Budžetsko i kadrovsko planiranje: Drugo ime za optimizaciju

Od početka primjene Plana optimizacije javne uprave 2018. godine do danas, trošak za plate u državnom budžetu se povećao za 63 miliona, dok je broj zaposlenih povećan za čak 8%. 

Kako je i posljednji pokušaj smanjenja broja zaposlenih kroz posebne planske dokumente propao (kao što smo upozoravali da hoće na samom početku primjene), u ovoj analizi zagovaramo sistemsku upotrebu nedovoljno korišćenog i slabo razvijenog mehanizma kadrovskog planiranja kao jednu od alternativa.

Kadrovsko planiranje u Crnoj Gori svodi se na sporadične tabelarne prikaze broja zaposlenih u državnoj upravi, bez prethodno sprovedenih analiza o stvarno potrebnom kadru, uz odvojenost od procesa budžetskog planiranja. To ilustruju podaci da su kadrovski planovi za 2018. i 2019. godinu usvajani pola godine nakon usvajanja budžeta, ali i da se pribjegava njihovim neobrazloženim izmjenama.

Ne prati se izvršavanje kadrovskih planova, a oni ne sadrže ni važne informacije koje se odnose na angažovanje putem konsultantskih usluga i ugovora o djelu, ugovora o privremenim i povremenim poslovima i o dopunskom radu, iako se za ove vrste ugovora izdvajaju značajni iznosi. Državna revizorska institucija je utvrdila i da se ovi instituti angažovanja osoba za rad u državnoj upravi koriste neplanski i često zloupotrebljavaju. 

Da kadrovsko planiranje nije posmatrano kao mehanizam optimizacije javne uprave, govori i paralelno usvajanje Plana optimizacije javne uprave za period 2018-2020. godine.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.