Novi izvještaj o upravljanju javnim finansijama

Pripremili smo izvještaj o sprovođenju reforme javnim finansijama, koji sadrži unakrsnu provjeru zvaničnih podataka iz izvještaja Vlade o sprovođenju Programa reforme upravljanja javnim finansijama, ali pokriva i manje istražene aspekte reforme upravljanja javnim finansijama.

Zvanični izvještaji Vlade pokazuju da je tokom 2017. i 2018. godine realizovana trećina planiranih aktivnosti, međutim, oni ne sadrže uvijek obrazloženja vrijednosti određenih pokazatelja uspjeha.

Vlada Crne Gore se ne pridržava vremenskog rasporeda prilikom planiranja budžeta, a kvalitet zahtjeva potrošačkih jedinica za dodjelu budžetskih sredstava nije na zadovoljavajućem nivou. Od 19 zahtjeva za 2018. godinu koje smo analizirali, deset ne sadrži nikakva obrazloženja traženih sredstava.

Iako Ministarstvo finansija izvještava o izvršenju budžeta na mjesečnom, kvartalnom, polugodišnjem i godišnjem nivou, tokom godine izostaju važne informacije o potrošnji pojedinačno po ključnim institucijama, funkcijama i programima. Ministarstvo finansija nije iskoristilo zakonske mogućnosti da organizuje javne rasprave o budžetu.

U izvještajnom periodu nije došlo do unapređenja programskog budžeta. U Zakonu o budžetu za 2019. godine nema predviđenog seta indikatora za određeni broj budžetskih programa, što je trebalo da predstavlja prvi korak u daljem uspostavljanju programskog budžetiranja. Projekat koji bi trebalo da dovede do ovih i drugih rezultata u razvoju programskog buždetiranja otpočeo je sa realizacijom krajem 2018. godine. Međutim, desili su se prvi pomaci u finansijskim procjenama strateških dokumenata. U odnosu na manje od 20% sektorskih strategija usvojenih tokom 2017. godine, koje su sadržale ukupnu procjenu finansijskih sredstava neophodnih za njihovo sprovođenje, ovaj procent je porastao na 46% u odnosu na nove sektorske strategije usvojene u 2018. godini. Ipak, i dalje najviše izazova postoji kada je u pitanju precizno navođenje troškova za finansiranje pojedinačnih aktivnosti u okviru strateških dokumenata.

Uz selektivno i nedovoljno izvještavanje o izvršenju ukupnog budžeta, transparentnost kapitalnog budžeta je naročito na niskom nivou. Ključne informacije o tokovima novca koji se troši tokom izgradnje auto-puta Bar–Boljare skrivene su od javnosti. U načelu, uvođenje poreske i poslovne tajne kao osnova za ograničenje pristupa informacijama, unazadilo je transparentnost javnih finansija.

Usklađivanje postupaka javnih nabavki sa EU regulativama ugroženo je izmjenama Zakona o javnim nabavkama iz 2017. godine. Vlada kao jedan od najvećih uspjeha predstavlja povećanje prihoda na osnovu poreza i carina. Međutim, Državna revizorska institucija je utvrdila da je evidencija poreskog duga na početku 2017. godine netačna i da je ukupan dug potcijenjen za preko 15 miliona eura.

Elektronski registar državne imovine još nije uspostavljen. Učinak inspekcije nad državnom imovinom je nedovoljan: tokom 2017. i prve polovine 2018. godine, inspektori su svega 32 puta izašli na teren. Inspekcijski pregledi, iako rijetki, pokazuju zabrinjavajuće stanje kod pojedinih nepokretnosti.

Djelimično je unaprijeđen zakonski okvir za upravljačku odgovornost i unutrašnje finansijske kontrole. Zakon o upravljanju i unutrašnjim finansijskim kontrolama u javnom sektoru je usvojen i stupio na snagu u novembru 2018. godine. Ovim zakonom jasnije je definisana odgovornost rukovodilaca subjekta, rukovodilaca organizacione jedinice i lica na koja su prenijeta ovlašćenja i odgovornosti. Ipak, ministri oklijevaju da delegiraju ovlašćenja za upravljanje finansijskim sredstvima. Samo smo od dva ministarstva dobili rješenja kojima su delegirana određena ovlašćenja starješinama organa u sastavu tih ministarstava.

Državna revizorska institucija je donijela novi strateški plan razvoja i usvojila smjernice za vršenje revizija završnog računa i ocjenu kriterijuma fiskalne odgovornosti. Strateškom planu, međutim, nedostaju mjerljivi ciljevi i pokazatelji uspjeha, dok analiza pokazuje relativno nisku zastupljenost organa javne uprave u izvršenim revizijama tokom 2017. i 2018. godine.

Ključni pomaci u sprovođenju Programa reforme desili su se samo na nivou pripremnih aktivnosti, uglavnom unapređenja normativnog i strateškog okvira. Transparentnost javnih finansija nije unaprijeđena, dok se odlaganjem uvođenja programskog budžetiranja, odlaže i mogućnost praćenja učinkovitosti javne potrošnje. U preporukama dajemo detaljniji osvrt na moguće pravce unapređenja u odnosu na nalaze istraživanja u pojedinim oblastima.

 

Izvještaj o reformi upravljanja javnim finansijama u 2017. i 2018. godini: ”Druga strana medalje” možete preuzeti ovdje.  

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.