Otpremnine za rukovodeće kadrove u državnim preduzećima (izvršne direktore, predsjednike odbora direktora i direktore sektora) nisu sistemski uređene i njihov iznos nije definisan na isti način za čelnike svih državnih preduzeća. Naprotiv, postoji deset različitih modela na koji su ugovorene otpremnine izvršnih direktora javnih preduzeća u Crnoj Gori
- 3 prosječne plate u firmi
- 24 neto zarade
- 12 neto plata
- 12 bruto plata
- 6 neto plata
- 6 bruto plata
- godinu dana primanja direktorske zarade nakon isteka mandata
- posao u okviru firme i 2/3ili 3/4 direktorske plate do isteka mandata
- 6 puta 2/3 direktorske plate
- 1/3 prosječne polugodišnje zarade za svaku godinu rada kod poslodavca, odnosno otpremnina po Zakonu o radu, član 169 stav 1
Analiza ugovora izvršnih direktora javnih preduzeća[1], je pokazala da u gotovo svakom preduzeću, direktori stiču pravo na otpremninu u slučaju smjene bez razloga i prije isteka mandata, dok u 4 preduzeća (PROCON, Montenegro bonus, JP za upravljanje morskim dobrom, IRF) izvršni direktori mogu dobiti otpremninu i nakon završenog mandata, odnosno ako nakon isteka mandata ne budu ponovo imenovani ili im se ne nadje radno mjesto u okviru preduzeća. Vlada i resorna ministarstva nemaju podatke o isplaćenim otpremninama, niti kako su naveli, imaju zakonskog osnova da vode evidenciju o tome.[2] Po Zakonu o radu, član 21 stav 8, preduzeća su obavezna da Zavodu za zapošljavanje (ZZZCG) i organu uprave nadležnom za upravljanje kadrovima dostave podatke o zaposlenima kojima je isplaćena otpremnina[3]. Međutim, taj član zakona ne poštuju svi poslodavci, pa Zavod i Uprava nemaju kompletne podatke o isplaćenim otpremninama u državnim preduzećima.
Otpremnine od 3 prosječne plate u firmi do 24 direktorske neto zarade
U željezničkim preduzećima (Željeznički prevoz, Montekargo, Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS)) imaju pravo na otpremninu od 3 prosječne zarade u firmi, u energetskim kompanijama (EPCG, CEDIS, EPCG Solar) i Sveti Stefan hotelima mogu da, nakon smjene, dobiju posao u okviru firme i primaju 2/3 direktorske plate do isteka mandata, a u Rudniku uglja ¾ direktorske zarade do isteka mandata. Izvršni direktor Centra za ekotoksikološka istraživanja (CETI) Vidoje Petričić ima pravo na otpremninu od šest neto zarada, dok generalni direktor RTCG-a Boris Raonić ima pravo na 6 bruto plata. U Institutu za crnu metalurgiju (ICM), Castello Montenegru, Regionalnom vodovodu i Skijalištima Crne Gore direktori imaju pravo na otpremninu od 12 svojih neto plata, a u Monteputu, JP za upravljanje morskim dobrom i Zaštiti prostora Crne Gore na 12 direktorskih bruto plata. Direktorica PROCON-a Valerija Saveljić ima pravo da prima naknadu u visini direktorske zarade godinu dana nakon isteka mandata, a isto pravo ima i direktor Montenegro bonusa Radoš Zečević, ali ukoliko mu ne nadju radno mjesto u okviru firme. Izvršnom direktoru Morskog dobra Mladenu Mikijelju po prestanku funkcije, po bilo kom osnovu, pripada naknada od 12 bruto plata[4]. Direktorica Investiciono-razvojnog fonda (IRF) Irena Radović ima pravo na otpremninu od 24 neto zarade u slučaju da se sa njom raskine ugovor, da joj istekne mandat ili da podnese ostavku. Tačnije ima pravo na posao u okviru IRF-a ili na otpremninu od 24 neto zarade[5].
