Prvi u trci, a daleko od odlikaša

Ovogodišnji izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori relativizuje lidersku poziciju u odnosu na ostale zemlje Zapadnog Balkana; pojedine eksplicitne kritike podudaraju se sa nalazima Instituta alternativa i odlažu dobijanje završnih mjerila za poglavlja 23 i 24.

Crna Gora, zajedno sa Srbijom, drugom zemljom koja je u zvaničnom procesu pregovora o EU članstvu, ostala je u sjenci Albanije i Sjeverne Makedonije, koje su “pobrale” više pohvala od EU zvaničnika u zvaničnom predstavljanju ovogodišnjeg paketa proširenja.

Slično ranijim godinama, tim Instituta alternativa (IA) je analizirao izvještaj o Crnoj Gori; zaključak je sličan i ponavlja se prosječna ocjena o ograničenom napretku koja ukazuje na neuspjeh zemlje da uđe u naprednije reforme koje bi pokazale opipljivije rezultate.

Drugim riječima, prosječna ocjena na osnovu analize 33 poglavlja je minimalni napredak od kojeg su gori samo “nazadovanje” (backsliding) ili “odsustvo napretka” (some/limited progress) ili brojkama izraženo 3,09. Slična je i prosječna ocjena sveukupnog stanja u poglavljima (3,03). Ni prošle ni ove godine, nismo zaslužili nijednu peticu.

Ove ocjene prate metodologiju Evropske komisije, koja od 2015. godine, podrazumijeva dva nivoa ocjenjivanja – “presjek stanja” i “ocjenu napretka”. Prvi nivo se odnosi na ocjenu sveukupnog stanja u oblastima koja pokrivaju pojedina poglavlja, dok se drugi nivo fokusira na izdvojenu ocjenu napretka koji je ostvaren u proteklih 12 mjeseci, tj. od objavljivanja prethodnog izvještaja. Moguće ocjene za presjek stanja su “početna pripremna faza, određeni nivo spremnosti, umjerena spremnost, dobar i visok nivo spremnosti”. Nazadovanje je najniža ocjena koja se može dobiti po drugom osnovu. Slijede je “odsustvo napretka, ograničeni napredak, dobar napredak i značajan napredak”.

Sumirani rezultati pokazuju da je Crna Gora ostvarila neki pomak u odnosu na prošlu godinu u četiri poglavlja, dok je u pet poglavlja dobila lošije ocjene nego prošle godine. Osim pet poglavlja u kojima se nazadovalo u odnosu na prošlu godinu, Evropska komisija je dala nižu ocjenu i za napredak u oblasti reforme javne uprave (sa 4 na 3), koja nije poglavlje ali je oblast od posebne važnosti pa je Komisija takođe ocjenjuje.

I ove godine je (ne)sloboda izražavanja i medija najalarmantija oblast u kojoj nije zabilježen napredak, ali joj se pridružuju i pojedine druge zabrinjavajuće ocjene, naročito u pogledu izbornih zloupotreba, borbe protiv korupcije, i slobodnog pristupa informacijama.

Naime, prateći pozive za proaktivnijim i kredibilnijim pristupom od strane Agencije za sprječavanje korupcije, koji su bili prisutni u tzv. nezvaničnim dokumentima o stanju u poglavljima 23 i 24 (tzv. non paper), Evropska komisija je jasno zadržala stav o nedovoljnoj efikasnosti ove institucije, i naročito ukazala na kontroverznost odluke ASK da sakrije odluku kojom je Demokratska partija socijalista prekršajno kažnjena zbog nepravilnosti u finansiranju, koje je osvijetlila tzv. afera “koverat”.

IA, koji je i tražio uvid u predmetnu odluku zahtjevom za slobodan pristup informacijama, je ranije ukazao da je odluka ASK neutemeljena i usmjerena na zaštitu DPS-a a ne javnog interesa, i pokrenuo tužbu pred Upravnim sudom kako bi se izborio za pravo javnosti da zna koju logiku je primijenila Agencija da primijeni Zakon o prekršajima kao odgovor na jednu od najozbiljnih političkih afera u istoriji zemlje.

Razlog za brigu Evropske komisije je i primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama, i rastući trend na koji je IA takođe ukazao u svojim analizama u oblasti upravljanja javnim finansijama, da se informacije o raspolaganju državnim budžetom proglašavaju tajnom. Poziv za usaglašavanje ovog Zakona sa međunarodnim standardima poklapa se sa našim ocjenama da su njegove izmjene iz 2017. godine unazadile transparentnost crnogorske javne uprave.

Ukazano je i da su, uprkos unapređenju elektronske platforme za sprovođenje javnih rasprava o propisima i strategijama, javne rasprave o važnim zakonima koji se tiču građana izbjegnute i da nema suštinskog uključivanja zainteresovanih strana u razvoj javnih politika, na šta IA redovno upozorava u svojim monitoring izvještajima o reformi javne uprave.

Novina ovogodišnjeg izvještaja je i jasno ukazivanje da borba protiv organizovanog kriminala zaostaje u oblastima koje zadiru u etablirane interese lokalnih grupa.

Zato bi dan objavljivanja ovog izvještaja trebalo da bude dan otriježnjenja za mnoge crnogorske državne organe koji se godinama samozavaravaju statistikama u koje niko ne vjeruje. Nakon sedam godina pregovara, nema zelenog svjetla za otvaranje poslednjeg preostalog, poglavlja 8. Nema zelenog svjetla ni za dobijanje završnih mjerila za poglavlja 23 i 24 jer privremena mjerila za ova poglavlja nisu još uvijek ispunjena, na šta je IA u kontinuitetu ukazivao i pozivao Vladu da preuzme dodatne aktivnosti ka njihovom ispunjenju. Izbori u Evropskoj uniji nisu obeshrabrili Evropsku komisiju da snažno podrži Albaniju i Sjevernu Makedoniju, dok je neskriveno nezadovoljstvo Crnom Gorom i Srbijom.

Iako diplomatskim jezikom, Crna Gora je dobila eksplicitne kritike za zabrinjavajuća dešavanja u pojedinim oblastima, dok je, na drugoj strani, primjera radi Sjeverna Makedonija dobila “vjetar u leđa” za “postojani tempo” sprovođenja reformi, “fundamentalne promjene” kroz koje prolazi i “opipljive rezultate u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije, reforme obavještajnih službi i javne administacije”.

Izražavamo zadovoljstvo što je Komisija u samoj završnici svog mandata pokazala integritet i dosljednost u insistiranju na ispunjenju kriterijuma, kako bi vlasti regiona rasprišile iluzije da se bez stvarnih reformi može ići naprijed. Nadamo se da će i u novom manadatu istrajati na pristupu koji će znati da nagradi zasluge pojedinačnih zemalja u sprovođenju reformi, ali i demaskira simulaciju reformi i retoriku vladajućih elita, koje umjesto suštinske privrženosti demokratskim vrijednostima nastoje da tehničke izmjene i prolongiranje rada na zakonodavnim izmjenama predstave kao suštinski napredak.