Vlada daruje one koji trebaju da je kontrolišu, istražuju i sude

Više sudija Ustavnog suda je u svojevrsnom sukobu interesa, jer su i korisnici prava koje im je dato u skladu sa osporenim Zakonom. A to još očiglednijim čini negativne posljedice vladinih poklona sudijama, smatra Stevo Muk.

Stevo Muk je za Evropski puls komentarisao aktuelnu situciju nakon objavljivanja spiska javnih funkcionera kojima su odlukom Vladine komisije za stambena pitanja dodijeljeni stanovi ili krediti pod povoljnim uslovima u mandatu Vlade premijera Duška Markovića.

Institut Alternativa, početkom juna, podnio je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti propisa po kojima se vrši dodjela stanova i kredita javnim funkcionerima. Za njih je sporno što podzakonski akti koji uređuju ova pitanja egzistiraju na osnovu rješenja u Zakonu o održavanju stambenih zgrada. Prema njihovim navodima, osporene odredbe su neustavno „smještene“ u ovaj zakon i samim tim predstavljaju neustavni osnov za donošenje spornih odluka.

Stevo Muk„Nakon Instituta Alternativa, istovjetan predlog Ustavnom sudu su podnijeli i poslanici Demokratske Crne Gore, što bi saglasno Zakonu o Ustavnom sudu trebalo da ubrza postupak. Više sudija Ustavnog suda je u svojevrsnom sukobu interesa, jer su i korisnici prava koje im je dato u skladu sa osporenim Zakonom. A to još očiglednijim čini negativne posljedice vladinih poklona sudijama. Nažalost, nemamo drugi Ustavni sud i sudije, pa će ovaj morati da presudi i pokaže da li je privržen Ustavu ili Vladi“, kaže za Evropski puls predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa, Stevo Muk.

Na pitanje da li će rješavanje ovog slučaja biti mjera zrelosti i spremnosti institucija za efikasnu borbu protiv korupcije i zloupotrebe ovlašćenja, Muk kaže da institucije vode ljudi, a rukovodioci svih institucija zaduženih za borbu potiv korupcije su akteri ove koruptivne šeme, na jedan ili drugi način, posredno ili neposredno, kao darodavci ili primaoci poklona.

„Zato očekujem ćutanje, pasivnost i opstrukciju prije nego akciju, efikasnost i vladavinu zakona“, naglašava Muk.

Od Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), kojom rukovodi Sreten Radonjić, koji je i sam dobio kredit od Vlade u iznosu od 40 hiljada eura, a koji nije prijavio u svom imovinskom kartonu, jer ga, kako je naveo, još uvijek „nije realizovao“, ne očekuje konkretne poteze.

„Iskustvo nas uči da od Agencije ne očekujemo ništa dobro. Direktor Agencije i njegov kredit od 40 hiljada eura su knjiški primjer zloupotrebe javnog novca. Pa ipak, direktor ASK-a smatra da je sve zakonito, zasluženo i opravdano. Tako da nije realno očekivati da direktor donese odluke da su drugi kršili zakone, kad je i sam akter ove koruptivne šeme“, smatra Muk.

Na spisku su, osim funkcionera izvršne vlasti, i sudije i tužioci, što je postavilo pitanje posrednog uticaja na njihov rad i sprječavanje da se efikasno bore protiv kriminala i korupcije u državnim i sa njima povezanim strukturama, ali i poslanici koji bi morali da nadziru rad Vlade i njenih organa.

„Sudije, tužioci i poslanici vladajućih partija smatraju se dijelom jednog sistema i oni ovo smatraju sasvim prihvatljivom praksom. Oni ne vide suštinski sukob interesa jer sebe vide kao vlast, a ne kao kontrolore vlasti“, objašnjava Muk.

Muk navodi da je posebno važno da se razmotri postoje li pravne mogućnosti da se pojedinačne odluke ospore, u odnosu na one funkcionere koji su dobili pomoć a nisu ispunjavali uslove, ali i utvrdi odgovornost članova Komisije za stambena pitanja.

shutterstock.com

„Nažalost, javnost još uvijek nema pristup odlukama Komisije, zahtjevima koje su funkcioneri ispostavljali Komisiji, pa je vođenje takvih postupaka onemogućeno. Čak i da imamo pristup i dokaze, sporna je tzv. aktivna legitimacija za vođenje postupka, a rokovi su u najvećem broju slučajeva izvjesno istekli. U nekom boljem svijetu, tužilaštvo bi već otvorilo odgovarajuće postupke, ali je očigledno da ovo Tužilaštvo nema profesionalni entuzijazam da efikasno utvrdi da li se u pojedinim slučajevima radi o krivičnoj odgovornosti“, objašnjava Muk.

Premijer Marković je ranije ocijenio da rješavanje stambenog pitanja ne doživljava kao privilegiju već kao potrebu zaposlenog, kao i da nije riječ o dodjeli besplatnih stanova bez osnova, bez reda i propisa, već na osnovu Odluke po kojoj i državni službenici, a ne samo funkcioneri, imaju mogućnost na povlastice prilikom rješavanja stambenog pitanja.

Muk stoga ne očekuje da Vlada revidira pojedine odluke Komisije, koje je potvrdila svojim zaključcima. „Teško je vjerovati i da bi ova Vlada čiji je predsjednik najmanje dva puta tvrdio da je riječ o uspješnoj politici, mogla da prizna političku odgovornost za očiglednu stambenu korupciju.

Međutim, ono što mi očekujemo jeste da se prestane sa ovakvom politikom i praksom, da se ukinu odredbe Zakona koji je ovo dozvolio, da se ukinu prateće odluke Vlade i raspusti Vladina stambena Komisija“, zaključio je Stevo Muk.

Iz Vlade nisu odgovorili na pitanje da li će preispitati dosadašnje odluke Komisije za stambena pitanja, odnosno da li će utvrditi da li je bilo zloupotreba prilikom dodjele stanova i kredita. Ni iz Vrhovnog državnog tužilaštva nisu odgovorili da li ispituju ili da li će ispitati da li je prilikom dodjele stanova i kredita došlo do izvršenja krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

 

Autor teksta je Danilo Ajković, novinar FOS media, a cijeli tekst je dostupan na: Evropski puls br. 137

Evropski puls je elektronski časopis koji izdaje Centar za građansko obrazovanje (CGO).

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.