Tabela 1 – Kolike otpremnine su ugovorili izvršni direktori javnih preduzeća
| Preduzeće | Ime i prezime | Ugovoreni iznos otpremnine |
| Montecargo | Vladimir Božović | 3 prosječne plate u firmi |
| EPCG | Nikola Rovčanin | Posao u firmi i 2/3 direktorske plate do isteka mandata |
| CEDIS | Vladimir Čađenović | Posao u firmi i 2/3 direktorske plate do isteka mandata |
| CETI | Vidoje Petričić | 6 neto zarada |
| RTCG | Boris Raonić | 6 bruto zarada |
| Institut za crnu metalurgiju | Ivan Ivanović | 12 neto plata |
| Skijališta Crne Gore | Đuro Milošević | 12 neto plata |
| Castello Montenegro | Anka Krsmanović | 12 neto plata |
| PROCON | Valerija Saveljić | 12 mjeseci nakon isteka mandata da prima direktorsku platu |
| Montenegro bonus | Radoš Zečević | 12 mjeseci nakon isteka mandata da prima direktorsku platu |
| JP za upravljanje morskim dobrom | Mladen Mikijelj | 12 bruto zarada |
| Investiciono razvojni fond | Irena Radović | 24 neto zarade |
| Eko fond | Draško Boljević | 6 x 2/3 direktorske zarade |
| Zaštita prostora Crne Gore | Slađan Raičković | 12 bruto plata |
| Regionalni vodovod | Borislav Ivanković | 12 neto plata |
| Fond za inovacije | Bojana Femić Radosavović | 1/3 prosječne polugodišnje zarade za svaku godinu rada kod poslodavca |
| Sveti Stefan hoteli | Nikola Plamenac | Posao u firmi i 2/3 direktorske plate do isteka mandata |
Isplata otpremnine nije predviđena ugovorima o radu izvršnih direktora Bussiness Montenegro, Berze električne energije (BELEN), TC Durmitora, Naučnog tehnološkog parka, JP Nacionalni parkovi, Željezničke infrastrukture, To Montenegra i Montenegro turista, dok je otpremnina definisana po Zakonu o radu i opštem kolektivnom ugovoru izvršnim direktorima Ronilačkog centra za podvodno deminiranje i obuku ronilaca, Montefarma, Crnogorskog operatora tržišta električne energije, Vodacoma, Tehnopolisa. Izvršni direktor Pošte Crne Gore Dragan Tufegdžić nema pravo na isplatu otpremnine nakon isteka ugovora[6], dok u slučaju otkaza ima prava po osnovu Zakon o radu, Zakona o privrednim društvima, Statutu Pošte i kolektivnom ugovoru Pošte[7].
Pravo po Zakonu o radu i kolektivnom ugovoru preduzeća, po pitanju raskida ugovora, imaju izvršni direktor Crnogorske plovidbe, Crnogorskog elektroprenosnog sistema i Marine Bar. Iz Crnogorske plovidbe su kazali da je kolektivnim ugovorom propisano da zaposleni imaju pravo na otpremninu u slučaju odlaska u penziju i u slučaju proglašenja tehnološkim viškom, te da za izvršne direktore, predsjednike odbora direktora i direktora sektora važe iste odredbe KU kao i za ostale zaposlene. Takođe su kazali da uslove, način ostvarivanja prava i iznos otpremnine utvrđuje Vlada Crne Gore[8].
Iz CGES-a su nam kazali da ugovorom o radu izvršnog direktora Ivana Asanovića nije propisana otpremnina, nakon što smo ih pitali šta je predviđeno kolektivnim ugovorom CGES-a po pitanju otpremnine za izvršnog direktora[9]. Asanović je imao ugovor o radu na neodređeno vrijeme, potpisan 5.9.2016. godine, koji je aneksiran 19.9.2021. godine kada je imenovan za izvršnog direktora. U ugovoru iz 2016. godine piše da ugovor može prestati po sili zakona, sporazumom ili otkazom, te da CGES može otkazati ugovor u slučajevima i pod uslovima utvrđenim Zakonom o radu, Opštim, Granskim i Kolektivnim ugovorom CGES-a[10]. Iz Marine Bar nisu odgovarali na pitanje u vezi kolektivnog ugovora i otpremnine izvršnog direktora[11].
Otpremnina nije predviđena ni ugovorom o radu za vršioca dužnosti izvršnog direktora Instituta “Simo Milošević” Sava Marića.
Izvršna direktorica Fonda za inovacije Bojana Femić Radosavović je ugovorom definisala otpremninu, kao što je to regulisano članom 169 stav 1 Zakona o radu, odnosno može da dobije 1/3 njene mjesečne prosječne zarade u prethodnom polugodištu za svaku godinu rada kod tog poslodavca. Direktor Eko fonda Draško Boljević može da dobije otpremninu u iznosu od 6 puta 2/3 svoje zarade.
U Aerodromima tvrde da njihov izvršni direktor Vladan Drašković, njegov zamjenik Petar Radulović i predsjednik odbora direktora Eldin Dobardžić nemaju pravo na otpremninu, ali da članovi odbora direktora, shodno članu 160 Zakona o privrednim društvima mogu da ostvare pravo na udio u dobiti društva. Tvrde da ni sadašnji ni prošli saziv odbora direktora to nisu iskoristili[12]. Nisu dostavili ugovore o radu izvršnog direktora preko SPI da to potvrde. Putem mejla su nam kazali da se u Aerodromima Crne Gore institut otpremnine definiše ili ugovorima o radu (odnosno aneksom) ili Kolektivnim ugovorom društva, dok je pravo na isplatu otpremnine izvršnim direktorima u slučaju razrješenja prije isteka mandata propisano Zakonom o privrednim društvima[13].
Ugovore izvršnih direktora nam nisu dostavili iz Univerzitetsko sportskog centra, Montepranca i Crnogorskog fonda za stambenu solidarnu izgradnju, ali su nam putem mejla kazali da njihovi izvršni direktori, predsjednici odbora direktora i direktori sektora nemaju pravo na otpremnine.
Dakle za 42 ugovora izvršnih direktora primjenjeno je deset različitih modela za ugovaranje otpremnina, što jasno govori da nikakvog sistema ili jedinstvenog modela na nivou preduzeća nema kada je u pitanju ugovaranje otpremnina. Takođe, nema ni jedinstvenog pravila da se otpremnine dobijaju samo u slučaju raskida ugovora bez razloga, odnosno raskida ugovora prije isteka mandata, što pokazuju ugovori direktora PROCON-a, IRF-a, Morskog dobra i Montenegro bonusa.
Vlada i Ministarstva nemaju podatke o otpremninama
Vladu i ministarstva smo pitali da li imaju podatke o isplaćenim otpremninama, da li vode registar otpremnina, te da li razmišljaju da osnuju tijelo ili organ koji bi se bavio otpremninama i uredio tu oblast u javnim preduzećima. Iz Generalnog sekretarijata Vlade (GSV) i nekoliko ministarstava (ekonomski razvoj, odbrana i zdravlje) su nam kazali da nemaju podatke o isplaćenim otpremninama u njihovim resorima, da ne vode evidenciju, niti imaju nadležnost za to.
“Postojeći pravni okvir ne omogućava Vladi definisanje politike određivanja zarada i naknada visokog rukovodnog kadra u privrednim društvima, čiji je osnivač, odnosno u kojima je većinski vlasnik država. Do sada je postojala inicijativa resornih ministarstava, koja vrše nadzor nad privrednim društvima, za utvrđivanje principa po kojima će se definisati naknade i zarade rukovodnog kadra u privrednim društvima koja je osnovala Vlada, kao i u privrednim društvima u kojima država posjeduje većinski udio u vlasništvu kapitala, a u kojima nije u primjeni Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru”, kazali su iz Generalnog sekretarijata Vlade[14].
Pojasnili su da Komisija za kadrovska i administrativna pitanja Vlade Crne Gore, kao stalno radno tijelo Vlade, donosi isključivo rješenja o ostvarivanju prava na otpremninu prilikom odlaska u penziju i to na osnovu Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i Odluke o otpremnini zaposlenih u javnom sektoru.
“Stoga, Komisija za kadrovska i administrativna pitanja ne posjeduje evidenciju o isplaćenim otpremninama izvršnim direktorima, predsjednicima odbora direktora, koji profesionalno obavljaju funkciju, kao ni evidenciju o zaključenim ugovorima, kojima se bliže uređuju prava i obaveze direktora. Imajući u vidu, da je Zakonom o radu propisano da ugovor o radu sa direktorom zaključuje, u ime poslodavca, nadležni organ utvrđen zakonom ili opštim aktom poslodavca. Stoga, pitanje isplate otpremnina u privrednim društvima se uređuje Zakonom o radu, pojedinačnim aktima privrednih društava i ugovorom o radu”, naveli su iz GSV-a.
Slučaj “Radović” pokazao zašto je neophodan precizan registar otpremnina
Nedavno se pojavio problem u vezi sa imenovanjem Saše Radovića za direktora To Montenegra. On je uzeo otpremninu polovinom 2021. godine u Budvanskoj rivijeri, koja mu je nakon imenovanja za direktora To Montenegra tražila da vrati otpremninu, a nakon što je to odbio prijavila ga inspekciji[15]. Smatrali su da krši član 21 stav 6 Zakona o radu, te da ne može biti imenovan na drugu funkciju pet godina nakon što je uzeo otpreminu, dok je on tvrdio se na njega odnosi član 21 stav 7 Zakona o radu, po kojem nije mogao da bude imenovan na funkciju u državnom preduzeću godinu dana nakon uzimanja otpremnine. Inspekcija je utvrdila da je na tu funkciju imenovan nezakonito[16], što je i Ministarstvo rada i socijalnog staranja, kao drugostepeni organ potvrdilo, odbijajući žalbu Radovića i To Montenegra[17]. U neformalnom razgovoru sa članovima borda To Montenegra saznali smo da su znali za otpremninu, ali da im je predstavljeno da nema zakonskih prepreka za potpisivanje ugovora sa Radovićem. Takođe su naveli, da bi da, postoji uređeni registar otpremnina, vidjeli da Radović nije mogao da bude imenovan za direktora do polovine 2026. godine, jer je polovinom 2021. godine uzeo otpremninu po osnovu sporazumnog raskida ugovora. Generalnom sekretarijatu Vlade smo postavili pitanje da li bi se slučaj “Radović” spriječio da je Vlada imala registar otpremnina u kom bi jasno bilo naznačeno pored imena svakog funkcionera koji je uzeo otpremninu do kada ne može da bude imenovan na drugu funkciju u okviru javnih preduzeća.
“Članom 21 stav 8 Zakona o radu propisano je da je poslodavac iz stava 6 i 7 ovog člana dužan da Zavodu za zapošljavanje Crne Gore i organu uprave nadležnom za upravljanje kadrovima dostavi podatke o zaposlenima kojima je isplaćena otpremnina”.
Svi poslodavci ne obavještavaju Zavod za zapošljavanje i Upravu za ljudske resurse o isplati otpremnina
Iz Zavoda za zapošljavanje su kazali da od 2019. godine, od kada stupanjem na snagu Zakona o radu poslodavci imaju obavezu da izvještavaju Zavod o zaposlenima kojima je isplaćena otpremnina, poslodavci Zavod obavijestili da su sa 238 lica sklopili ugovor, od čega je za 237 lica sklopljen ugovor o isplati otpremnine po osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa, a za jedno lice po osnovu prestanka potrebe za njegovim radom.
“U 2019. godini nije bilo obavještenja od strane poslodavaca, u 2020. godini poslodavci su obavijestili Zavod da su sklopili ugovor o sporazumnom raskidu radnog odnosa za 86 lica, u 2021. godini za 52 lica, u 2022. godini za 16 lica i u 2023. godini za 84 lica”, kazali su iz Zavoda za zapošljavanje.[18]
Tabela 2 – Podaci Zavoda za zapošljavanje o isplaćenim otpremninama do maja 2023. godine
| Godina | Broj isplaćenih otpremnina |
| 2019 | 0 |
| 2020 | 86 |
| 2021 | 52 |
| 2022 | 16 |
| 2023 | 84 |
Ukazali su da je navedenim članom 21 stav 8 definisana obaveza poslodavaca da obavještavaju Zavod, ali nije propisana forma izvještaja, odnosno nisu propisani podaci koje poslodavac treba da dostavi Zavodu, odnosno Upravi za ljudske resurse.
“Samim tim Zavod ne raspolaže sa kompletnim traženim podacima o ovim licima prema radnom mjestu/ funkciji koju su obavljali u privrednom društvu, javnoj ustanovi ili drugoj javnoj službi, kao i o iznosu isplaćene otpremnine. Zavod vodi evidenciju o licima kojima je isplaćena otpremnina po osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa i po osnovu prestanka potrebe za njegovim radom, na osnovu podataka koje su dostavili poslodavci. Iz evidencije o ovim licima, a u skladu sa članom 21, stav 6 i 7 Zakona o radu može se vidjeti do kada navedena lica nemaju pravo da zasnuju radni odnos u privrednom društvu, u javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, državnom organu i organu državne uprave i organu i službi jedinice lokalne samouprave. Od 238 lica za koje su poslodavci dostavili obavještenje, za njih 33 postoji podatak o visini isplaćene otpremnine. Najveći iznos otpremnine je 50.002 eura, a isplatu je izvršio poslodavac Crnogorski elektroprenosni sistem”, precizirali su iz ZZCG.
