Preduzeća u većinskom vlasništvu države, kojih po podacima Ministarstva finansija ima 50, predstavljaju značajnu pokretač ekonomskog rasta i razvoja, a najveći broj njih, 70 odsto ukupnog broja,dominantno posluje u sektorima saobraćaja, energetike, turizma i životne sredine.
“U finansijskom smislu, ukupni poslovni prihodi državnih preduzeća na kraju 2023. godine iznosili su preko milijardu eura, što čini oko 17% BDP-a, dok je ukupni vlasnički kapital iznosio 3,6 milijarde eura ili oko 50% BDP-a. Istovremeno, državna preduzeća su značajan izvor zaposlenosti u Crnoj Gori. U kontekstu udjela ukupne zaposlenosti, zaposleni u državnim preduzećima centralnog nivoa, čine udio izmedu 5-6% ukupne zaposlenosti na nivou države uključujući i privatni i javni sektor”, podaci su Ministarstva finansija.
Međutim, uprkos značajnoj ekonomskoj ulozi koju državna preduzeća imaju, postoje određeni izazovi u vezi sa raspodjelom ostvarene dobiti i njenim uticajem na državni budžet i dalji razvoj preduzeća. Iako su preduzeća u većinskom vlasništvu države generatori značajnih poslovnih prihoda, čiji ukupni iznos premašuje milijardu eura, pitanje kako se ta dobit raspodjeljuje i koliko reinvestira u dalji rast i razvoj, ostaje netransparentna.
Netransparentnost
Iz nekoliko najprofitabilnijih preduzeća Elektroprivrede, Aerodroma Crne Gore (ACG) i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom nijesu odgovorili na pitanja koliki dio dobiti je od 2021. je reinvestiran i koji su ključni projekti finansirani iz dobiti u ovom periodu. Iz Monteputa su nam saopštili da su od 7,9 miliona dobiti za 2021, 2022. i 2023.godinu 5,5 miliona usmjerili za izradu projektne dokumentacije za Jadransko-jonski auto-put, administrativno-tehničke poslove za auto-puteve I brze saobraćajnice, te za izradu Idejnog projekta Jadransko-jonskog autoputa, dionica Podgorica-Grahovo, te realizaciju ostalih planova, investicionih projekata i pratećih troškova.
Takođe, u finansijskim izvještajima, koji su dostupni na sajtu Montenegroberze, nije moguće pronaći relevantne podatke koji se odnose na raspodelu dobiti, niti su oni dostupni na zvaničnim sajtovima preduzeća. Ovi nedostaci u transparentnosti otežavaju praćenje kako preduzeća koriste ostvarenu dobit za dalji razvoj i investicije.
Prema Zakonu o privrednim društima država kao akcionar ima pravo da učestvuje u raspodjeli dobiti kroz dividendu koja se po pravilu isplaćuje u novcu. Iz Ministarstva finansija su kazali da je za tri godine (2021.2022.i 2023.godinu) po tom osnovu u budžet države slilo 16,32 miliona eura i novac je uplatilo pet preduzeća Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), Crnogorski operator tržišta električne energije (COTEE), Elektroprivreda (EPCG), Montenegrobonus, Pošta Crne Gore i Regionalni vodovod. Iz podataka se vidi da ovih šest preduzeća nijesu u sve tri godine uplatila dobit.
CGES je uplatilo 3,82 miliona za 2022. i 4,7 miliona za 2023., COTEE je uplatio 13.864,96 hiljada za 2021. i 6.629,06 za 2022., EPCG je uplatila 7.03 miliona za 2021., Montenegrobonus je uplatio 30.577,33 za 2021.
Pošta je uplatila 166.418,07 hiljada za 2021. i 30.377,26 za 2022., dok je Regionalni vodovod uplatio 15.269,91 za 20'21. i 469.845,32 za 2022.
Iz Ministarstva finansija su pojasnili da je Vlada shodno Zakonu o privrednim društvima i zaključima koji su donešeni u prethodnom periodu (zaključci br. 06-1136/3 od 27. maja 2013. godine i br: 08-1770 od 30. juna 2016. godine) utvrdila obaveza da višak prihoda nad rashodima u iznosu od 70% preduzeća transferišu u budžet države. Ovi zaključci su nam dostavljeni po zahtjevu o slobodnom pristupu informacijama.
Zahtjevi preduzeća
Iz Ministarstva finansija su kazali da je određeni broj preduzeća uputio zahtjeve za izuzeće od obaveze uplate dijela ostvarene dobiti iz 2023. godine zbog planiranih investicionih ciklusa u narednom periodu, kao i zbog drugih razloga koje su naveli u obrazloženjima. Tako je skupština akcionara “Budvanske rivijere” donijela odluku kojom se dobiti iz 2023. u iznosu od, kako navode u ministarstvu, 1.916.442,05 € raspoređuje u Fond rezervi u cilju podizanja kvaliteta smještanih kapaciteta i usluga kroz planirane investicje u TN “Slovenska plaža” i hotel “Mogren”.
Ministarstvo je navelo da im je EPCG 26.novembra prošle godine uputila zahtjev za odlaganje isplate dividende za 2023. godinu.
“Menadžment EPCG je istakao da su u narednom periodu planirana obimna kapitalna ulaganja u razvojno-investicione projekte, koji nameću jako izraženu potrebu za obezbjeđivanjem sredstava za finansiranje i realizaciju, a što bi potencijalno dovelo do negativnog poslovnog rezultata i poteškoća u radu”, kazali su u Ministarstvu finansija.
Ovaj resor priprema novi Zakona o privrednim društvimau državnoj svojini i najavljuje da će njime biti definisano i pitanje raspodjele dividende, a donijeće jasna pravila o funkcionisanju i upravljanju državnim preduzećima. Prema najavama Ministarstva finansija, zakon će regulisati vlasničke funkcije, uspostaviti principe korporativnog upravljanja u skladu sa standardima OECD-a i EU. Takođe, predviđeno je preciziranje pravila za osnivanje preduzeća, upravljanje njihovim organima i odgovornost rukovodilaca, uz uvođenje transparentnijih procedura za imenovanja članova organa upravljanja i donošenje odluka.
” Strateški ekonomski cilj koji se postiže donošenjem ovog zakona je povećanje korisnosti od državnog vlasništva za državu i građane. Uspostavljanje adekvatnog modela upravljanja i efikasnog sistema nadzora nad državnim preduzećima doprinosi povećanju privrednog i fiskalnog potencijala državnih preduzeća i smanjenju fiskalnih rizika njihovog poslovanja. Novim zakonom će biti definisana i propisana politika dividendi. Vlada će u narednom periodu utvrditi obavezujuću politiku dividendi za preduzeća u državnoj svojini koja će sadržati kriterijume i pokazatelje na osnovu kojih je svako preduzeće obavezno da donese na redovnoj skupštini akcionara odluku o raspoređivanju dobiti iz prethodne poslovne godine, odnosno o raspoređivanju neraspoređene dobiti iz prethodnih poslovnih godina ako ista postoji, te uspostaviti metodologiju za obračun dijela dobiti koji će se raspodijeliti članovima društva, odnosno akcionarima”, kazali su u Ministarstvu finansija.
Pojašnjeno je da je plan da se zakon donese do kraja juna ove godine, a da njegova primjena počne od jula 2026.godine.
Balans kontrole i efikasnosti
EPCG su kazali da su iz dobiti finansirali neke društveno odgovorne projekte, kao i donacije i sponzorstva.
Dostavili su nam spisak tih izdvajanja, među kojima su, sportski klubovi, zdravstvene ustanove, fakulteti, festivali….
Iz državne energetske kompanije su kazali da očekuju da će novi zakon o upravljanju preduzećima u većinskom vlasništvu države donijeti kvalitetna rješenja.
“EPCG sa interesovanjem prati svaku legislativnu incijativu koja se, direktno ili indirektno, tiče pravnog statusa, uslova poslovanja i drugih pitanja od značaja za rad kompanije. Preduzimamo određene aktivnosti, svakako već jesmo, a i nadalje ćemo biti konstruktivan partner Vladi i drugim činiocima ovog zakonodavnog procesa. U ovom trenutku je ipak preuranjeno javno komentarisati konkretna pitanja”, kazali su u kompaniji.
Kako su naveli, očekuju i na tome će nastojati, da najavljeni Zakon o upravljanju preduzećima donese kvalitetna rješenja za sve one ranije prepoznate praktične probleme sa kojima se suočavaju preduzeća u većinskom vlasništvu države, a koja posluju na tržišnim principima.
“Pored ostalog, i uređenje raspodjele dobiti je važno pitanje, koje se ne može posmatrati izolovano od cjeline pravnog i poslovnog ambijenta u kome se ta dobit ostvaruje. Zato je veoma bitno da osim preciznih, dobijemo i sistemski usklađene zakonske norme. To podrazumijeva da se, eventualno nova, nadzorna i kontrolna ovlašćenja vlasnika moraju koncipirati i implementirati tako da dodatna involviranost državnih organa ne dovede do birokratizacije poslovnih procesa, a što bi u konačnom proizvelo efekat suprotan intenciji zakonodavca. Potrebno je uspostaviti ravnotežu između već postojećih, zakonom prepoznatih, tržišno orijentisanih, poslovnih praksi i legitimnog zahtjeva države da joj se kao vlasniku obezbijedi veći stepen upravljačke kontrole u domenu zaštite javnog interesa”, istakli su iz EPCG.
