Ne postoji prostor za učešće građana tokom faze izrade prijedloga budžeta. Ni strateška dokumenta ni zakonodavni okvir ne predviđaju konkretnije mjere kojima bi se omogućilo učešće građana. Praksa je takva da prije usvajanja prijedloga zakona o budžetu Vlada nema konsultacija sa javnošću, već samo pred skupštinskim odborima kada je dokument finalizovan, pa je prostor za stvarne izmjene sužen – kazala je Ivana Božović iz Instituta alternativa.
Crna Gora je na trećem mjestu u regionu kada je riječ o transparentnosti u oblasti upravljanja javnim finansijama, pokazalo je istraživanje koje je Institut alternativa (IA) sproveo u okviru regionalnog projekta „Pokretači civilnog društva na Zapadnom Balkanu za reformisanu javnu upravu“.
– Sa 56 od mogućih 100 poena Crna Gora je iza Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, što je malo iznad regionalnog prosjeka koji iznosi 55 poena – kazala je Dragana Jaćimović iz IA dodajući da se njihovo istraživanje odnosi na period od 2022. do 2025. godine.
Transparentnost i budžet
Ipak, transparentnosti nema kada je riječ o procesu izrade budžeta, imajući u vidu da od mogućih 12 poena Crna Gora nije dobila nijedan. To, kako je kazala Ivana Božović iz IA, ukazuje da ne postoji prostor za učešće građana tokom faze izrade prijedloga budžeta. Ni strateška dokumenta ni zakonodavni okvir ne predviđaju konkretnije mjere kojima bi se omogućilo učešće građana, a istraživanje koje je Institut sproveo pokazuje da 85,5 odsto ispitanika smatra da nema nikakav uticaj na to kako se troši državni budžet, što je najlošiji rezultat u regionu.
– Praksa je takva da prije usvajanja prijedloga zakona o budžetu Vlada nema konsultacija sa javnošću, već samo pred skupštinskim odborima kada je dokument finalizovan, pa je prostor za stvarne izmjene sužen – kazala je Božović.
Osim na uključenost građana u izradu budžeta, istraživanje IA se odnosilo i na dostupnost informacija o potrošnji, na oblast javnih nabavki u kontekstu obezbjeđenja transparentnosti i postojanja stvarne konkurencije, kao i na transparentnost Državne revizorske institucije (DRI).
Jaćimović je ukazala da je registrovan napredak u dijelu izvještavanja o budžetu.
– Najveći plus je što je započeta praksa izvještavanja o kapitalnim investicijama. Međutim to nije nešto što je uspostavljeno zakonom, već se realizuje na osnovu zaključka Skupštine. Izvještaji o izvršenju budžeta koji se takođe objavljuju tokom godine ne predstavljaju zakonsku obavezu, za što se od ranije zalažemo – kazala je Jaćimović.
Bojana Pravilović iz IA je ukazala da se na sajtu Ministarstva finansija objavljuje detaljan pregled programskog budžeta institucija, ali u velikom broju slučajeva nefinansijkse informacije u potpunosti ozostaju ili su predstavljene u vrlo slabom kvalitetu. Napredak se registruje imajući u vidu da objavljuju i prezentacije prilagođene građanima, za što je dobar primjer i budžetska kancelarija Skupštine koja objavljuje vodič budžeta za građane. Pravilović navodi da su izvještaji o izvršenju budžeta različitog kvaliteta, te da su završni izvještaji često obimni i nedovoljno prilagođeni građanima. Ipak, istraživanje javnog mnjenja je pokazalo da više od 60 odsto ispitanika smatra da institucije ne objavljuju kako se troše javna sredstva.
– To pokazuje da građani nijesu svjesni koliko im je toga dostupno te da postoje određeni izvještaji koji su dostupni široj javnosti – kazala je Pravilović.
Sistem javnih nabavki
Iako su registrovali da je sistem javnih nabavki u velikoj mjeri transparentan, u IA vide prostor za unapređenje u dijelu praćenja realizacije ugovora, jer izvještaji ne sadrže dovoljno informacija na osnovu kojih se može pratiti realizacija. Problem vide u prijedlogu zakona o ANB-u i Sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima imajući u vidu da predviđaju izuzeće od pravila javnih nabavki.
