Nabavke za bezbjednost u pravnom vakuumu do 2020. godine

Do kraja ove godine novi Zakon o javnim nabavkama biće u Skupštini, a Uredba koja će regulisati nabavke u sektoru bezbjednosti primjenjivaće se tek od 2020. godine.

Mišljenje Evropske komisije na Nacrt novog Zakona o javnim nabavkama stiglo je 15. novembra, rekao je Mersad Mujević, v.d. direktora Uprave za javne nabavke i šef Radne grupe koja je pripremala novi Zakon o javnim nabavkama, na panel diskusiji “Ka boljem regulisanju javnih i tajnih nabavki u sektoru bezbjednosti” koju je organizovao Institut alternativa.

“Evropska komisija imala je nekoliko primjedbi na Zakon, koje se uglavnom odnose na pravnu zaštitu, naročito u odnosu na to što članove Državne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki imenuje Vlada, a ne Skupština”, pojasnio je Mujević.

On je dodao da Evropska komisija nije imala zamjerki u odnosu na opredjeljenje Vlade da nabavke u sektoru bezbjednosti i odbrane reguliše Vladinom Uredbom, umjesto Zakonom o javnim nabavkama.

“Dobili smo svega 3-4 primjedbe koje su rješive, pa se nadamo da će do kraja godine ovaj Zakon biti u Skupštini”, rekao je Mujević.

Na pitanje zašto Uredba o nabavkama u sektoru bezbjednosti i odbrane nije usvojena u zakonski predviđenom roku, Stefan Šaponjić, načelnik Direkcije za javne nabavke u Ministarstvu odbrane i član Radne grupe za pripremu Uredbe, odgovorio je da je Nacrt uredbe pripremljen ali da “zbog informacije o pripremi novog Zakona o javnim nabavkama, a na osnovu usmene saglasnosti, ona čeka usvajanje novog Zakona”.

“Ova Uredba je spremna i biće usvojena nakon usvajanja Zakona o javnim nabavkama, a primjenjivaće se od 2020. godine”, dodao je Šaponjić.

Ana Đurnić, istraživačica javnih politika u Institutu alternativa (IA), rekla je da ovu Uredbu treba dati javnosti na uvid i organizovati javnu raspravu o njoj prije usvajanja, kako bi sve zainteresovane strane mogle dati svoje sugestije i komentare.

“Imajući u vidu da je nacrt Uredbe već pripremljen, javnost treba da bude upoznata kako ona reguliše trošenje novca za nabavke u sektoru bezbjednosti i odbrane – povjerljive nabavke, kako je uređeno planiranje i izvještavanje o ovim nabavkama i koje kontrolne mehanizme u tom smislu predviđa Uredba”, dodala je Đurnić.

Ona je rekla i da, prema nalazima Instituta alternativa, Ministarstvo unutrašnjih poslova do sada nije pripremalo planove povjerljivih nabavki, a da je izvještaj o njima pripremljen samo za 2014. godinu. Objasnila je i da planovi i izvještaji o povjerljivim nabavkama Ministarstva odbrane za prethodnih pet godina nisu dostavljeni IA po zahtjevu za slobodan pristup informacijama, a da ista dokumenta Agencije za nacionalnu bezbjednost nose oznaku tajnosti “POVJERLJIVO”.

“Stoga ne možemo reći da je planiranje i izvještavanje o povjerljivim nabavkama dobro regulisano niti da je usklađeno sa Direktivama Evropske unije”, rekla je Đurnić.

Blažo Savković, načelnik Sektora II u Državnoj revizorskoj instituciji (DRI), u čiju nadležnost spada i revizija potrošačkih jedinica u sektoru bezbjednosti i odbrane, rekao je da, prema dosadašnjim nalazima revizije “Ministarstvo unutrašnjih poslova nije dobro planiralo nabavke”, te da ova potrošačka jedinica na početku godine ne procijeni dobro svoje potrebe, što kasnije dovodi do problema u realizaciji Plana javnih nabavki.

“Prvi pokazatelj lošeg planiranja jesu česte izmjene Plana javnih nabavki – čak devet puta u toku godine. Iako je to Zakonom dozvoljeno, nama je to pokazatelj da krenemo u dublja istraživanja”, rekao je Savković i dodao da loše planiranje i procjena potreba potrošačkih jedinica često dovodi do sprovođenja procedura nabavki na način koji nije u skladu sa propisima.

Zoran Milić, šef Biroa za javne nabavke u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), rekao je da je ovo ministarstvo u prethodnom petogodišnjem periodu potrošilo oko 58 miliona eura na javne nabavke.

“Razlike između planiranog i izvršenog budžeta za javne nabavke postoje zato što neke tendere raspišemo krajem godine, u novembru ili decembru i ne stignemo da ih završimo do kraja godine”, rekao je Milić, i dodao da nije riječ o lošem planiranju.

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore i članica skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu,Marta Šćepanović, tokom diskusije je rekla da su “pitanja koja su pokrenuta na ovom događaju od velikog značaja i u velikoj mjeri iz domena rada Odbora za bezbjedost i odbranu”. Preporučila je da “Institut alternativa inicira kontrolno ili konsultativno saslušanje na temu nabavki u sektoru bezbjednosti i odbrane, a na osnovu zaključka sa ovog događaja i ranijih nalaza Instituta alternativa”.

Panel diskusiju je organizovao Institut alternativa uz podršku Evropske unije kroz program Podrške civilnom društvu, a u okviru projekta „Puls integriteta i povjerenja policija na Zapadnom Balkanu: POINTPULSe“, koji Institut alternativa zajedno sa partnerima iz regiona sprovodi već četiri godine.

Tim Instituta alternativa

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *