Svojim lošim rezultatima u oblasti otvorenosti javnih podataka i korišćenja novih tehnologija u transprentnosti rada uprave, Crna Gora se našla među tri posljednje zemlje u Evropi, odnosno 83. na listi od 115 zemalja.
Po prvi put, Crna Gora je obuhvaćena globalnim mjerenjem otvorenosti javnih podataka, Open Data Barometer. Crna Gora je rangirana kao 83. od 115 zemalja obuhvaćenih istraživanjem, sa 15 od mogućih 100 poena u upitniku. Iz regiona, od nas je gore rangirana samo Bosna i Hercegovina (100. pozicija), dok su bolje rangirane Srbija (65), Kosovo (63), Hrvatska (58), Albanija (50) i Makedonija (48). Na samom vrhu liste su Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Francuska, dok su na dnu Svazilend, Mjanmar i Jemen.
Istraživanje je obuhvatilo 115 zemalja, koje rangira na osnovu analize tri oblasti: spremnosti uprave za inicijative u pogledu otvaranja podataka, sprovođenja politika otvorenih podataka i uticaju koji otvoreni podaci imaju na javne politike, privredu i civilno društvo. Između otalog, kroz niz pitanja, ispituje se stepen postojanja i dostupnosti podataka u otvorenim formatima o budžetu, javnim nabavkima, zdravstvenom i obrazovnom sektoru, krivičnoj statistici, itd.
Institut alternativa je sproveo istraživanje za Crnu Goru u okviru ovogodišnjeg Open Data Barometra. Institut alternativa se godinama zalaže za otvaranje javnih podataka u Crnoj Gori, kroz vizuelizacije budžetskih podataka na portalima www.mojnovac.me i www.mojgrad.me, konkretne inicijative državnim organima da podijele svoje baze podataka sa javnošću, kao i kroz praćenje procesa transponovanja direktiva EU o ponovnoj upotrebi informacija javnog sektora u nacionalno zakonodavstvo.
Skupština Crne Gore je nedavno usvojila izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kojima je, između ostalog, obezbijeđena ponovna upotreba informacija javnog sektora. Drugim riječima, uvedena je obaveza proizvodnje, objavljivanja i dostavljanja informacija organa vlasti u mašinski-čitljivom formatu.
Zakon sadrži niz nedostataka, na koje smo ukazali tokom javne rasprave i koji su se našle i u konačnoj verziji, a odnose se na uvođenje strogih ograničenja pristupa informaciji, odnosno njenom korišćenju i osnova za odbijanje zahtjeva za ponovnu upotrebu, troškova postupka za ponovnu upotrebu informacija, itd.
Bez obzira na mane zakona, važno je da se nove odredbe koriste, odnosno da građani i civilno društvo budu svjesni svog prava da pristupe podacima koje organi vlasti proizvode u onom formatu u kojem su nastali, u formatima koji nisu „zaključani“ i u kojma se može upravljati podacima, vršiti pretrage, analize i poređenja.
Zakonom je uvedena obaveza ne samo dijeljenja podataka sa javnošću, već i proizvodnje novih i digitalizacije postojećih baza podataka, kao i formiranje portala otvorenih podataka do maja 2018. godine, kao centralne adrese za pristup bazama podataka organa vlasti.
Da bi se popravili rezultati Crne Gore u ovom globalnom istraživanju, potreban je temeljno drugačiji odnos Vlade prema politici otvorenih podataka, ali i pritisak javnosti na upravu i intenzivno korišćenje prava pristupa javnim podacima u otvorenim formatima.
Na sljedećem linku možete pronaći sažetak ključnih nalaza globalnog istraživanja, a dostupni su i ukupni rezultati kao i metodologija. Ovo je četvrto izdanje Istraživanja Open Data Barometer, koje u 115 zemalja svijeta vodi World Wide Web Foundation, organizacija koju je osnovao Tim Berners Lee, izumitelj web-a ili svjetske mreže.
Tim Instituta alternativa
