MUP je bez posebnog obrazloženja odbio da unaprijedi rad unutrašnje kontrole policije i poveća njena ovlašćenja, a u Strategiju razvoja policije nije uključio ni mjere koje se odnose na depolitizaciju, povećanje transparentnosti i unapređenje upravljanja finansijama.
Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila Strategiju razvoja policije u narednom petogodišnjem periodu (2016-2020) i Akcioni plan za period 2016-2018. Ovi dokumenti su naročito važni imajući u vidu da je poslednja strategija fokusirana samo na unapređenje funkcionisanja policije kreirana 2010. godine, te da kvalitetna nova strategija mora da uključi najrazličitija pitanja koja se tiču policije i da na temeljan i sveobuhvatan način pristupi analizi problema u dosadašnjem funkcionisanju policije.
Međutim, sam proces izrade Strategije i Akcionog plana nije bio ni transparentan ni participativan. Nije bilo javno dostupnih informacija o radu radnih grupa na ovim aktima, a nije bilo ni poziva za učešće zainteresovane stručne javnosti u pripremi nacrta.
To se pokušalo nadomjestiti organizovanjem javnih stručnih konsultacija, ali bez iskrene namjere da se Nacrti unaprijede, već da se fingira otvorenost Ministarstva za sugestije i predloge građana. Nedostatak uvažavanja javnosti se najbolje vidi po tome što Izvještaj sa javne rasprave sadrži 7 stranica izlistanih predloga i pola stranice odgovara Ministarstva gdje se navodi da se pet predloga prihvata, od čega su dva tehnička, a sve ostalo odbija.
Institut alternativa (IA) je u okviru javne rasprave nadležnom Minsitarstvu unutrašnjih poslova dostavio 46 konkretnih predloga mjera koje su proizašle iz kvalitativnog istraživanja Procjena integriteta policije u Crnoj Gori i u kojem su analizirani problemi u šest prioritetnih oblasti: transparetnost, upravljanje finansijama, depolitizacija, upravljanje ljudskim resursima, unutrašnja kontrola i spoljni nadzor.
Od svih predloga, obrađivač je usvojio jednu mjeru:
“Analiza pritužbi građana koje se podnose rukovodiocima u kontekstu razloga 
za visok stepen neosnovanosti.”
Odbijeno je, dakle, svih devet predloga u vezi sa unapređenjem transparentnosti MUP-a i policije uz obrazloženje da “se obaveza transparentnog rada u kontinuitetu sprovodi u skladu sa važećim zakonskim propisima iz te oblasti”.
MUP je, dalje, u potpunosti zanemario 16 predloga iz oblasti upravljanja ljudskim resursima, odnosno, odbio da, npr:
- kao poseban cilj propiše depolitizaciju policije i smanjenje političkog djelovanja policijskih službenika,
- odbio da se obaveže da će propisati zakonom procedure za razrješenje rukovodilaca u policiji,
- odbio da unaprijedi transparentnost varijabila, nagrada i novčanih priznanja,
odbio preporuke za smanjenje diskrecionog odlučivanja o postavljenu rukovodilaca, itd.
Ono što smo posebno naglasili u komentarima je da je čitava oblast upravljanja finansijama isključena iz Strategije, a to je oblast od visokog rizika za korupciju. U komentarima koje smo dostavili posebno smo skrenuli pažnju da ne treba praviti vještačku granicu između MUP-a i Uprave policije, jer se ne može reformisati Policija bez paralelnog reformisanja načina i procedura na koji Ministarstvo upravlja i donosi odluke koje se odnose na policiju, u skladu sa svojim nadležnostima. Uprkos tome, MUP je ostalo pri svom da se “finasiranje spada u nadležnosti MUP-a, a strateška dokumenta se odnosne na razvoj Uprave policije”, pa su, stoga, svi predlozi za unapređenje upravljanja finansijama odbijeni.
Pri tome, ne smije se zaboraviti da je Vlada svojim Zaključkom zadužila MUP da, do kraja 2015. godine, sačini i dostavi Vladi na usvajanje novu Strategiju razvoja unutrašnjih poslova 2016-2020. godina, a ne samo policije. Strategija razvoja unutrašnjih poslova je bila predviđena i Programom rada Vlade i Programom rada MUP-a za 2015. godinu. Međutim, Ministarstvo je samovoljno promijenilo zaključak, bez formalne inicijative za izmjene zaključka i Programa rada Vlade što je obavezno i fokusiralo se samo na policiju umjesto na reforme cijelog MUP-a.
Međutim, to što je unutrašnja kontrola u okviru MUP-a, nije spriječilo MUP da u Akcionom planu propiše nekoliko mjera za unapređenje administrativnih i tehničkih kapaciteta unutrašnje kontrole. Ali ih jeste opredijelilo da odbiju 13 naših predloga u ovoj oblasti uz obrazloženje da:
“Nijesu uvažene preporuke u vezi sa radom nadzornih tijela, posebno unutrašnje kontrole jer su ponuđena rješenja već definisana zakonima i primjenjuju se u praksi”.
Drugim riječima, MUP je između ostalog odbio da:
- Izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima proširi ovlašćenja unutrašnje kontrole na nadzor nad MUP-om, posebno u oblastima od visokog rizika za korupciju, kao što su javne finansije i javne nabavke, kao i uvođenja kontrole nad imenovanim/postavljenim licima u policiji (kao što su pomoćnici direktora, direktor i sl.)
- Utiče na pomjeranje težišta koncepcije unutrašnje kontrole sa postupanja po žalbama građana i ocjene zakonitosti postupanja pojedinih policijskih službenika na procesuiranje policijskih službenika i funkcionera za krivična djela. Ovo posebno imajući u vidu da nekoliko drugih tijela ocjenjuje zakonitost postupanja policijskih službenika, ali da druga tijela nemaju policijska ovlašćenja pa ne mogu doprinijeti prikupljanju dokaza protiv policijskih službenika.
MUP je odbio i mjere za unapređenje rada Disciplinske komisije, kao i mjere za unapređenje sprovođenja zakuljačaka i preporuka radnih tijela Skupštine, Skupštine, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i Savjeta za građansku kontrolu rada policije od strane MUP/UP.
Ovakav način rada u potpunosti obesmišljava učešće zainteresovanih strana u javnim raspravama, jer ne postoji ozbiljna volja ni za unapređenje dokumenata ni rada policije i MUP-a. Umjesto toga kozmetičkim mjerama i parcijalnim aktivnostima se stvara privid reformi dok se svi suštinskih problemi zanemaruju – bez odgovorosti za to kakva će policija biti za dvije, odnosno pet godina.
Dina BAJRAMSPAHIĆ
Istraživačica javnih politika
Povezane vijesti: TV prilog: Čuvari vlasti ili građana? Policija u regionu