Iz Uprave za ljudske resurse su kazali da vode evidenciju o zaposlenima kojima je isplaćena otpremnina po osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa i po osnovu prestanka potrebe za njegovim radom u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je većinski vlasnik država, odnosno jedinica lokalne samouprave ili država, odnosno jedinica lokalne samouprave ima učešće u kapitalu (član 21 tačka 6 i 7 Zakona o radu).
“Obavještenja koja dostavljaju poslodavci, uglavnom, ne sadrže podatke o visini otpremnine, kao ni radna mjesta koja su pokrivali zaposleni, već samo osnovne podatke (ime, prezime i JMB), tako da Uprava za ljudske resurse ne raspolaže podacima o ukupno isplaćenim otpremninama za period 2019 – 2023. godine, kao ni podatak najveće isplaćene otpremine za navedeni period”, odgovorili su iz Uprave za ljudske resurse.[19]
Može li se Zakonom o sprečavanju korupcije ukinuti isplata otpremnina?
Krajem aprila je usvojen nacrt izmjena Zakona o sprečavanju korupcije kojim se namjerava ukinuti praksa isplate otpremnina funkcionerima u upravama državnih preduzeća[20]. Jedno od pitanja je da li je ovim izmjenama moguće ukinuti isplatu otpremnina direktorima javnih preduzeća, koje su definisane Zakonom o radu i Zakonom o privrednim društvima.
Prema nacrtu izmjena i dopuna Zakona, članom 7 izmjena i dopuna je propisano:” Nakon člana 15 dodaje se novi član 15a koji glasi: „Nije dozvoljeno ugovaranje otpremnine za slučaj prestanka javne funkcije predsjednika i člana organa upravljanja privrednog društva u državnom vlasništvu“. (zbog zaštite javnog interesa propisati povratno dejstvo ove norme.
Profesorica radnog prava Vesna Simović Zvicer je kazala da se odredbe Zakona o radu primjenjuju na sve zapošljene i poslodavce u Crnoj Gori, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije određene.
“U konkretnom slučaju, Zakon o sprečavanju korupcije bi bio lex specialis u odnosu na Zakon o radu, tako da u cilju zaštite javnog interesa, može da predvidi određena ograničenja u pogledu isplate otpremnine. Mišljenja sam da se predložena rješenja koja se odnose na izmjene Zakona o sprečavanju korupcije ne odnose na izvršne direktore javnih preduzeća, jer je direktor izvršni organ, a ne organ upravljanja. Ukoliko bi se predlagači zakona opredijelili da predvide zabranu isplate otpremnine i za izvršne direktore u tzv. javnim preduzećima, mišljenja sam da takva rješenja ne bi bila sporna kada je u pitanju zabrana isplate otpremnine u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa. Štaviše, takva rješenja bi bila poželjna, zbog zaštite javnog interesa”, ukazala je Simović Zvicer.
Sa druge strane, kako je navela, smatra da bi zabrana isplate otpremnine direktoru u slučaju razrješenja u skladu sa članom 174, stav 3 Zakona o privrednim društvima bila problematična.
