Državna preduzeća se prilikom donošenja kolektivnih ugovora rijetko konsultuju sa Vladom i Ministarstvom finansija, iako je Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru odredio tu obavezu, pokazala je analiza Instituta alternativa.
Podaci koje je dostavilo Ministarstvo finansija pokazuju da je od 2021. godine svega 11 od 52 državne kompanije od tog resora tražilo mišljenje u vezi predloga kolektivnog ugovora ili drugog akta kojim se utvrđuju koeficijenti za zarade zaposlenih, a da je znatno veći broj preduzeća donosilo takve akte bez konsultacija sa njima.
Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru predviđa da se koeficijenti za zarade uključujući kompanije u većinski državnom vlasništvu utvrđuju kolektivnim ugovorom ili drugim aktom uz saglasnost Vlade, po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva.
Iz Generalnog sekretarijata nisu odgovorili na zahtjev za slobodan pristup informacijama (SPI) da dostave sve saglasnosti koje je Vlada od 2021. izdala na kolektivne ugovore ili druge akte.
Mnogi se pozivaju na izuzeća
Institut alternativa je na adrese 52 državna preduzeća poslao SPI zahtjeve tražeći od njih da dostave, ukoliko posjeduju, kolektivni ugovor ili drugi akt kojim se utvrđuju koeficijenti za zarade zaposlenih i informacije da li su pri njihovom usvajanju tražili mišljenje Ministarstva finansija i saglasnost Vlade. Na zahtjev je odgovorilo 29 državnih preduzeća.
Iz državnih kompanija uglavnom su isticali da su oni izuzeti iz primjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Zakon se ne primjenjuje na državne kompanije koje se pretežno finansiraju iz sredstava međunarodnih organizacija i u privrednom društvu kod kojih je ugovorom o dokapitalizaciji sa stranim firmama uređeno pitanje zarada, te u kompanijama koje se bavi finansijskom – kreditnom djelatnošću u cilju podsticanja privrednog razvoja Crne Gore.
Takođe, izuzeća su predviđena za preduzeća „koja ostvaruju dobit u poslovanju i uredno izmiruje sve svoje obaveze“.
Iz „Razvojne banke“ su kazali da primjenjuju Kolektivni ugovor nekadašnjeg Investiciono razvojnog fonda, te da se na njih ne odnosi zakon jer se bave finansijsko-kreditnom djalatnošču. Iz „Ekofonda“ su naveli da imaju Pravilnik o zaradama i drugim primanjima zaposlenih ali da im je Ministarstvo finansija u mišljenju iz maja 2020. godine kazalo da ne moraju tražiti saglasnost Vlade, jer se finansiraju iz sredstava međunarodnih organizacija i bave se finansijskom-kreditnom djelatnošću.
Iz „Elektroprivrede Crne Gore“ (EPCG) su naveli da se utvrđivanje koeficijenata za zarade zaposlenih u ovom društvu ne vrše u skladu sa odredbama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, misleći na izuzeće da se zakon ne primjenjuje na privredna društva „kod kojih je ugovorom o dokapitalizaciji sa stranim pravnim licem uređeno pitanje zarada“.
Iz njihove kćerke firme „EPCG Željezara“ koja je na kraju 2023. imala 252 zaposlena i gubitak od 3,5 miliona eura, kazali su da je to preduzeće društvo sa ograničenom odgovornošću.
„Što implicira da se ne radi o javnom sektoru, pa se i zarade ne obračunavaju shodno Zakonu o zaradama u javnom sektoru, niti je potrebna saglasnost Vlade ili ministarstva za donošenje kolektivnog ugovora“, naveo je u mišljenju advokat EPCG Željezara Dragomir Ćalasan.
U „Crnogorskom elektroprenosnom sistemu“ (CGES) u kojem država ima 58 odsto udjela kazali su da je njihov kolektivni ugovor zaključen u skladu sa članom Zakona o radu, kojim je propisano da kolektivni ugovor zaključuje nadležni organ kod poslodavca i reprezentativna organizacija sindikata. „Pošta“ je navela da posluju sa dobiti pa ne primjenuju Zakon o zaradama u javnom sektoru, već Zakon o radu, u smislu da kolektivni ugovor zaključuju sindikati, izvršni direktor i Odbor direktora.