IA se bavio i transparentnošću Državne revizorske institucije (DRI) koja je dobila dobre ocjene, ali je Jaćimović ukazala da je potrebno raditi na boljem i jasnijem predstavljanju nalaza kroz otvorene podatke i infografike. Da prostora za unapređenje ima ocijenio je i nedavno imenovani senator DRI Milan Popović dodajući da su svjesni preporuka izrečenih u izvještaju. Kazao je da će kao novi menadžment pokušati da intenziviraju aktivnosti, dodajući da, između ostalog, planiraju poboljšanje komunikacije sa građanima i preko društvenih mreža.
– Naši izvještaji o reviziji bi trebalo da budu manje tehnički, trebalo bi da ih prate infografici koji će ih učiniti prijemčivijim korisnicima, ali to pitanje zahtijeva mobilizaciju unutrašnjih resursa i delegiranje odgovornosti – kazao je Popović dodajući i da veliku šansu vidi u razvoju informacionog sistema za reviziju.
Ocijenio je interesantnim to što je Crna Gora zatvorila Poglavlje 32 koje se odnosi na finansijski nadzor, iako su svi svjesni niskog nivoa transparentnosti koja je najbolja kontrola.
– Svjesni smo da je to neki politički kontekst i momenat – ocijenio je Popović.
DRI i Tužilaštvo
Na pitanje Pobjede da li smatra da je potrebna veća transparentnost kada je riječ o revizijama koje upute Tužilaštvu zbog duplih negativnih mišljenja, a o kojima javnost najčešće više ne dobije nikakvu informaciju, Popović je odgovorio potvrdno. Istovremeno je ukazao i na kompleksan model odlučivanja, imajući u vidu da je Senat taj koji donosi odluke. Naglašava pak da iznosi svoj lični stav, te da to ne mora biti i stav institucije.
– Problem je što možda do sada nije dobro objašnjeno što znače dupla negativna mišljenja i što se građanima nije približila uloga DRI. Nadam se da će to ovaj menadžment uspjeti. Moramo imati na umu da duplo negativno mišljenje ne znači odmah i krivičnu odgovornost – naglasio je Popović.
Poziv na jučerašnju prezentaciju upućen je i Ministarstvu finansija, imajući u vidu da se veći dio izvještaja odnosi upravo na njihovu nadležnost, ali se niko od predstavnika tog resora nije pojavio.
Izvještavanje
Kritike zbog toga iskazao je Marko Sošić iz IA dodajući da su neki od rezultata dobri te da se poboljšanje registruje posebno kada je riječ o izvještavanju.
– S druge strane ima još puno problema kada je riječ o transparentnosti kapitalnog budžeta, tu je najlakše sakriti informaciju, a može biti i najviše koristi. Što se tiče uključivanja građana u izradu budžeta, ja mislim da o tome u Ministarstvu niko i ne razmišlja. Što se tiče javnih nabavki najvažniji je problem koji se odnosi na međudržavne sporazume, jer će se zakon primjenjivati na sitne stvari, a milioni će prolaziti mimo zakona – smatra Sošić.
Iako je, kako je kazao, rezultat za DRI dobar, Sošić navodi da smo i dalje u zaostatku za regionom kada je riječ o komunikaciji.
– Mora se promijeniti način na koji se izvještaji o reviziji pišu. Od ovakvih izvještaja koji se trenutno objavljuju, ne možete napraviti ništa ljepše ni kroz infografike ni Tviter – kazao je Sošić dodajući da su izvještaji nerazumljivi, ne samo građanima, već i stručnjacima.
Popović je sa tim saglasan i dodaje da izvještaj nikada nije ni trebalo da izgleda tako. Ocijenio je da je proces planiranja i izrade revizija zapravo improvizacija.
– Podaci se ne sistematizuju kako treba, svi revizori pojedinačno predaju zapisnike umjesto da rade kao tim, koje onda uzme načelnik, koji nije bio na terenu i onda ih spaja. Ne prođe ni proces kontrole kvaliteta, a onda možete misliti kakva je komunikaciona struktura – kazao je Popović dodajući da je potrebno „posložiti stvari i napraviti kontrolu kvaliteta rada“.
Iz IA su dali preporuke i Ministarstvu finansija i DRI da objavljuju podatke u otvorenim i mašinskim čitljivim formatima.
Tekst je orginalno objavljen u Pobjedi, a online verzija je dostupna na linku.
