Državni i lokalni službenici i namještenici koji smatraju da im je povrijeđeno neko radno pravo nemaju kome da se žale jer duže od tri mjeseca ne postoji Komisija za žalbe.
Vlada premijera Zdravka Krivokapića je 2. oktobra prošle godine razriješila bez održavanja sjednice i bez obrazloženja predsjednicu ove Komisije Veru Medojević i četiri člana Irmu Selmanović, Tatjanu Radović Uskoković, Enesu Rastoder i Zoricu Ćupić. Ovaj sastav je imenovan u oktobru 2018. godine.
Ćutanje
Iz Vlade juče nije odgovoreno na pitanja “Vijesti” u vezi sa tim koji su razlozi zbog kojih Komisija do danas nije imenovana i kada će biti imenovana. Pitanja su upućena kabinetu premijera i Vladinoj službi za odnose sa javnošću.
Pitanja za izvršnu vlast su kome od razrješenja Komsije zaposleni u organima državne i lokalne uprave, kao i kandidati koji se prijavljuju na oglase i konkurse koje ovi organi raspisuju dostavljali žalbe i ko je o tim žalbama odlučivao, kao i koliko je tih žalbi bilo od dana razrješenja Komisije do danas i koliko ih je ukupno bilo u prošloj godini.
Javni konkurs za izbor nove Komisije je raspisan krajem oktobra prošle godine, a njegovi rezultati do danas nijesu poznati.
Iz NVO Institut Alternativa za “Viijesti” su kazali da je Vlada u oktobru prošle godine donijela rješenje o prestanku mandata predsjednice i članova Komisije za žalbe na predlog Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, nakon što je Ministarstvo odbrane obavijestilo Ministarstvo javne uprave o propustima rada Komisije.
Ministarstvom javne uprave, digitalnog društva o medija rukovodi Tamara Srzentić.
”Odluka je donijeta telefonski, bez održavanja sjednice, uz saglasnost većine članova Vlade, ali nije objavljena u okviru materijala na sajtu Vlade, već samo kao rješenje, bez obrazloženja, u Službenom listu. Uvidom, koji smo ostvarili na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama u predlog Ministarstva javne uprave, razlozi koji su navedeni za prestanak mandata su da je Komisija pokazala nestručnost i nesavjesnost u obavljanju dužnosti, “jer je kao profesionalno stručno tijelo morala znati i postupati u okviru rokova i granica svojih ovlašćenja u skladu sa zakonom, pridržavajući se načela nezavisnosti i samostalnosti u radu. “Prestanku mandata Komisije prethodila je odluka Ministarstva odbrane o izboru kadeta na Vazduhoplovnoj akademiji u Grčkoj, donijeta u julu prošle godine, u kojoj je nezadovoljnim kandidatima u uputstvu o pravnom lijeku predočeno da na odluku Ministarstva nije dozvoljena žalba, već se može pokrenuti upravni spor”, kazali su iz IA.
Iz ove NVO su naveli da je Upravni sud u ovom slučaju donio rješenje da je tužba nedozvoljena i spise predmeta ustupio Komisiji u septembru 2021. godine.
”Ovaj slučaj je bio i predmet poslaničkog pitanja u Skupštini, gdje je ministarka odbrane Olivera Injac u odgovoru navela da kandidat koji je izjavio žalbu nije imao pravo na žalbu i da je Upravni sud napravio previd, jer Komisija nije nadležna u ovom slučaju”, kazali su iz IA.
Kako su objasnili, u ovom slučaju je došlo do različitog tumačenja o tome da li je žalba uopšte dozvoljena, dok je Komisija, prema predlogu razrješenja, prije isteka roka za urgenciju koju je sama poslala, donijela odluku bez spisa predmeta.
”Međutim, sve da to i jeste predstavljalo “nestručno i nesavjesno” obavljanje poslova, predlog o razrješenju ne sadrži neke važne činjenice. U prvom redu, nejasno je ko je od članova bio izvjestilac u datom slučaju niti iz predloga rješenja sa obrazloženjem proizilazi da su članovi dobili priliku da se izjasne o navodima ili da je sproveden postupak utvrđivanja njihove individualne odgovornosti”, kazali su iz IA.
Posljedice
Razrješenjem Komisije za žalbe, naglašavaju iz ove NVO, došlo se do situacije da zaštita prava državnih službenika i namještenika bude suspendovana nekoliko mjeseci.
”Ovakvim postupkom Vlade, kreirana je situacija u kojoj bi državni organi mogli imati problem i sa odlaganjem zapošljavanja državnih službenika i namještenika ako se neko od kandidata odluči da preispita odluku o izboru državnog organa, jer žalba izjavljena na odluku o izboru državnog službenika i namještenika odlaže izvršenje rješenja”, objasnili su iz IA.
Kako bi utvrdila da li je u postupcima zapošljavanja i rasporeda bilo žalbi u periodu nepostojanja funkcionalne Komisije za žalbe, IA je zahtjevom za slobodan pristup informacijama zatražila sve žalbe koje je Komisija primila u periodu između 2. oktobra i 19. novembra prošle godine.
”U tom periodu, podnijeta je jedna žalba na odluku o izboru u Ministarstvu odbrane, što znači da državni službenik ne može da zasnuje radni odnos dok se ne postupi po toj žalbi. Takođe, trenutno je u proceduri i 29 žalbi koje se odnose na raspoređivanje službenika, ali žalbe koje se odnose na raspoređivanje državnih službenika ne odlažu izvršenje rješenja pa nezadovoljni službenici moraju da čekaju ponovno uspostavljanje rada Komisije da bi se riješavalo o njihovim pravima.
Ovo je samo dio žalbi koje službenici mogu da podnesu a njihov broj u posmatranom periodu nije zanemarljiv”, kazali su u IA.
Ukinuli opštinske komisije zbog ekonomičnosti u radu
Komisije za žalbe je 2018.godine nakon donošenja Zakona o lokalnoj samoupravi dobila u nadležnost i odlučivanje o žalbama na lokalnom nivou.
”Ovo rješenje se pokazalo kao efikasno, imajući u vidu da su do tada u opštinama bile osnovane 24 opštinske komisije za žalbe u kojima je bilo angažovano oko 120 zaposlenih.To se pokazalo necjelishodnim kada je u pitanju njihovo odlučivanje, ali i neekonomičnim zbog materijalnih sredstava koja su se izdvajala za njihov rad”, piše u posljednjem izvještaju o radu Komisije za 2020. godinu.
Autorka: Marija Mirjačić, Vijesti
Tekst je originalno objavljen u dnevnom listu ”Vijesti” 13. januara 2022. godine