“Naime, u navedenom članu je predviđeno da izvršni direktor može biti razriješen bez navođenja razloga, u kom slučaju izvršni direktor može tražiti isplatu otpremnine u skladu sa ugovorom zaključenim sa predsjednikom odbora direktora. Dakle, u konkretnom slučaju bi se radilo otkazu ugovora o radu bez opravdanog razloga, koji se u uporednom zakonodavstvu zove “izvanredni otkaz” ili neskrivljeni otkaz, u kojim slučajevima se svakom zapošljenom, pa i direktoru isplaćuje ugovorena otpremnina (kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu se ugovara iznos otpremnine). U našem pravnom sistemu ne postoji institut “neskrivljenog” ili “izvanrednog otkaza za druge zapošljene. Takva mogućnost je predviđena samo kada je u pitanju otkaz izvršnog direktora. Zbog svega navedenog, mišljenja sam da predviđanje zabrane isplate otpremnine u slučaju “neskrivljenog otkaza” ugovora o radu direktora ne bi imalo opravdanje, ni sa aspekta zaštite javnog interesa. Ovo iz razloga što, u skladu s članom 173 Zakona o privrednim društvima, izvršni direktor je lice koje predstavlja i zastupa društvo; zaključuje ugovore u ime društva; organizuje i vodi poslove društva; upravlja imovinom društva; izvršava odluke odbora direktora; odlučuje o raspolaganju finansijskim sredstvima društva; odlučuje o pravima i obavezama zaposlenih u vezi sa radom; podnosi tromjesečne izvještaje o tekućem poslovanju društva i druge izvještaje; i obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom društva. Imajući u vidu odgovornost koju ima izvršni direktor, ako sa druge strane imamo u vidu mogućnost razrješenja u bilo kojem trenutku, bez navodjenja razloga, kao i činjenicu da u partiokratskim društvima, kao što je danas crnogorsko, postavlja se pitanje: Koji će stručnjak biti spreman da uđe u jedan ovakav izazov?! Stručnjaci u određenoj oblasti pored formalnog obrazovanja podrazumijeva se da imaju i praktično iskustvo i rezultate u radu, da bi s uspjehom mogli preuzeti odgovornosti koje ima jedan izvršni direktor, a takve ljude sigurno nećete naći na birou rada. Zapitajte se da li bi i jedan stručnjak koji je prepoznat u svojoj oblasti preuzeo rizik da ostavi svoj biznis, posao u uspješnoj kompaniji, da bi pod navedenim uslovima bio izabran za izvršnog direktora?! A onda se logično postavlja i drugo pitanje: pa ko će onda biti spreman na ovakve izazove?! Vjerujem da će to biti samo oni koji nemaju alternativu, oni koji nemaju dovoljno (ili ni malo) iskustva. A kakvi će biti rezultati rada državnih kompanija kojima budu upravljali? Mislim da je odgovor jasan!”, poručila je profesorica radnog prava na FPN-u i Pravnom fakultetu.
Istakla je da umjesto zabrane isplate otpremnine u ovom slučaju, koja (zbog naprijed navedenog) mislim da ne bi bila opravdana, trebalo bi predvidjeti rješenja kojim bi se i u ovom slučaju isplate otpremnine omogućila zaštita javnog interesa.
“To bi se moglo obezbijediti i kroz propisivanje maksimalnog iznosa otpremnine, jer takva rješenja trenutno u zakonu ne postoje. Na taj način bi se omogućila zaštita javnog interesa, ali bi se definisali kriterijumi za isplatu otpremnine, koji sada ne postoje, tako da je prepušteno da se iznos otpremnine utvrdi sporazumom izvršnog direktora i organa upravljanja kod poslodavca”, kazala je Simović Zvicer.
Navela je da u Hrvatskoj nemaju ograničenja u pogledu isplate otpremnine za slučaj sporazumnog prestanka radnog odnosa, a da u BiH predviđaju samo donju granicu , a to je šest minimalnih zarada (to je odredba koja važi za sve zapošljene).
“Što se tiče isplate otpremnine po prestanku funkcije, mislim da su takva rješenja suprotna javnom interesu i da bi članovi odbora direktora koji su dali saglasnost za potpisivanje ugovora o radu sa ovakvim rješenjima, morali snositi odgovornost, jer utemeljenje za ovakva rješenja nemaju ni u jednom zakonu, a njihova uloga jeste da štite javni interes, a ne interes pojedinaca, tj. izvršnih direktora”, zaključila je Simović Zvicer.
Od 2019. do 2023. isplaćeno preko milion eura za otpremnine direktora
Od 2019. godine do danas otpremnine rukovodećem kadru su isplaćivane u 13 preduzeća[21]. Na pitanja upućena mejlom na adrese 55 javnih preduzeća, dobili smo odgovore od 31 preduzeća. Iz osam preduzeća[22] su nam kazali da su isplaćivali otpremnine u prethodne četiri i po godine. Preko SPI dobili smo podatke o isplati otpremnina za još dvije firme[23], a preko sajta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) smo utvrdili da su otpremnine isplaćivane izvršnim direktorima Montenegro erlajnsa (MA), koji je u stečaju od 27. aprila 2021. godine, Luke Bar i Monteputa. U 13 državnih firmi isplaćene su otpremnine za preko 25 predsjednika odbora direktora, izvršna direktora i direktora sektora u iznosu od preko milion eura. Kada su u pitanju samo izvršni direktori i predsjednici borda u ovim preduzećima isplaćeno je, po nama dostavljenim i dostupnim podacima, 17 otpremnina. Za tih 17 direktora je isplaćeno ukupno 733,5 hiljada eura, što je u prosjeku 43,1 hiljada eura. Najmanja isplaćena otpremnina izvršnim direktorima i predsjednicima odbora direktora je bila 2.089 eura, a najveća 85.744 eura. Najmanja otpremnina je isplaćena izvršnom direktoru OŽVS-a Zoranu Vlaoviću, a najveća bivšem predsjedniku odbora direktora EPCG Đoku Krivokapiću.
Najviše je za otpremnine dala Elektroprivreda 330,5 hiljada za pet direktora[24], Aerodromi su dali 148 hiljada za četiri visoka funkcionera[25], CGES 88,4 hiljade izvršnom direktoru Draganu Kujoviću i predsjedniku odbora direktora Mijatu Mirkoviću[26], Pošta 55 hiljada za tri rukovodioca[27], a Budvanska rivijera preko 100 hiljada za tri direktora, od čega bivšem predsjedniku odbora direktora Saši Radoviću 73.045 eura[28]. U Castello Montenegru[29] i Eko fondu[30] su otpremnine bile blizu 10 hiljada, odnosno 11,2 hiljade eura, dok je bivši direktor Aerodroma Danilo Orlandić, po pravosnažnoj sudskoj presudi, dobio 66.986 eura otpremnine[31].
Bivši izvršni direktor CEDIS-a Zoran Đukanović dobio je 79.226 eura otpremnine[32], bivši izvršni direktor Montenegro erlajnsa Živko Banjević 79.600 eura[33], bivši direktor Monteputa Jonuz Mujević58.392 eura[34], a bivši izvršni direktor Skijališta Crne Gore Miloš Popović 28.612 eura i to nakon rješenja Agencije za mirno rješavanje radnih sporova. Odbor direktora je najprije odbio da mu isplati otpremninu od 24 neto zarade, da bi nakon postupka pred Agencijom pristao da isplati 18 neto zarada.
Broj isplaćenih otpremnina u državnim preduzećima je veći od ovog broja, ali na pitanja u vezi sa isplatom otpremnina nam nisu odgovorili iz 24 preduzeća. U medijima se pisalo o ugovorenoj otpremnini bivšeg direktora Rudnika uglja Slavoljuba Popadića[35], ali nije poznato da li mu je isplaćena, jer nije prijavio imovinski karton Agenciji za sprečavanje korupcije.
Tabela 3 – Isplaćene otpremnine direktorima i predsjednicima odbora direktora od 2019. do 2023. godine[36]
| Preduzeće | Funkcija | Ime i prezime | Iznos otpremnine |
| EPCG | Predsjednik odbora direktora | Đoko Krivokapić | 85.744 eura |
| Montenegro erlajns | Izvršni direktor | Živko Banjević | 79.600 eura |
| CEDIS | Izvršni direktor | Zoran Đukanović | 79.226 eura |
| Budvanska rivijera | Predsjednik odbora direktora | Saša Radović | 73.045 eura |
| Aerodromi Crne Gore | Izvršni direktor | Danilo Orlandić | 66.986 eura |
| Monteput | Izvršni direktor | Jonuz Mujević | 58.392 eura |
| Luka Bar | Izvršni direktor | Vladan Vučelić | 55.000 eura[37] |
| CGES | Predsjednik odbora direktora | Mijat Mirković | 50.002 eura |
| CGES | Izvršni direktor | Dragan Kujović | 38.426 eura |
| Pošta Crne Gore | Izvršni direktor | Ivan Kalezić | 32.931 eura |
| EPCG | Izvršni direktor | Igor Noveljić | 29.460 eura |
| Skijališta Crne Gore | Izvršni direktor | Miloš Popović | 28.612 eura |
| Aerodromi Crne Gore | Izvršni direktor | Goran Jandreoski | 18.000 eura |
| Pošta Crne Gore | Izvršni direktor | Božidar Vuksanović | 14.756 eura |
| Eko fond | Izvršni direktor | Jovan Martinović | 11.207 eura |
| Castello Montenegro | Izvršni direktor | Dušan Milović | 9.991 eura |
| OŽVS | Izvršni direktor | Zoran Vlaović | 2.089 eura |
| Ukupno: 737.467 eura |
Tekst je nastao u okviru projekta “Civilno društvo za zdrava, djelotvorna, održiva i transparentna javna preduzeća (BEST SOEs)”, koji je finansijski podržan od strane Evropske unije, uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Instituta alternativa, i nužno ne odražava stavove Evropske unije i/ili Ministarstva javne uprave.