Slično CGES-u i Pošti još državnih kompanija tvrdi da su izuzete iz primjene ovog zakona pozivajući se na izuzeće da se zakon ne primjenjuje na preduzeća koja ostvaruju dobit u poslovanju i uredno izmiruje sve svoje obaveze. To su „Centar za ekotoksikološka ispitivanja“ (CETI), Luka Bar, Monteput, Marina Bar, državni prevoznik To Montenegro i „Radio difuzni centar“ (RDC).
To Montenegro ima Pravilnik o utvrđivanju koeficijenata, varijabili i bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada, a „Radio difuzni centar“ (RDC) od 2023. godine ima Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji sa sistematizacijom radnih mjesta kojem se određeni koeficijenti zaposlenih
Iz „Montegrobonusa“ su dostavili Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta za koji nije traženo mišljenje Minsitarstva finansija. Ta kompanija ima 30 zaposlenih, a 2023. godinu završila je sa plusom od 197 hiljada eura, dok je godinu ranije ostvaren minus od tri miliona eura.
Iz „Barske plovidbe“ su dostavili kolektivni ugovor iz 2024. godine za koji nije tražena saglasnost Vlade, niti mišljenje Ministarstva finansija. Barska plovidba prema izvještaju iz 2023. godine ima 33 zaposlenih i neto dobit od 2,4 miliona eura. „Crnogorska plovidba“ donijela je 2017. godine kolektivni ugovor uz saglasnost Vlade i mišljenje Ministarstva finansija. Posljednji aneks tog ugovore donesen je u oktobru prošle godine, a za njega nije traženo mišljenje i saglasnost. Crnogorska plovidba je 2023. godinu završila sa plusom od 165 hiljada eura i deset zaposlenih.
Iz Ministarstva finansija nisu odgovorili na pitanje šta tačno znači formulacija „ostvaruje dobit u poslovanju i uredno izmiruje sve svoje obaveze“, odnosno za koji period se odnosi dobit i na koji način kompanija dokazuje da izmiruje sve svoje obaveze. Nisu odgovorili ni na pitanje da li smatraju da na ovaj način državne kompanije vješto izbjegavaju da kolektivne ugovore dostavljaju na mišljenje Ministarstvu finansija.
Preduzeće „Aerodromi Crne Gore“ je jedno od rijetkih koje ostvaruje dobit a da se pritom prilikom donošenja Kolektivnog ugovora konsultovalo sa ministarstvom. U oba mišljenja od septembra i oktobra prošle godine iz Minstarstva finansija su naveli da „Aerodromi“ posluju pozitivno i da uredno izmiruju svoje obaveze, pa da nisu ni obveznici primjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
Takođe, kompanija „Project-Consulting“ (PROCON) koja broji 20 zaposlenih u avgustu 2022. godine usvojila je Pravilnik o zaradama i drugim primanjima zaposlenih, a tada im je Ministarstvo finansija donijelo mišljenje da su se stekli uslovi za izuzeće društva od primjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
Međutim, Ministarstvo finansija je davalo više mišljenja na Predlog kolektivnog ugovora „Nacionalnih parkova“ (NPCG) iz 2022. godine, a Vlada dala saglasnost, i pored toga što je to preduzeće 2021. godine imalo plus od 262 hiljade eura.
Sa druge strane „Berza za električnu energiju“ (BELEN) dostavila je kolektivni ugovor iz 2019. godine za koji nije tražena saglasnost Vlade i mišljenje Ministarstva finansija i pored toga što je kompanija godinama sve do 2023. imala negativan neto bilans. Jedini teretni operater na prugama u Crnoj Gori „Montekargo“ dostavio je aneks Kolektivnog ugovora iz prošle godine za koji je dobijena saglasnost Vlade. Međutim, ovo preduzeće nije navelo da je od Ministartsva traženo mišljenje, iako je 2023. godinu završilo sa minusom od 600 hiljada eura.
Preduzeća koja su slali svoje kolektivne ugovore Ministarstvu finansija i dobili pozitivno mišljenje i saglasnost Vlada od 2021. godine su „Dr Simo Milošević“ Igalo, „Radio televiziju Crne Gore“ (RTCG) i “Regionalni ronilački centar za podvodno deminiranje i obuku ronilaca“, „NPCG“. Iz „Željezničke infrastrukture“ (ŽICG) su kazali da im je pri donošenju Kolektivnog ugovora Ministarstvo finansija dalo mišljenje, ali ga nisu dostavili, već samo saglasnost Vlade.