Za potrebe izrade novog zakona, Ministarstvo finansija je formiralo Radnu grupu kako bi stručnjaci dali, kako navode u ministarstvu, kvalitetna rješenja za reforme u upravljanju državnim preduzećima. Održani su i sastanci s predstavnicima tih preduzeća radi usklađivanja novog zakonskog okvira s njihovim i državnim interesima. Dodatno, Ministarstvo je obezbijedilo ekspertsku podršku Svjetske banke kroz BEST projekat, finansiran sredstvima EU, koji ima za cilj unapređenje javnog sektora u Crnoj Gori.
Pojasnili su da podrška Svjetske banke u narednom periodu ima za cilj da podrži Vladu da ojača ključne aspekte javnog sektora i sektorsko upravljanje i institucije u Crnoj Gori u skladu sa strateškim prioritetima zemlje kroz četiri komponente.
“Funkcionalne analize i institucionalno jačanje u ključnim sektorima, jačanje upravljanja sektorom državnih preduzeća, usklađivanje kapaciteta poreske administracije sa standardima pravne tekovine EU i unaprjeđenje modernizacije javne uprave i korišćenje tehnologija i onlajn usluga. Naime, implementacija Programa će doprinijeti sprovođenju reformskih aktivnosti u okviru pretpristupnog procesa, prevashodno kada je riječ o unaprjeđenju efikasnosti rada uprave i kvaliteta javnih usluga, i to u sektoru državnih preduzeća, a koji će u konačnom implicirati ekonomski rast zemlje. Programom je kao jedan od ključnih strateških prioriteta, a koji predstavlja strukturni izazov za unaprjeđenje konkurentnosti ekonomije i održiviji ekonomski rast zemlje, prepoznata neophodnost jačanja upravljanja sektorom državnih preduzeća”, rekli su u Ministarstvu finansija.
Dobit za pokriće akumuliranih gubitaka
Neka od državnih preduzeća iz sektora pomorstva uprkos pozitivnom poslovanju u periodu od 2021.do kraja 2023.godine nijesu donosila odluke o raspodjeli dobiti, dok su neka od njih taj novac koristila za pokriće akumuliranih gubitaka iz prethodnog perioda.
Prema podacima koji su nam dostavljeni iz Ministarstva pomorstva Luka Bar ostvarila je neto dobit u sve tri godine: 677.003 eura (2021.), 4.556.678 eura (2022.) i 777.597 eura (2023.). Marina Bar je takođe poslovala pozitivno, s dobiti od 296.319 eura (2021.), 337.811 eura (2022.) i 360.879 eura (2023.). Crnogorska plovidba je ostvarila dobit od 39.696,32 eura (2021.), 2.374.553,03 eura (2022.) i 165.082,98 eura (2023.), Barska plovidba zabilježila je dobit od 2.474.942 eura (2022.) i 2.472.055 eura (2023.), dok je 2021. godinu završila s gubitkom.
“Luka Bar do sada nije iz ostvarene dobiti dijelila dividendu niti donosila odluke na Skupštini akcionara o njenoj raspodjeli. “Marina” je imala jedan transfer iz dobiti preduzeća koji je transferisan u državni budžet 2021. godine. Transfer se odnosio na dividendu za 2020. godinu. Državi je tada uplaćeno 29.613,38 eura za njenih 19,47% vlasništva. “Crnogorska plovidba” i “Barska plovidba” nijesu transferisala dobit u državni budžet jer je ona korišćena za pokriće kumulativnog gubitka iz ranijeg perioda”, kazali su iz Ministarstva pomorstva.
Na pitanje koji su ključni projekti finansirani iz dobiti preduzeća u sektoru pomorstva tokom posljednje četiri godine iz ministarstva pomorstva su odgovorili da je “Marina” imala neke od ključnih investicija u navedenim godinama – nabavka i postavljanje sidrenih blokova radi uspostavljanja sigurnijih vezova, višestruke nabavke kolijevki za potrebe suvog veza, nabavka novih inox bitvi, stepenica i kapija, postavljanje solarne rasvjete, a kao najveća investicija u ovom trogodišnjem periodu ističe se nabavka dizalice, viljuškara i ostale prateće opreme za potrebe servisne službe, koja je u 2023. godini prešla iz davanja u zakup u rukovođenje od strane,,Marina” Crnogorska Plovidba, Barska plovidba I Luka Bar nisu finansirali projekte iz dobiti u navedenom periodu.
“S obzirom na trenutno stanje u pomorskim kompanijama, kao i potrebom za modernizacijom i širenjem flote, jedini model koji se može smatrati efikasnim i sa dugoročnim benefitima je da se veći dio dobiti usmjerava u razvojne projekte, jačanje infrastrukture, digitalizaciju, modernizaciju i širenje flote, a u cilju unaprjeđenja konkurentnosti i dugoročnu održivost sektora. Jedino takav odnos prema razvoju pomorskog sektora omogućava u narednom periodu značajnije generisanje dobiti, a onda i mogućnost da se dio tog novca transferiše u državni budžet, kao podrška javnim finansijama”, stav je Ministarstva pomorstva.
Dobit za infrastrukturne projekte
Iz Monterputa su kazali da je ukupna dobit iz 2021., 2022. i 2023. godine iznosi 7,992,453.96 eura, te da će u skladu sa trenutnim parametrima ostvariti pozitivan finansijski rezultatu u 2024.godini.
“Monteput je u budžet Crne Gore uplatio porez po odbitku, od dobiti iz 2021. 2022. i 2023. godine. Na osnovu odluka Vlade, kao osnivača, koja raspoređuje dobit, Monteput je zadržao dio dobiti koji bi pripao budžetu, iz 2021.godine, 2022. i 2023. godine, za realizaciju značajnih infrastrukturnih projekata, za koje su sredstva opredijeljena i iz dijela koji pripada preduzeću. Stoga, od dobiti za 2021.2022. i 2023. godinu, za izradu projektne dokumentacije za Jadransko-jonski auto-put, administrativno-tehničke poslove za auto-puteve I brze saobraćajnice, te za izradu Idejnog projekta Jadransko-jonskog autoputa, dionica Podgorica-Grahovo, te realizaciju ostalih planova, investicionih projekata i pratećih troškova, opredijeljen je ukupan iznos od 5,519,585.88 eura”, kazali su iz Monteputa pojašnjavajući da na osnovu statu predueća Odbor direktora predlaže, a Vlada donosi odluku o raspodjeli dobiti.
Iz preduzeća su kazali da u svojoj poslovnoj praksi, primjenjuju principe društveno-odgovornog poslovanja, između ostalog, kroz podršku sportu, zdravstvu, obrazovanju, kulturnim manifestacijama i dr.
“Iz dobiti za 2023. godinu, od dijela koji pripada preduzeću(30%), opredijeljen je iznos od 10 hiljada eura za podršku sportskim, kulturnim obrazovnim, humanitarnim organizacijama i drugim potrebama.Takođe, Vlada od dijela dobiti koji pripada budžetu (70%), opredjeljuje novac za podršku sportskim organizacijama, zdravstvenim i obrazovnim ustanovama, i drugih aktivnosti u cilju društveno-odgovornog poslovanja”, kazali su u Monteputu.
Monteput nije direktno uključeni u pripremu novog Zakona o upravljanju preduzećima, ali su kako kažu posredno kroz sprovedeno istraživanje od strane Svjetske banke, uputili par sugestija u vezi sa upravljanjem u preduzećima u većinskom vlasništvu države.
Naglasili su i da važeća regulativa nije smetnja funkcionisanju i održivosti Monteputa.
Analiza finansijskog poslovanja
Prema analizi Ministarstva finansija o poslovanju preduzeća, u 2023. godini zabilježen je napredak u poslovanju državnih preduzeća, s ostvarenim neto rezultatom od 115,6 miliona eura. Pozitivan rezultat ostvarilo je 68% preduzeća, dok je 32% poslovalo s gubitkom. Iako je većina pripreduzeća poboljšala poslovanje, činjenica da trećina i dalje posluje negativno zahtijeva, ocjena je ministarstva, detaljniju analizu i intervenciju. U periodu od 2021. do 2023. godine, 12 državnih preduzeća iz različitih sektora konstantno je bilježilo gubitke. Ministarstvo ističe potrebu hitne analize stanja ovih preduzeća, identifikacije uzroka lošeg poslovanja i predlaganja mjera za unapređenje.
