Crna Gora u Briselu

Ukazao sam da situacija u Crnoj Gori nije ni približno ružičasta kako je uglavnom predstavljaju predstavnici Vlade, ali isto tako da nije katastrofična kako je predstavlja jedan dio antivladinih struktura. Takođe, ukazao sam na potrebu da se Crna Gora izoštrenije posmatra u kontekstu sopstvene istorije i dinamike reformi, a manje u regionalnoj perspektivi koja često može zamagliti probleme i izazove koji stoje pred nama.

Protekle sedmice sam zajedno sa kolegama iz Centra za monitoring (CEMI) i Evropskog pokreta boravio u višednevnoj posjeti Briselu. Povod našeg boravka je bio sastanak u Evropskoj komisiji povodom pripreme izvještaja o napretku Crne Gore u okviru Strategije proširenja za 2012. godinu. Teme od posebnog zajedničkog interesovanja uključile su demokratiju, vladavinu prava, civilno društvo, borbu protiv korucije i organizovanog kriminala, slobodu izražavanja, slobodu medija.

Evropska komisija je sve raspoloženija da čuje glas civilnog društva i da u konsultacije sa civilnim društvom uključi sve bitne aktere. Zato je za one nevladine organizacije koje žele takvu vrstu komunikacije od najvećeg značaja da se specijalizuju u određenim temama kojima će suvereno vladati i biti pouzdna izvor informacija i stručnih stavova.

Pored toga, učestvovali smo i na sastanku koji je organizovala Misija Holandije pri Evropskoj uniji, a gdje su diskusiji prisustvovali predstavnici dvadeset i sedam država članica Evropske unije koji učestvuju u radnim grupama COWEB (Zapadni Balkan) i COELA (Proširenje) Savjeta Evropske unije.

Događaju su prisustvovali i predstavnici Evropske komisije i Evropske službe za spoljne poslove. Diskusija se uglavnom odnosila na pitanja vladavine prava, borbe protiv korupcije, medijskih sloboda i politike antidiskriminacije. Ovom sastanku su prisustvivali i predstavili svoj pogled na situaciju u Crnoj Gori i predstavnici MANS-a, Juventasa i Kancelarije UNDP-a u Crnoj Gori.

Na sastancima sam iznio ocjenu da situacija u Crnoj Gori nije ni približno ružičasta kako je uglavnom predstavljaju predstavnici Vlade, ali isto tako da nije katastrofična kako je predstavlja jedan dio antivladinih struktura. Takođe, ukazao sam na potrebu da se Crna Gora izoštrenije posmatra u kontekstu sopstvene istorije i dinamike reformi, a manje u regionalnoj perspektivi koja često može zamagliti probleme i izazove koji stoje pred nama.

Ukazao sam, takođe, na brojne probleme i slabosti u primjeni zakona u oblastima koje intenzivno prati Institut Alternativa.

Sastanci o kojima pišem organizuju se samo dan nakon što je Evropska komisija objavila svoj proljećni Izvještaj o napretku Crne Gore u oblastima ranije utvrđenim kroz preporuke Evropske komisije kao sedam prioriteta. Podsjećanja radi, Evropska komisija je pripremila ovaj Izvještaj u susret sastanku ministara spoljnih poslova koji će se održati 26. juna, dok će Savjet Evropske unije konačnu odluku o otpočinjanju pregovora sa Crnom Gorom donijeti 29. juna.

Ključne poruke svih učesnika iz Crne Gore su bile jedinstvene: otvorimo pregovore što prije i postavimo jasne indikatore, kriterijume, rokove i odgovornosti za realizaciju reformi.

U procesu priprema za otpočinjanje pregovora, sprovodi se intenzivna komunikacija sa našim pregovaračkim timovima. U vrijeme našeg boravka u Briselu, delegacija radne grupe za pregovore u oblasti 24. poglavlja, predstavnici ministarstava, službe parlamentarnog Odbora za odbranu i bezbjednost, Državnog tužilaštva, policije i predstavnik jedne nevladine organizacije u radnoj grupi.

Naime, dok je eksplanatorni screening koji je organizovan krajem marta služio da se crnogorskim predstavnicima objasni što je pravna tekovina Evropske unije, ovaj bilateralni služi da crnogorski predstavnici objasne u kojoj je mjeri naše zakonodavstvo usaglašeno sa tim propisima.

Kad smo već u Briselu, veleizdaja bi bila ne otići na prijateljsku fudbalsku utakmicu Belgija-Crna Gora. Moram priznati da nisam bio oduševljen igrom naše reprezentacije, ali rezultat (2:2) govori da nismo bili lošiji od protivnika. Uglavnom, biće najprije da naša igra nije bila ružičasta, ali ni katastrofična kako se meni činilo u pojedinim trenucima.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *