Saopštenje: Zapošljavanje i napredovanje u državnoj upravi nedovoljno transparentno

Nijesu ispunjeni pravni i institucionalni preduslovi za primjenu novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima, a ni transparentnost sprovođenja ovog akta nije zadovoljavajuća, smatra Institut alternativa (IA).

Svoj prvi kvartalni monitoring izvještaj o zapošljavanju i napredovanju u državnim organima, na osnovu Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji je počeo sa primjenom 1. januara, IA je predstavio u srijedu u Podgorici.

Do 1. januara, nijesu stvoreni svi zakonski preduslovi za sprovođenje novog Zakona. Od predviđenih 13, doneseno je 4 podzakonska akta u prelaznom periodu od sedamnaest mjeseci između stupanja na snagu ovog akta i početka njegove primenje.

Do 1.aprila, donijeto je još samo tri podzakonska propisa.

“Kašnjenje u usvajanju propisa za primjenu novog Zakona se negativno odrazilo na dosljednost primjene novih pravila u vezi sa zapošljavanjem i napredovanjem u državnim organima”, kazala je Milena Janketić, jedna od autorki izvještaja.

Ona je naglasila da ni Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Centralne kadrovske evidencije nije bio donijet u posmatranom periodu a da je nedovoljna ažuriranost ovog informacionog sistema alarmanta.

Naime, broj državnih službenika i namještenika zaposlenih u organima državne uprave Crne Gore, definisanim Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave na dan 01.01.2013 god, na osnovu Centralne kadrovske evidencije je 3739, iako se procjenjuje da ukupni broj državnih službenika i namještenika iznosi oko 10,500.

To znači da podaci za preostalih više od sedam hiljada zaposlenih u ogranima državne uprave uopšte nijesu unijeti u Centralnu kadrovsku evidenciju, piše u izvještaju.

“Štaviše, svega 6 organa dostavilo je podatke o ocjenjivanju svoj službenika i namještenika u Centralnu kadrovsku evidenciju do 1. aprila 2013. godine”, rekla je Janketić, naglasivši da to predstavlja prepreku u primjeni Zakona, jer bi uvid u stručne i radne kvalitete kandidata koji su već državni službenici i namještenici trebalo da se ostvaruje i preko uvida u njihove ocjene.

Svega 18 oglasa za popunu radnih mjesta u državnoj upravi bilo je raspisano u periodu, pokrivenom izvještajem. Od toga, ne računajući izbor starješina organa, svega četiri kandidata/kandidatkinje su prošla kroz novoutvrđeni postupak provjere i ocjenjivanja sposobnosti na osnovu dva odvojena oglasa.

Stoga, smatraju u IA, preuranjeno je donositi zaključke o dosljednosti primjene načelnog pravila novog Zakona da zaposlenje u državnoj upravi dobija onaj kandidat ili kandidatkinja čije su sposobnosti, stručni i radni kvaliteti, najbolje ocijenjeni.

Ipak, nalazi monitoringa upućuju na nedovoljnu transparentnost primjene nekih njegovih odredaba.

“Naime, zakon se tumači na taj način da je sprovođenje internih oglasa unutar državnih organa povjereno organu za čije je potrebe oglas raspisan, iako bi Uprava za kadrove trebalo da ima centralnu ulogu u sprovođenju svih oglasa”, kazala je Milena Milošević, istraživačica javnih politika u IA.

Ovakva praksa navodi na osnovanu pretpostavku da se, u slučajevima internih oglasa unutar državnih organa, provjera sposobnosti uopšte ne vrši.

Zbog toga, u cilju unapređenja zapošljavanja i napredovanja u državnoj upravi, IA predlaže Upravi za kadrove i državnim organima da obezbijede dosljednu primjenu zakonskih odredaba koje nedvosmisleno uređuju nadležnosti u sprovođenju oglasa za popunu radnih mjesta, uključujući i provjeru sposobnosti.

Na prezentaciji je najavljeno i da će IA nastaviti sa praćenjem zapošljavanja i napredovanja u državnim organima, i, u sklopu toga, objaviti preostala tri kvartalna izvještaja o popuni radnih mjesta u državnim organima, uz podršku Fondacije Fridrih Ebert.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.