Saopštenje: Do transparentnih zarada teško kroz more dodataka

Transparentnost zarada u javnom sektoru neće biti unaprijeđena novim Vladinim predlogom Zakona, s obzirom na složenu strukturu zarade i veliki broj dodataka koji otvaraju mogućnost za zloupotrebe.

Predlog Zakona o zaradama u javnom sektoru ušao je u skupštinsku proceduru na samom kraju prošle godine, ali ne u formi koja bi omogućila da se otklone ključni nedostaci politike zarada.

Zanimljivo je da se novim predlogom Zakona koji je dospio u Skupštinu znatno proširuje lista izuzetaka od primjene njegovih odredaba. Naime, Zakonom se neće obuhvatiti zaposleni u uspješnim “javnim preduzećima”. Iako je pravo funkcionera da primaju naknadu nakon odlaska sa funkcije skraćeno sa dvije na jednu godinu, predlog Zakona neće doprinijeti većoj transparentnosti.

U grafiku koji prilažemo, naznačeno je da osim osnovne zarade, prema ovako formulisanom Predlogu, zaposleni imaju pravo na različite dodatke, pri čemu ostaje nejasno obrazloženje uvođenja specijalnog dodatka na zaradu zaposlenima koji rade na specifičnim poslovima u predmetima organizovanog kriminala, korupcije, pranja novca, terorizma i ratnih zločina. Još je nejasnija razlika između ovog dodatka i druge vrste dodatka na osnovnu zaradu, koji se dodjeljuje za određena radna mjesta.

U praksi se mogu pojaviti brojne nedoumice o tome koji su to specifični predmeti ili koja su to određena radna mjesta. Sve to će se dalje negativno odraziti na transparentnost, nepristrasnost i ujednačenost primjene politike zarada u javnom sektoru.

U Institutu alternativa, smatramo da je svakako neophodno stimulisati zaposlene na poslovima borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Međutim, oni se mogu stimulisati i na pravno sigurniji i predvidljiviji način, kroz adekvatno razvrstavanje u grupe poslova i koeficijente, a ne putem mehanizama kao što su specijalni dodaci, koji predstavljaju dodatnu mogućnost da se osnovne zarade uvećavaju na arbitraran način. Takođe, zanimljivo je da se ovim predlogom već poništavaju nedavna zakonska rješenja. Nije predviđen isti koeficijent za zarade Zaštinika ljudskih prava i sloboda i direktora Agencije za sprječavanje korupcije, uprkos Zakonu o sprječavanju korupcije, koji predviđa jednaku platu za čelnike ovih institucija.

Mi smo se zalagali da se novim Zakonom na adekvatniji način tretiraju i varijabile, odnosno svojevrsni bonusi na zaradu koji pripadaju zaposlenom sa izuzetnim rezultatima i kvalitetom rada, a koji iznose i do 80 odsto prosječne zarade. Kvalitet rada, naime, treba cijeniti u odnosu na već postojeću Uredbu o ocjenjivanju državnih službenika, kako bi se spriječila samovolja u dodjeli varijabila.

Netransparentnost u dodjeli varijabila kritikovala je i SIGMA, zajednička inicijativa Evropske komisije i OECD. U Izvještaju o nivou ispunjenosti Evropskih principa javne uprave u Crnoj Gori, koji je SIGMA objavila 13. novembra 2015. godine, kritikuje se nepreciznost u zakonodavnom okviru kada je u pitanju dodjela varijabila od strane starješine organa ili ministra.

Prema podacima Instituta alternativa, do kojih smo došli u okviru projekta “Državna uprava u Crnoj Gori: Jednaka za sve”, podržanog od strane Ambasade SAD u Podgorici, tokom 2014. godine, državni organi su po osnovu isplate varijabilnog dijela zarade svojim zaposlenima potrošili oko 1 466 000 eura. Međutim, ono što je ključno pitanje kojem ćemo mi dalje posvetiti pažnju je to koliko je isplata varijabila transparentna i ujednačena među organima, i u kojoj mjeri su svi zaposleni upoznati sa kriterijumima na osnovu kojih njihove kolege postižu izuzetne rezultate i za to bivaju nagrađeni. Samo na taj način se može govoriti o nagrađivanju zasnovanom na zaslugama, a ne na slobodnim procjenama čelnika institucija, koji i nijesu neposredni rukovodioci većine zaposlenih u javnom sektoru.

Novim Zakonom, ako se usvoji, ukinuće se i platni razredi u okviru kojih su razvrstavana zvanja državnih službenika i namještenika. Time se, međutim, ukida i mogućnost za njihovo napredovanje, koje je do sada bilo moguće samo u viši platni razred na osnove dvije uzastopne odlične ocjene o radu. To dodatno ide u prilog tvrdnji da je neophodno zarade posmatrati u širem kontekstu sveukupne reforme javne uprave i službeničkog sistema, koja je započeta još 2003. godine, ali je, upravo zbog nedostatka koordinacije i jasne vizije, danas, kako je Evropska komisija ocijenila u nedavnom izvještaju, Crna Gora tek “umjereno spremna” po ovom pitanju.

Milena MILOŠEVIĆ
Istraživačica javnih politika

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.