******
[1]Preko SPI su dobijeni ugovori za 42 od 55 javnih preduzeća. Ugovore preko SPI nisu dostavili Budvanska rivijera, Ulcinjska rivijera, Crnogorski fond za stambeno solidarnu izgradnju, Regionalni vodovod, Luka Bar, Plantaže, Aerodromi, Radio difuzni centar, Zeta energy, HTP Miločer, PIO D.O.O. Ulcinj, Market AD, Sportski centar Ada Pljevlja
[2]Odgovori Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma poslati mejlom 12.4.2023. godine
[3]https://www.paragraf.me/propisi-crnegore/zakon-o-radu.html
[4]Ugovor o radu, potpisan 12.4.2021. godine, član 4, stav 2
[5]Ugovor o radu, potpisan 13.1.2021. godine, članovi 9 i 10
[6]Član 6, ugovora o radu izvršnog direktora potpisanog 9.6.2021. godine
[7]Član 16, ugovora o radu izvršnog direktora potpisanog 9.6.2021. godine
[8]Odgovori Crnogorske plovidbe poslati mejlom 25.4.2023. godine
[9]Odgovori CGES-a poslati mejlom 26.4.2023. godine
[10]Ugovor o radu Ivana Asanovića od 5.9.2023. godine, članovi 25 i 27.
[11]Pitanja poslata mejlom 24..4.2023. godine
[12]Odgovori Aerodroma Crne Gore poslati mejlom 24.3.2023. godine
[13]Odgovori Aerodroma Crne Gore poslati mejlom 24.3.2023. godine
[14]Odgovori GSV poslati mejlom 31.3.2023. godine
[15]https://www.dan.co.me/vijesti/ekonomija/inspekcija-rada-pocela-sa-provjerom-ugovora-direktora-tu-montenegra-5162736
[16]https://www.dan.co.me/vijesti/ekonomija/inspekcija-rada-radovic-nezakonito-zaposlen-5162852
[17]https://www.dan.co.me/vijesti/ekonomija/odbili-zalbu-radovica-dan-nakon-sto-ga-je-vlada-smijenila-5177705
[18]Odgovori Zavoda za zapošljavanje poslati mejlom 25.4.2023. godine
[19]Odgovori Uprave za ljudske resurse poslati 3.5.2023. godine
[20]https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-zakon-izmjene-otpremnine-funkcioneri-korupcija/32382015.html
[21]Eko fond, EPCG, CGES, Pošta, Budvanska rivijera, OŽVS, Castello Montenegro, Aerodromi Crne Gore, CEDIS, Montenegro erlajns, Skijališta Crne Gore, Luka Bar i Monteput
[22]Eko fond, EPCG, CGES, Pošta, Budvanska rivijera, OŽVS, Castello Montenegro, Aerodromi Crne Gore
[23]CEDIS i Skijališta
[24]Odgovori EPCG poslati mejlom 13.3.2023. godine
[25]Odgovori Aerodroma poslati mejlom 24.3.2023. godine
[26]Odgovori CGES-a poslati mejlom 16.3.2023. godine
[27]Odgovori Pošte poslati mejlom 27.3.2023. godine
[28]Odgovori Budvanske rivijere poslati mejlom 31.3.2023. godine
[29]Odgovori Castello Montenegra poslati 20.3.2023. godine
[30]Odgovori Eko fonda poslati mejlom 13.3.2023. godine
[31]Odgovori Aerodroma poslati mejlom 24.3.2023. godine
[32]Sporazum o prestanku radnog odnosa, potpisan 23.4.2021. godine
[33]https://portal.antikorupcija.me:9343/acamPublic/izvestajDetails.htm?parent=pretragaIzvestaja&izvestajId=56386&fbclid=IwAR0XiMzaolLvK5yMKz-y9XKW4y2GJZxiwD2BmRsYxiBdPRqTsZzIUCH0fcU
[34]https://portal.antikorupcija.me:9343/acamPublic/izvestajDetails.htm?parent=pretragaIzvestaja&izvestajId=63441
[35]https://old.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Ekonomija&clanak=786683&datum=2021-03-27&najdatum=2021-04-03
[36]Prema podacima dobijenim od preduzeća mejlom, putem SPI I provjerom na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije
[37]https://portal.antikorupcija.me:9343/acamPublic/izvestajDetails.htm?parent=pretragaIzvestaja&izvestajId=62700