Predmet ove analize je zakonodavna uloga Skupštine Crne Gore. Od septembra 2020. godine do 22. septembra 2021. godine, poslanici i poslanice podnijeli su preko 50 odsto zakonskih prijedloga, koji su u navedenom periodu ušli u skupštinsku proceduru, prevazilazeći prvi put u posljednjih deset godina broj zakonskih prijedloga čiji je inicijator Vlada. Međutim, ovaj trend ne prate razrađene procedure, koje bi obezbijedile adekvatnu informisanost procesa predlaganja zakona, neophodne podatke i učešće javnosti.
Poslanici i poslanice često navode da za primjenu zakonskih rješenja koja predlažu nisu neophodna dodatna finansijska sredstva, iako je u pojedinim slučajevima (npr. kod predviđenog osnivanja Fonda za talente ili nove obaveze za Upravu za katastar i imovinu prilikom vraćanja vlasništva nad maslinjacima u uvali Valdanos) očigledno da će proizvesti nove troškove. Poslanici nijesu razradili procedure učešća zainteresovanih aktera, kako bi obezbijedili širu raspravu o rješenjima koja predlažu. Na drugoj strani, sadržaj mišljenja Vlade na zakonodavne inicijative poslanika i poslanica nije propisan, pa ni njeno „pozitivno” mišljenje na zakonske prijedloge nije pokazatelj kvaliteta inicijativa.
Amandmansko djelovanje poslanika i poslanica, takođe je propraćeno šturim obrazloženjima. Drastičnom izmjenom duha zakona i amandmanskim djelovanjem na propise o radu i o unutrašnjim poslovima, mijenjana je starosna granica za odlazak u penziju, a izbor direktora policije izložen je direktnom političkom uticaju. Ove situacije predstavljaju upozorenje i potrebu za boljim obrazloženjima amandmana ali i širom raspravom o njihovoj suštini. Poslanici i poslanice ne koriste ni svoje nadležnosti za preispitivanje i kontrolu analiza uticaja propisa, koje za svoje zakonske prijedloge izrađuje Vlada. Potencijal Parlamentarne budžetske kancelarije za sveobuhvatnije finansijske analize, na kojima bi trebalo da se temelji i zakonodavna uloga parlamenta, još nije iskorišćen. Služba Skupštine nema proaktivniju ulogu u sprovođenju analiza koje bi trebalo da prethode krupnim poslaničkim odlukama.