“Iako se čini da je sektor državnih preduzeća zdrav, postoje odredene kompanije koje ostvaruju značajne gubitke ili ne ostvaruju dovoljno dobiti da bi serivisirali svoje dugove, a neke kompanije se suočavaju i sa izazovima vezanim za likvidnost. Rezultati analize finansijskog poslovanja za 2023. godinu pokazali su da se čak 16 preduzeća nalazi u kategoriji visokog i veoma visokog rizika što predstavlja 33% ukupnog udjela analiziranih preduzeća. Uzimajući u obzir činjenicu da skoro 25% privrednih društava u većinskom vlasništvu države u posljednje tri godine (2021-2023) u kontinuitetu ostvaruje gubitke, moramo konstatovati da ova preduzeća i u budućnosti nose povećan rizik od negativnog poslovanja”, istakli su u Ministarstvu finansija.
Stav Ministarstva finansija je da je za oporavak državnih preduzeća s višegodišnjim gubicima neophodan sinergetski pristup u saradnji s resornim ministarstvima i proaktivno djelovanje samih preduzeća. Preduzeća koja su u posljednje tri godine poslovala s gubicima treba da pripreme Strategiju oporavka za srednjoročni period. Ministarstvo ukazuje i na zastarjele cjenovne politike, koje u nekim slučajevima nijesu mijenjane više od deset godina. Preporučuje se zajednička analiza resornih ministarstava i preduzeća kako bi se, gdje je opravdano, pristupilo njihovom revidiranju.
Prema podacima Ministarstva finansija poslovni prihodi državnih preduzeća su se u 2021. godini približno vratili na nivo prije pandemije, dostigavši 812,5 miliona eura. U 2022. zabilježen je rast prihoda od 40%, na 1.140,5 miliona eura, dok je u 2023. rast bio znatno sporiji, svega 1%, čime su prihodi iznosili 1.151,64 miliona eura.
ACG ne otkriva projekte iz dobiti
Aerodromi Crne Gore su 2021. 2022. i 2023. godinu ostvarili sa pozitivnim neto rezultatom i to 1.199.000 eura (2021.), 2022. je bila 1.437.000 eura, a 2023. godine je 9.552.000 eura.
“Projekcija rezultata za 2024. godinu je deset i po miliona eura”, kazali su iz ove državne kompanije.
Iz kompanije nijesu precizirali koliko su dio dobiti iz ove tri godine uplatili u državni budžet, koliko su reinvestiraliu preduzeće i koje su ključne projekte iz dobiti finansirali u ovom periodu.
Dobit iz 2021, koja je godina oporavka nakon pandemije koja je drastično pogodila avio-saobraćaj,kako je pojašnjeno, još nije formalno raspoređena od strane osnivača, a služiće pokrivanju gubitka u poslovanju 2020. godine.
Naveli su i da odluke o raspodjeli dobiti donose se na osnovu zakonskih rješenja i Statuta kompanije.
“ACG su 2023. godine rasporedilu dio sredstava u iznosu od 89 hiljada eura na društveno odgovorne projekte s fokusom na sport, zdravstvo i kulturu”, kazali su u kompaniji, ali nijesu dostavili konkretne koje su projerkte podržali.
Na pitanje da li smatraju da bi preciznija regulativa u vezi sa raspodjelom dobiti doprinela boljem funkcionisanju i održivosti preduzeća iz ACG je odgovoreno da “uređivanje normativnog okvira će kako očekuju unaprijediti funkcionisanje privrednih društava u Crnoj Gori”.
Zbirni neto rezultat ovih preduzeća bio je negativan u 2021. godini, sa gubitkom od 7,4 miliona eura, ali je 2022. završena s pozitivnim rezultatom od 36,4 miliona eura. U 2023. ostvaren je značajan napredak, s neto dobiti od 115,6 miliona eura.
“Sa prihodne strane značajna je i uplata dividende koja je u periodu od 2020-2023 iznosila 49,1 miliona eura. Najveći iznos dividende državna preduzeća su uplatila je tokom 2021. godine, a odnosio se na 2020.godinu, u iznosu od 32,6 miliona eura”, navoid Ministarstvo finasija.
Na listi nauspješnijih preduzeća u 2023. godini mjereno ostvareni poslovnim rezultatom Ministarstvo finanija nalaze se -EPCG, Crnogorski elektroprenosni sistem, Rudnik uglja, Aerodromi Crne Gore, Monteput, To Montenegro, Morsko dobro…
Tekst je nastao u okviru projekta “Civilno društvo za zdrava, djelotvorna, održiva i transparentna javna preduzeća (BEST SOEs)”, koji je finansijski podržan od strane Evropske unije, uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Instituta alternativa, i nužno ne odražava stavove Evropske unije i/ili Ministarstva javne uprave.