Nov pristup – novi uslovi

Jovana Marović„Evropska unija neće dozvoliti da joj se ponove Rumunija i Bugarska“, „Problemi organizovanog kriminala i korupcije u Crnoj Gori uslovili su da se najteža poglavlja otvaraju na početku pregovora“, „EUROPOL ispituje veze podzemlja i političara“. Ovo su samo neke od rečenica kojima različiti domaći i međunarodni politički subjekti „objašnjavaju“ nov, otežan, pristup u pregovorima sa EU koji se počeo primjenjivati u slučaju Crne Gore. Šta on zapravo podrazumijeva i na koji način će uticati na obaveze koje država ima u procesu pregovora?

Sjenku na euforiju u gotovo cjelokupnoj crnogorskoj političkoj javnosti kojom je dočekana odluka Savjeta Evropske unije od 26. juna 2012. godine (potvrđena od strane Evropskog savjeta tri dana kasnije) o otpočinjanju pregovora za članstvo Crne Gore u Uniji, „bacio“ je zahtjev po kome izvještaje o usklađenosti crnogorskog zakonodavstva sa acquis-jem u okviru 23 i 24 poglavlja mora pratiti i izvještaj Evropske policijske kancelarije (EUROPOL) o stanju organizovanog kriminala u zemlji. Ovakav, neočekivan, razvoj situacije je još jedan u nizu pooštrenih kriterijuma za članstvo koji će se, po najavama šefa diplomatije Švedske – države koja je na njemu insistirala, primjenjivati i na sledeće države kandidate. Podsjećanja radi, i odluka o početku pregovora poglavljima koja se odnose na pravosuđe, ljudska prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, bila je novina. I mada se, najčešće, pogrešno tumači, ovo zapravo znači da će ova dva poglavlja biti „otvorena“ tokom cjelokupnog procesa pregovora, kao i da će se pregovori u okviru njih uporedo odvijati sa drugim poglavljima. Ovakav pristup omogućava EK/EU više vremena za monitoring napretka u posebno osjetljivim, već nabrojanim, oblastima, a koji je neophodan za uspješnu integraciju zemlje u EU, bez narušavanja funkcionisanja unutrašnjeg političkog i ekonomskog sistema ove nadnacionalne tvorevine.

Početak pregovora je uspjeh sam po sebi. Stalno političko blokiranje otpočinjanja pregovora sa Makedonijom ide u prilog ovom zaključku. Crna Gora ne bi trebalo da u ovom procesu bude opterećena sličnim spoljno-političkim preprekama. Ostaje joj, dakle, da se izbori „samo“ sa procesom usklađivanja zakonodavstva. Uz sveobuhvatnu i sistematsku borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Kada se uzme u obzir prvi, legislativni, preduslov, intenzivnu zakonodavnu djelatnost mora pratiti i unapređenje sprovođenja zakona. Ne treba posebno naglašavati da prepreku u tom smjeru predstavlja visoko politizovani državni kadar, koji je uz to i ograničen.

U drugom slučaju situcija je značajno složenija i implicira niz zaključaka. Dosadašnji napredak u ovim oblastima je dovoljan za početak pregovora. Sam proces pregovora stvoriće dodatan pritisak, podstrek i obavezu ubrzanijeg procesuiranja slučajeva koji se odnose na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Osim potrebe da se ojača međuinstitucionalna saradnja (posebno ona između policije i tužilaštva), neophodno je unaprijediti i kapacitete za sprovođenje finansijskih istraga i oduzimanje bespravno stečene imovine. Međutim, za sistemsku borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, jednako važan, ako ne i važniji, je segment političkog opredjeljenja da se ove pojave iskorijene iz društva. Zadatak je utoliko komplikovaniji što su one najčešće povezane sa političkim vrhom.

Izvjesno je da će prvi sledeći korak u ispunjavanju zahtjeva Evropske unije biti uslovljen ocjenama Evropske komisije o pregledu zakonodavstva u okviru poglavlja 23 i 24. Ovaj izvještaj bi trebalo da bude dostavljen do kraja godine, a u njemu će biti reflektovani i navodi iz izvještaja EUROPOL-a (problemi trgovine drogama, krivotvorenje novca, trgovina ukradenim vozilima, itd). Struktura izvještaja obuhvatiće i konkretna mjerila za otvaranje pregovora o spornim, neusaglašenim, pitanjima/oblastima u okviru poglavlja 23 i 24. Dosadašnja praksa pokazuje da su mjerila za otvaranje podrazumijevala izradu akcionih planova za unapređenje oblasti koje su predmet pregovora. Izvještaj o usaglašenosti zakonodavstva neće biti javan, a da li će EK dozvoliti uvid javnosti u izvještaj EUROPOL-a ostaje da se vidi.

Uzimajući u obzir dosadašnji tok ispunjavanja obaveza iz evropske agende, usvajanje akcionih planova se očekuje najranije na jesen 2013. godine. Kada pregovori nakon toga budu otvoreni, progres će zavisiti od brzine sprovođenja reformi. Otuda se već sada može reći da su pred novom Vladom ozbiljni izazovi. Pod uslovom da zaista želi izbjeći (vremensku) dinamiku pregovora Turske.

Dr Jovana Marović

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.