko obrazovanje, Centra za istraživanja i monitoring, Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Akcije za ljudska prava, Centra za demokratiju i ljudska prava, 4Life-a, Građanske alijanse, Helsinškog komiteta za ljudska prava.
Potpredsjednik Marković je upoznao sagovornike sa aktivnostima koje će biti u vrhu prioriteta agende Ministarstva pravde u narednoj godini, te sa prioritetima kad je riječ o evropskoj agendi Crne Gore poput izrade akcionih planova za poglavlja 23 i 24. On je pozvao nevladine organizacije da daju svoj doprinos izradi ovih dokumenata kroz ekspertske analize, sugestije i učešće na rapravama koje se u ove svrhe organizuju.
Predsjednik Upravnog odbora IA, Stevo Muk, je iznio mišljenje o načinu na koji se može unaprijediti saradnja između Ministarstva i organizacija civilnog društva i naveo ključne projekte na kojima će Institut alternativa raditi u narednom periodu.
Istraživačica javnih politika Instituta alternativa, Dragana Radović, gostovala je na Dnevniku RTCG 13. januara 2013. na temu socijalnog kartona. IA je u decembru 2012. godine predstavio istraživački izvještaj pod naslovom “Socijalni karton u Crnoj Gori – obećanje bez pokrića”. Snimak možete pogledati ovdje:
Institut alternativa je organizovao konferenciju za medije na kojoj je predstavljen istraživački rad “Socijalni karton u Crnoj Gori – obećanje bez pokrića?”.
Istraživanje je dio stalnih djelatnosti naše organizacije koje se odnose na praćenje procesa reformi socijalne politike u Crnoj Gori i predlaganje inovativnih rješenja u ovoj oblasti.
Na konferenciji su govorile autorka istraživačkog rada Dragana Radović i koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa Jovana Marović.
Cilj ovog istraživačkog rada je da identifikuje izazove u realizaciji strateški važnog projekta koji je Vlada Crne Gore počela sprovoditi nakon 12 godina čekanja i da pruži preporuke za njihovo prevazilaženje. Projekat “Socijalni karton – Informacioni sistem socijalnog staranja” predstavlja namjeru Vlade Crne Gore da stvaranjem jedinstvene baze podataka o (potencijalnim) korisnicima prava u sistemu socijalnog staranja bolje usmjeri sredstva iz budžeta za ovu oblast, standardizuje postupak odlučivanja o ostvarenju socijalnih prava, smanji zloupotrebe i obezbijedi efikasnije planiranje različitih mjera i programa namijenjenih socijalno ugroženoj populaciji. Od realizacije ovog projekta zavisi ne samo uspješnost reorganizacije rada centara za socijalni rad već i kompletna reforma sistema socijalnog staranja. Cilj ove analize je da ukaže na očekivane efekte i izazove uspostavljanja informacionog sistema socijalnog staranja i ponudi preporuke za unapređenje dalje realizacije ovog projekta, čemu je djelimično doprinijela i uporedna praksa zemalja u regionu.
Odbor za ekonomiju, finansije i budžet obavio je danas raspravu o Prijedlogu zakona o budžetu Crne Gore za 2013. godinu. Osim predstavnika predlagača akta, ministra finansija i pomoćnika u svojstvu predstavnika predlagača, sjednici su po pozivu prisustvovali predstavnici Državne revizorske institucije, Privredne komore Crne Gore, Montenegro biznis alijanse, Unije poslodavaca Crne Gore, Saveza sindikata Crne Gore, Unije slobodnih sindikata Crne Gore, NVO „Naša inicijativa“ kao i predstavnici Centralne banke Crne Gore.
Danas je održan sastanak između potpredsjednika Vlade i ministra pravde Duška Markovića i predstavnika nevladinih organizacija, Instituta alternativa, Centra za građansko obrazovanje, Centra za istraživanja i monitoring, Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Akcije za ljudska prava, Centra za demokratiju i ljudska prava, 4Life-a, Građanske alijanse, Helsinškog komiteta za ljudska prava.
Cilj ovog istraživačkog rada je da identifikuje izazove u realizaciji strateški važnog projekta koji je Vlada Crne Gore počela sprovoditi nakon 12 godina čekanja i da pruži preporuke za njihovo prevazilaženje. Projekat “Socijalni karton – Informacioni sistem socijalnog staranja” predstavlja namjeru Vlade Crne Gore da stvaranjem jedinstvene baze podataka o (potencijalnim) korisnicima prava u sistemu socijalnog staranja bolje usmjeri sredstva iz budžeta za ovu oblast, standardizuje postupak odlučivanja o ostvarenju socijalnih prava, smanji zloupotrebe i obezbijedi efikasnije planiranje različitih mjera i programa namijenjenih socijalno ugroženoj populaciji. Od realizacije ovog projekta zavisi ne samo uspješnost reorganizacije rada centara za socijalni rad već i kompletna reforma sistema socijalnog staranja. Cilj ove analize je da ukaže na očekivane efekte i izazove uspostavljanja informacionog sistema socijalnog staranja i ponudi preporuke za unapređenje dalje realizacije ovog projekta, čemu je djelimično doprinijela i uporedna praksa zemalja u regionu.