Korupcija i tekuća politička kriza su posljedica izbora

Imajući u vidu da stvaranje ambijenta u kome se dešavaju izbori u Crnoj Gori prevazilazi izbornu kampanju i izborni dan, Evropska komisija treba da obezbijedi sopstvenu procjenu i da se u ocjeni izbora ne oslanja isključivo na izvještaje OEBS/ODIHR.

Ovo je na panelu „Predvodnik u sporoj trci? Crnogorski put integracije u EU“, održanom u Briselu 8. maja 2019. godine, poručila Ana Đurnić, istraživačica javnih politika u Institutu alternativa.

Ona je rekla da se izborne zloupotrebe u Crnoj Gori ne dešavaju samo tokom izborne kampanje i izbornog dana. “One su posljedica dugogodišnjih Vladinih neuspjeha da spriječi monopol i korupciju u javnim nabavkama, političko zapošljavanje u javnom sektoru, zloupotrebe i netransparentno i diskreciono odlučivanje o raspodjeli sredstava iz tekuće budžetske rezerve, te da uspostavi kontrolu nad raspodjelom socijalnih davanja i državnih pozajmica pojedincima i firmama”, dodala je Đurnić.

Đurnić je ukazala i na to da Vlada nije uradila ništa da unaprijedi sistem javnih nabavki, upkos tome što je u prošlogodišnjem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori zabilježeno nazadovanje u ovoj oblasti.

“Takođe, nije urađeno mnogo ni povodom političkog zapošljavanja u javnom sektoru, budući da se novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima odnosi samo na manji dio javnog sektora”, rekla je Đurnić i dodala da se on ne odnosi na zapošljavanje u zdravstvenom i obrazovnom sektoru, kao ni na javne ustanove i preduzeća. Đurnić je podsjetila da javni oglasi za zapošljavanje u ovim sektorima traju samo jedan dan, te da nije obezbijeđen ni minimum transparentnosti i konkurencije.

“O raspodjeli sredstava iz tekuće budžetske rezerve diskreciono odlučuje Vladina komisija čiji je rad u potpunosti netransparentan”, rekla je Đurnić i napomenula da je Vladina komisija iz tog dijela budžeta podijelila 107,3 miliona eura u periodu od 2011. do 2017. godine.

Đurnić je istakla i da u Crnoj Gori nema političke odgovornosti za korupciju i izborne zloupotrebe, već da su, naprotiv, akteri nekih od ključnih afera nagrađeni i u partiji i u javnoj službi.

“Bivši direktor Željezničkog prevoza, ključni akter afere “Ramada” i član Socijaldemokratske partije, postao je Viši savjetnik u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva samo dan nakon što je Vlada konstatovala njegovu ostavku, a bivši gradonačelnik Podgorice i akter afere “Koverat” trenutno je Generalni sekretar Predsjednika države”, rekla je Đurnić.

“Uz sve to, Vlada i dalje aktivno radi na sužavanju prostora za djelovanje civilnog društva u Crnoj Gori”, rekla je Đurnić i podsjetila na izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama od maja 2017. godine, kojim su uvedene poreska i poslovna tajna kao osnov za ograničenje pristupa informacijama.

“Tim izmjenama Zakona, dobijanje informacija od Poreske uprave i Ministarstva finansija, postalo je praktično “nemoguća misija””, dodala je Đurnić.

“Nedavni pokušaj izmjena Zakona o tajnosti podataka čija je ideja bila da se svaka informacija “u vezi sa ostvarivanjem funkcije organa” može proglasiti tajnom trenutno je “na pauzi”, zahvaljujući reakciji NVO sektora, ali ne znamo još uvijek da li će se Vlada opet tome vratiti”, rekla je ona, i dodala da je to bio još jedan Vladin pokušaj da olakša sprovođenje apsolutne samovolje organa u odlučivanju šta javnost ima pravo da zna.

“Zato je aktuelna afera “Koverat”, koliko god bila značajna, samo vrh ledenog brijega”, zaključila je Đurnić i dodala da je ovaj slučaj pokazao koliko površno crnogorske institucije rade svoj posao u sprječavanju i procesuiranju izbornih zloupotreba.

Panelu „Predvodnik u sporoj trci? Crnogorski put integracije u EU“ organizovao je Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), u saradnji sa Centrom za evropske politike (EPC) u Briselu, u okviru projekta “Jačanje kapaciteta organizacije za zagovaranje javnih politika i uticaja na nacionalnom i međunarodnom nivou”, koji finansira Open Society Institute – Think Tank Fund. Na panelu su govorili i Thomas Haglajtner, šef jedinice za Crnu Goru u Evropskoj komisiji, Nikoleta Đukanović, izvršna direktorica CeMI-ja i Bojan Šarkić, ambasador Crne Gore pri Evropskoj uniji. 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *