Intervju za Dan: Stevo Muk

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk, dao je intervju dnevnom listu “Dan“. Teme obrađene u intervjuu se kreću od dnevno-političkih, odnosa u vladajućoj koaliciji, preko pitanja vezanih za proces pregovora sa EU, do nekih od nalaza Instituta iz oblasti kao što su reforma javne uprave i reforma sektora bezbjednosti. Intervju, koji je objavljen 6. avgusta ove godine, možete u cjelini pročitati u nastavku:

Da li očekujete li skori raspad DPS-SDP koalicije?

Ta koalicija se suštinski već raspala, ali je lako moguće da formalno opstane čak do sljedećih redovnih izbora. Sada nikome nije u interesu da prekine mandat vlade i krene u vanredne parlamentarne izbore. DPS hoće stabilnost vlade u susret očekivanom pozivu za članstvo u NATO i izvještaju Evropske komisije o napretku. Očigledno je da su sve strane, DPS, dio nekadašnjeg SDP koji vodi Krivokapić, ali i Socijaldemokrate ivana Brajovića koji imaju dva ministra u vladi, namjerne da održe aktuelni status quo. Dok se od Krivokapića i SDP u dijelu opozicione javnosti očekivalo da otkaže povjerenje vladi, sasvim je sigurno da oni ostanak u vladi vide kao još uvijek najbolji put za konsolidaciju unutrašnjih snaga, a upravljanje političkim resursima kao još uvijek najefektniji način da se ostvari uspjeh na izborima. Ne vjerujem da je tome pretežno doprinijela najava Pozitivne Crne Gore da će podržati aktuelnu vladu, ako joj SDP otkaže povjerenje. Vjerujem prije da je lakše dočekati izbore u vlasti nego u opoziciji. Uz sve navedeno, čini se da Socijaldemokrate imaju jasan predizborni koalicioni put, dok su za SDP stvari mnogo manje jasnije pa im i iz tog razloga treba dodatno vrijeme. iz navedenih razloga, ne očekujem skori raspad koalicije DPS –SDP.

Mislite li da će do kraja godine biti aktivirana klauzula balansa u pregovorima sa EU?

Ne, ne vjerujem. Međutim, ne bi me iznenadilo da se tako nešto desi već naredne godine, ukoliko rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ostanu na ovom nivou. Naime, u vrijeme kada se bude ocjenjivao napredak sledeće godine specijalno tužilaštvo će već imati više od godinu dana rada iza sebe, te da neće biti prostora za dalje odlaganje procesuiranja slučajeva. Tim prije je i za očekivati da ovim tempom možemo očekivati njeno aktiviranje. S druge strane, izgleda da će ove godine u nekom čudnom jeziku birokratije, Evropska komisija pokušati da pokaže kako je Crne Gora formalno napredovala u odnosu na druge zemlje kandidate, što svi znamo, ali taj formalni napredak sadržan u otvaranju relativno velikog broja poglavlja, najčešće nije značio suštinski napredak i održive rezultate u praksi. Štoviše, tako je očigledno da ni u dva poglavlja koja smo privremeno zatvorili napredak nije vidljiv. Pri tome, smatram da rezultati u poglavljima 23 i 24, nisu za bilo kakvu pohvalu, ukoliko se kao značajna činjenica ne uzme da je skoro završen proces uspostavljanja dvije ”nove” institucije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. A mi smatramo da je mnogo važnije što se za ove dvije godine nije uradilo gotovo ništa u borbi protiv korupcije i jako malo u borbi protiv organizovanog kriminala. O tome govore i izvještaji drugih, naprimjer izvještaj vlade SAD o ljudskim pravima, novi izvještaj Freedom House koji ne bilježi napredak ni u jednoj oblasti, ali bilježi pad u oblasti slobode medija, kao i drugi negativni izvještaji npr. o pranju novca i drugi.

Da li ste zadovoljni transparentnošćiu procesa pregovora, tj. da li Vlada informiše javnost o svim akcentima procesa?

Ne, nismo zadovoljni transparentnošću pregovora i od početka imamo brojne prigovore na pristup informacijama, ograničeno objavljivanje izvještaja o realizaciji mjera, način na koji su predstavljeni ključni podaci itd Nažalost, čini nam se da je problema u transparentnosti, izvještavanju i koordinaciji sve više, počev od toga da je vlada ograničila pristup komentaria Evropske komisije na neke ključne zakone poput zakona o javnim nabavkama, označila oznakom tajnosti izvještaje eksperata EK u oblastima od neposrednog značaja za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i vladavinu prava. Bez navedenih i drugih izvještaja, teško je voditi polemiku sa vladom, koja se poziva upravo na te izvještaje i tvrdi da oni potvrđuju vladine navode. Ono što mi znamo iz razgovora sa različitim službenicima i rukovodiocima iz policije, tužilaštva, sudstva je daleko od razloga za zadovoljstvo. Naprimjer, pravosudna statistika je našminkana tako što se svakom predmetu koji se vraća na ponovno suđenje kod niže instance daje novi broj, pa tako formalno imate novi predmet, a u stvari je riječ o predmetu koji se godinama ”povlači ” kroz sudske procese. Brojne mjere koje se vode kao realizovane, u stvari to nisu, jer se bilježi kao “zeleno” i kada su tek pokrenute minorne aktivnosti, ili se mjera realizuje “kontinuirano”, a tokom izvještajnog perioda nije bilo nikakvog pomaka”. Na savjet za vladavinu prava se prenose brojne obaveze u vezi sa pogavljem 23, ali u tom Savjetu nema nikog iz civilnog društva niti se o njegovom radu obavještava javnost.

Kako ocjenjujete dosadašnje reforme u oblasti javne uprave?

Reforme u oblasti javne uprave posle dvanaest godina i dva ciklusa reformi, nisu mnogo odmakle od početka. i dalje imamo problem sa politizacijom javne uprave na svim nivoima, što je naročito vidljivo u zapošljavanju i napredovanju. Takođe, uprava je i dalje glomazna, a imamo višak ljudi na nepotrebnim radnim mjestima, a manjak na poslovima koji su od najvećeg značaja za pružanje usluga, nadzor i kontrolu, razvoj propisa i javnih politika. Sada je u toku priprema nove Strategije za period 2016-2020 godine. Ministarstvo unutrašnjih poslova je odlučilo da samo tri dana nakon prvog sastanka radne grupe za pripremu nove Strategije, da nacrt na javnu raspravu. Ja sam u radnu grupu imenovan kao predstavnik NVO, ali sam napustio sastanak i obavijestio ih da takav način rada smatram neprihvatljivim. Osim mene su prigovor na takvu dinamiku dali i predstavnici Zajednice Opština i Uprave za kadrove, ali je MUP ostao pri svojoj odluci koju smatram duboko pogrešnom. Javna rasprava o tako važnom dokumentu tokom avgusta, poznato je svima, nije dobar način da se uključi javnost. Dodatno, MUP osim jednog okruglog stola ne planira druge veće i važnije skupove i razgovore sa ključnim korisnicima usluga i zainteresovanim subjektima za reformu javne uprave. O kreativnim metodama i iT tehnologijama da ne govorimo.

Mislite li da postoji politička volja u vlasti da se na pravi način primijeni novo izborno zakonodavstvo?

Smatram da je samo dio problema u novom izbornom zakonodavstvu, ali je žalostan pokazatelj da ni taj dio ne može da se promijeni i primijeni, odgovorno i blagovremeno. Naši ključni problemi sa regularnošću izbora jesu široko prisutna praksa zloupotrebe državnih resursa, praksa kupoprodaje glasova, kao i širok spektar različitih pritisaka, ucjena i uticaja koji dolaze iz vlasti, teško će se riješiti novim zakonodavstvom. Ove svima poznate prakse, ovjekovječene u snimcima razgovora rukovodstva DPS, moraju biti unaprijed, pred izbore i tokom izbora, opservirane kroz istrage kojima će rukovoditi specijalno tužilaštvo i specijalna odjeljenja policije. Samo tako se može spriječiti ponavljanje takvih aktivnosti. Da li je realno da se time pozabavi policija čiju kasdrovsku strukturu kreiraju vladajuće partije ? Nažalost ne. Vjerujem da u policiji, ANB i drugim državnim organima, i dalje ima mnogo više onih koji rade za interes i rezultat DPS, nego za jednak tretman svih na izborima. Opozicija bi morala naći najmanji zajednički imenitelj u vezi sa izbornim pravilima i praksom, u susret narednim izborima.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.