Novim zakonom Ministarstvo će kontrolisati sve?
Generalna sekretarka Unije slobodnih sindikata Ivana Mihajlović kazala je Institutu alternativa da je uloga Vlade i Ministarstva finansija u odnosu na kolektivno pregovaranje veoma značajna u smislu davanja saglasnosti na prethodno ispregovarane kolektivne ugovore, uprkos stavu Međunarodne organizacije rada da se država uzdrži od miješanja u proces kolektivnog pregovaranja.
„Budući da u pojedinim državnim preduzećima upravo Vlada imenuje članove upravljačkih tijela, ovi upravljački organi po prirodi stvari bi trebalo da budu dovoljan kontrolni mehanizam prilikom zaključivanja kolektivnih ugovora. Posebno jer shodno odredbama Zakona o radu, kolektivni ugovor kod poslodavca u privrednom društvu, ustanovi ili drugoj javnoj službi, čiji je osnivač država, odnosno lokalna samouprava zaključuju reprezentativne organizacije sindikata, direktor i nadležni organ upravljanja”, navela je ona.
Predlog izmjena Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru predviđa da se kolektivni ugovori ili drugi akti kojim se utvrđuju koeficijenti za zarade donose uz saglanost Ministarstva, ali ne i Vlade kao što je do sada bio slučaj.
U nacrtu piše i da se Odredbe zakona neće odnosi na zaposlene u Centralnoj banci, nezavisnom pravnom licu čiji je osnivač država ili vrši javna ovlašćenja, a koje se pretežno finansira iz sredstava međunarodnih organizacija, Crvenom krstu Crne Gore i zaposlene u privrednom društvu čiji je osnivač država a koje se bavi finansijskom – kreditnom djelatnošću u cilju podsticanja razvoja crnogorske ekonomije.
Izbrisana je odredba po kojoj su izuzete kompanije kod kojih je ugovorom o dokapitalizaciji sa stranim pravnim licem uređeno pitanje zarada (EPCG), kao i kompanije koje ostvaruju dobit u poslovanju i uredno izmiruju sve svoje obaveze, što znači da će se zakon primjenjivati i na dobitaše i gubitaše.
Javna rasprava o nacrtu novog zakona završena je 8. decembra prošle godine, a Ministarstvo finansija još uvijek nije objavilo izvještaj sa nje.
Zanimljivo da su u mišljenju od 3. juna prošle godine na Predlog Kolektivnog ugovora za zaposlene u Institutu za crnu metalurgiju iz Ministarstva finansija sugerisali da se zaključivanje ugovora odloži do donošenja novog Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, što je ovo preduzeće i uradilo.
Ministarstvo davalo i negativna mišljenja
Ministarstvo finansija nije dalo pozitivno mišljenje na kolektivne ugovore za tri državna željeznička preduzeća i to: Željeznički prevoz Crne Gore (ŽPCG), Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS) i Montecargo navodeći da više članova predloženih kolektivnih ugovora tih preduzeća nije u skladu sa odredbama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Takođe, u mišljenju iz 2022. godine na Kolektivni ugovor za Nacionalne parkove iz Ministarstva finansija su istakli da preko 10 članova nije bilo usklađeno Opštim i Granskim kolektivnim ugovorom kolektivnih ugovorom, Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
U februaru ove godine Ministarstvo finansija je navelo da ne može podržati donošenje odluke o utvrđivanju koeficijenata preduzeća „Unispektrum“ jer je visina koeficijenata utvrđena na način kojim se urušava sistemsko uređivanje zarada u javnom sektoru. „Unispektrum“ osnovao je Univerzitet Crne Gore u martu 2023. godine.
Nepostojanje kolektivnih ugovorima ima značajne posljedice
Analiza prikupljenih podatka koja su državna preduzeća dostavili Instituta alternativa je pokazala da neki od njih nemaju kolektivne ugovore, dok je analiza Centra za građanske slobode (CEGAS) iz prošle godine je pokazala da svega 51 odsto javnih preduzeća, uključujući opštinska, ne posjeduje kolektivni ugovor.
Iz „Zaštite prostora“ dostavili su Pravilnik o zaradama, naknadama zarada i drugim primanjima, ali ne i informaciju da li su tražili mišljenje ministarstva i Vlade. Društvo je osnovano za sprovođenje administrativnog izvršenja rješenja o rušenju i vraćanju u prvobitno strane zemljišta i objekata i vrši poslove za potrebe urbanističko-građevinske inspekcije.
Iz “Castello Montenegro” koje se bavi uslugama kamionskog terminala i izdavanja poslovnih prostorija su kazali da zapošljavaju sedam radnika i da nisu u obavezi da imaju akt o sistematizaciji jer imaju manje od 10 radnika. Naveli su i da su svi koeficijenti su usklađeni sa opštim kolektivnim ugovorom kao o povećanja u skladu sa Evropa Sad 2
Slična situacija je i u Naučno-tehnološkom parku koji primjenjuje Opšti kolektivni ugovor, dok nemaju akt o sistematizaciji jer imaju manje od 10 radnika.
„Univerzitetski sportsko-kulturni centar“ sa 10 zaposlenih u 2023. godine ima samo Odluku o utvrđivanju koeficijenata za obračun zarada, a kolektivni ugovor između ostalih nema ni avio prevoznik „To Montenegro“.
Mihajlović navodi da je u odnosu na privatni sektor u kojem tek odnedavno postoji svega šest zaključenih kolektivnih ugovora kolektivno pregovaranje u javnom sektoru na značajno većem nivou.
„Nepostojanje kolektivnih ugovora ima značajne posljedice po zaposlene, budući da naše radno zakonodavstvo regulisanje brojnih pravnih instituta prepušta upravo kolektivnom pregovaranju. Kolektivno pregovaranje trebalo bi da doprinese većoj transparentnosti, posebno u pogledu zarada i sistema nagrađivanja, što na žalost, čak i tamo gdje postoje kolektivni ugovori nije slučaj, budući da poslodavci najčešće ne žele da ispregovaraju kriterijume, mjerila i druge okolnosti od značaja za nagrađivanje, kao ni da se obavežu da će taj proces učiniti transparentnim u pogledu objavljivanja zaposlenih koji su ostvarili pravo na uvećanje zarade i obrazloženja kako je i zašto došlo do nagrađivanja”, navela je ona.
„U konačnom, odredba člana 100 Zakona o radu, koja se jednako primjenjuje i na javni i na privatni sektor, daje široka ovlašćenja u pogledu obuhvata lica koja mogu imati zaradu koja ne podliježe kolektivnom pregovaranju, već je isključivo stvar dogovora i zavisi od pregovaračke snage pojedinca ili onoga ko u konačnom odlučuje o visini zarada”, navela je Mihajlović.
Neustavno miješanje Vlade
Mihajlović je ukazala i na nelogičnosti koje se odnose na činjenicu da je Ustavni sud Crne Gore u više navrata proglašavao određene odredbe granskih kolektivnih ugovora u javnom sektoru neustavnim i nezakonitim, uprkos činjenici da su isti potpisivani sa resornim ministarstvom, uz saglasnost Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore.
Tako je Ustavni sud u junu prošle godine jednoglasno ukinuo odredbu člana 31 Granskog kolektivnog ugovora za oblast uprave i pravosuđa, po kojem je osnovna zarada zaposlenih mogla biti uvećana po osnovu naučnog zvanja samo članovima Sindikata uprave i pravosuđa.
Takođe, u oktobru prošle godine Ustavni sud ukinuo je više odredbi Granskog kolektivnog ugovora za stambeno-komunalnu djelatnost kojim su od oktobra 2023. godine značajno podignute plate u ovoj oblasti.
„Posebno karakterističan slučaj jeste slučaj Granskog kolektivnog ugovora za prosvjetu u kojima se resorno ministarstvo nalazilo u ulozi potpisnika, a Ministarstvo finansija i Vlada kao subjekti koji su dali saglasnost na isti, a čije imperativne odredbe u pogledu uvećanja zarada nijesu poštovali upravo naprijed pomenuti subjekti, zbog čega su zaposleni pokrenuli štrajkačke aktivnosti”, zaključila je Mihajlović.
Tekst je nastao u okviru projekta “Civilno društvo za zdrava, djelotvorna, održiva i transparentna javna preduzeća (BEST SOEs)”, koji je finansijski podržan od strane Evropske unije, uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Instituta alternativa, i nužno ne odražava stavove Evropske unije i/ili Ministarstva javne uprave.